HR-PREGLED-DG-Politika DNEVNI GLASNIK - 24. STUDENOGA ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman nalazi se dvadeset i četvrti dan na liječenju u Kliničkoj bolnici "Dubrava". Zdravstveno stanje Predsjednika Republike je
teško i nastavlja se intenzivno liječenje, navodi se u priopćenju liječničkog konzilija koje je potpisao dr. Branimir Jakšić, objavljenog danas u 10,00 sati.ZAGREB - HDZ je predložio ustavni zakon o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike da obavlja svoje dužnosti kako bi odgovorno i promišljeno ponudio rješenja koja bi učvrstila ustavni poredak i funkcioniranje države. Istaknuo je to Vladimir Šeks na Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora objašnjavajući zakon koji utvrđuje način, rokove i vrijeme u kojem bi Predsjednika Republike u slučaju privremene spriječenosti zamjenjivao predsjednik Hrvatskog državnog sabora. Predsjednik Kluba HDZ-a je kazao kako konsenzus o prihvaćanju ustavnog zakona nije postignut stoga što je oporba konačno usuglašavanje uvjetovala utrđivanjem datuma izbora. Podsjetio je da je za donošenje ustavnog zakona potrebna dvotrećinska većina. Izvijestio je da je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav podržao predloženi zakon. Tijekom rasprave predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks istaknuo je da HDZ neće pristati na primjenu članka 97. Ustava koji govori o
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman nalazi se
dvadeset i četvrti dan na liječenju u Kliničkoj bolnici "Dubrava".
Zdravstveno stanje Predsjednika Republike je teško i nastavlja se
intenzivno liječenje, navodi se u priopćenju liječničkog konzilija
koje je potpisao dr. Branimir Jakšić, objavljenog danas u 10,00
sati.
ZAGREB - HDZ je predložio ustavni zakon o privremenoj spriječenosti
Predsjednika Republike da obavlja svoje dužnosti kako bi odgovorno
i promišljeno ponudio rješenja koja bi učvrstila ustavni poredak i
funkcioniranje države. Istaknuo je to Vladimir Šeks na
Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora objašnjavajući zakon
koji utvrđuje način, rokove i vrijeme u kojem bi Predsjednika
Republike u slučaju privremene spriječenosti zamjenjivao
predsjednik Hrvatskog državnog sabora. Predsjednik Kluba HDZ-a je
kazao kako konsenzus o prihvaćanju ustavnog zakona nije postignut
stoga što je oporba konačno usuglašavanje uvjetovala utrđivanjem
datuma izbora. Podsjetio je da je za donošenje ustavnog zakona
potrebna dvotrećinska većina. Izvijestio je da je Odbor za Ustav,
Poslovnik i politički sustav podržao predloženi zakon. Tijekom
rasprave predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks istaknuo je da HDZ
neće pristati na primjenu članka 97. Ustava koji govori o
insititutu trajne spriječenosti Predsjednika Republike da obavlja
svoju dužnost. "Predsjednik Republike je živ, on i liječnici se
bore za njegov život. Neće HDZ iz bilo kakvih razloga pristajati da
se primjenjuje institut trajne spriječenosti, da mu se oduzimaju
predsjedničke časti i dužnosti", kazao je Šeks. Predstavnici
klubova stranaka oporbene šestorice iznosili su prijedlod da se
odgodi donošenje predloženog zakona i da se postupi po članku 97.
Ustava. Oni su također podsjetili da je jedno od pitanja u
razgovorima bilo i utvrđivanje datuma izbora, što je HDZ odbio. Kao
jedno od važnijih pitanja predloženog ustavnog zakona u raspravi se
nametnulo pitanje rokova u kojima bi se utvrđivala privremena
spriječenost. Na početku sjednice Zastupnički dom je većinom
glasova prihvatio odluku da predsjednik i potpredsjednici
Zastupnikog doma imaju ovlasti i nastavljaju obnašati svoje
dužnosti do konstituiranja novog saziva Zastupničkog doma i izbora
novog predsjednika i potpredsjednika Doma.
