ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Vijećnici Prosvjetnog zbora Družbe Braće hrvatskoga zmaja priredili su večeras u svojim prostorijama predavanje o kroatistu Božidaru Vančiku (1909.-1970.) u prigodi devedesete obljetnice njegova
rođenja.
ZAGREB, 24. studenoga (Hina) - Vijećnici Prosvjetnog zbora Družbe
Braće hrvatskoga zmaja priredili su večeras u svojim prostorijama
predavanje o kroatistu Božidaru Vančiku (1909.-1970.) u prigodi
devedesete obljetnice njegova rođenja.#L#
O životu i radu Božidara Vančika govorio je književnik Zlatko
Tomičić. On je pročitao svoj članak, napisan 4. lipnja 1970. u
povodu smrti Božidara Vančika. Po Tomičićevim riječima, spomenuti
je članak prvi put objavljen u listu "Hrvatsko pravo" u rujnu 1990.
Božidar Vančik rođen je 1909. u Kaniži, selu kod Slavonskog Broda.
Službovao je kao sudac u Hrvatskome zagorju, a intenzivno se bavio
književnim radom, najviše na esperantu. Od 1945. do 1970. objavio
je više od sedamdeset prijevoda pjesama i proze s hrvatskog,
srpskog, slovenskog i makedonskog jezika na esperanto, te mnoge
književne prikaze i oglede u raznim esperantističkim revijama.
Pisao je i sam pjesme na esperantu, ali i na hrvatskome jeziku.
Njegov prijevod Kovačićeve "Jame" na esperanto ocijenjen je
vrhunskim, rekao je Tomičić. Vančik je poznat i kao gramatičar, te
teoretičar stenografije.
Hrvatski je jezik počeo istraživati godine 1950., te je svoja
otkrića objavljivao u Hrvatskome književnom listu od 1968. Vančik
je otkrio da najsrodniji jezik hrvatskome nije srpski nego
slovenski, te da hrvatski i slovenski jezik čine jednu zasebnu
jezičnu skupinu, a drugu srpski, makedonski i bugarski. Stoga
Tomičić smatra da je upravo Božidar Vančik utemeljitelj jedne nove
slavističke grane - kroatistike.
(Hina) sdju mć