ZAGREB - Županijski dom Hrvatskog državnog sabora u srijedu je na
36. sjednici podržao donošenje Ustavnog zakona o privremenoj
spriječenosti Predsjednika Republike da obavlja svoju dužnost.
Zakon je predožio Klub zastupnika HDZ-a. Za donošenje zakona u
Županijskom je domu glasovao 41 zastupnik, a 14 oporbenih
zastupnika je bilo protiv. Glasovanjem o prijedlogu Ustavnoga
zakona koji je bio i jedina točka dnevnog reda završena je 36.
sjednica Županijskoga doma Hrvatskoga državnog sabora.
ZAGREB - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i stranke šestorke
nisu niti kasno sinoć uspjeli postići konsenzus oko donošenja
Ustavnoga zakona kojim bi se regulirala privremena spriječenost
predsjednika države, jer vladajuća stranka nije htjela prihvatiti
da preduvjet tome bude parlamentarni konsenzus oko datuma
održavanja izbora. Vladimir Šeks ustvrdio je da će HDZ na sjednici
Sabora, i mimo šestorke, osigurati dvotrećinsku većinu za
donošenje Ustavnoga zakona. Najavio je da će "odgovarajuće tijelo
HDZ-a" raspraviti i odlučiti o početku primjene toga zakona, bude
li sutra donošen. "HDZ pristaje na konsenzus oko datuma izbora, ali
ne i da to bude pretpostavka za donošenje Ustavnoga zakona", rekao
je Šeks, nakon sastanka s predsjednicima šestorke. Šeks je rekao da
su se HDZ i šestorka u cijelosti usuglasili oko teksta Ustavnoga
zakona, kojim se predviđa da privremena spriječenost Predsjednika
Republike, koju utvrđuje Vlada, može ukupno trajati 60 dana.
Odnosno, da se ostavi mogućnost da se nakon 30 dana privremena
spriječenost produlji još za 30 dana.
ZAGREB - Predsjednici šest oporbenih stranaka odgodili su posjet
Bruxellesu zbog ukupne situacije u zemlji izjavio je u utorak
predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. Dodao je da je obavijestio
predstavnika Europske komisije u Hrvatskoj Peera Vinthera da je do
daljnjega otkazan posjet Bruxellesu zbog ukupne situacije u
zemlji.
ZAGREB - Odluka o datumu održavanja nepobitno je prerogativ
predsjednika države, ali bi održavanje izbora u razdoblju između
Božića i Nove Godine bilo iznimno neuobičajeno i bez presedana u
Europi, rekao je u srijedu u Zagrebu glasnogovornik misije OESS-a u
Hrvatskoj Peter Palmer. Odgovarajući na pitanje novinara na
redovnoj konferenciji misija OESS-a i UNHCR-a u Zagrebu, Palmer je
najprije u ime misije izrazio žaljenje zbog vijesti o lošem
zdravlju hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, a potom i izrazio
razumijevanje za dužnosnike koji "moraju razriješiti ustavne
probleme koji su se pojavili kao posljedica ovih okolnosti".
Napominjući da je jedan od tih problema i datum održavanja izbora,
koji je još nepoznat, Palmer je kazao da će Misija "pozorno pratiti
koji će novi datum biti određen".
ZAGREB - Tijekom prosinca mogli bi formalno završiti pregovori o
ulasku Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije (WTO),
u siječnju proceduralni postupak tako da bi Hrvatska mogla
najranije 1. veljače iduće godine stupiti u punopravno članstvo te
organizacije i preuzeti paket obveza koje je prihvatila. Tu je
ocjenu iznio pomoćnik ministarstva gospodarstva i glavni
pregovarač o ulasku Hrvatske u WTO Neven Mimica u utorak na
predavanju "Republika Hrvatska i WTO". Podsjećajući na tijek
pregovora o ulasku Hrvatske u WTO, Mimica je kazao da se Hrvatska u
pogledu pitanja reguliranja audiovizualnih usluga našla u prostoru
suprotstavljenih gledišta SAD-a i Europske unije, odnosno
Francuske, što se sada prelama na prijemu Hrvatske u WTO.
ZAGREB - Sindikat strojovođa Hrvatske (SSH) odgodio je prosvjedno
smanjenje brzine vlakova što je najavljeno u jučerašnjem otvorenom
pismu predsjedniku Vlade Zlatku Mateši. "Kako je došlo do
pogoršanja zdravstvenoga stanja Predsjednika Republike, a time i
do novonastale političke situacije u državi, držimo da bi
održavanje prosvjeda dobilo neželjene političke konotacije, stoji
u u srijedu objavljenom priopćenju SSH-a.
ZAGREB - Samostalni sindikat Plive (SSP) i Sindikat energetike,
kemije i nemetala Hrvatske (EKN) traže od Vlade da hitno sazove
sjednicu Nadzornoga odbora Plive na kojoj bi se Plivi zabranila
daljnja kupnja poduzeća u inozemstvu dok se ne osigura puna
zaposlenost u Plivinim pogonima u Hrvatskoj. Također, sindikati
traže zabranu daljnjeg usitnjavanja, razbijanja i rasprodaje
Plive, izvijestio je u srijedu na konferenciji za novinare
predsjednik SSP-a Damir Gašparović. Predstavljajući pismo
predsjedniku Vlade Zlatku Mateši u kojemu su navedeni spomenuti
zahtjevi, Gašparović je ustvrdio da je Pliva dosad za kupnju pogona
u inozemstvu potrošila 160 milijuna dolara. Umjesto da se tim
novcem otvori 3 tisuće sofisticiranih radnih mjesta u Hrvatskoj,
zaposleno je 2600 radnika u Češkoj, Poljskoj i Slovačkoj, ustvrdio
je.
ZAGREB - Svjedočenjem Josipe Vorkapić (52), bivše administrativne
tajnice u riječkom Centru Službe državne sigurnosti (SDS) bivše
SFRJ, u srijedu je na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno
suđenje Vinku Sindičiću, optuženom za ubojstvo Brune Brušića.
Svjedokinja je rekla da je optuženog Sindičića upoznala 1969., a
nakon toga ga je u nekoliko navrata viđala u Centru službe. Za
Bušićevo ubojstvo, kako tvrdi, doznala je iz medija. Napomenula je
da o tome ni sa kim nije razgovarala niti je čula od djelatnika
Službe da pričaju o tom slučaju.
ZAGREB - Nova Hrvatska programski se odredila kao stranka desnog
centra, a na predstojeće izbore za Hrvatski državni Sabor polazi s
višestruko opozicijskih pozicija, najavio je u srijedu na
konferenciji z anovinare predsjednik stranke Ante Prkačin.
Naglasio je da Nova Hrvatska otvorena za razgovore i koaliranje s
lokalnim strankama i sindikatima, ali je u oštroj opoziciji prema
vladajućoj stranci te prema opozicijskom bloku "dva plus četiri".
Prkačin je kazao da prema HSP-u i drugim desnim strankama, Nova
Hrvatska nastupa neangažirano, jer te stranke "nisu relevantan
politički čimbenik i nemaju dovoljnu političku autonomiju".
ZAGREB - Sudsko vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske u srijedu
je zbog bitne povrede kaznenog postupka na štetu okrivljenika
ukinulo prvostupanjske presude Županijskog suda u Osijeku, po
kojoj su petorici članova tzv. "šodolovačke skupine" potvrđene
presude sa suđenja u odsutnosti, na kojem su bili osuđeni na
višegodišnje zatvorske kazne zbog kaznenog djela ratnog zločina
protiv civilnog stanovništva. Predmet će se vratiti osječkom
Županijskom sudu na ponovni postupak, a okrivljenicima je ukinut
pritvor. Gorana Vušurovića, Željka Keskenovića, Peru Kličkovića,
Vuju Halavanju i Marinka Stankovića optužnica je teretila da su od
srpnja 1991. do svibnja 1992. s privremeno zaposjednutog područja
Hrvatske kao članovi postrojbi pridruženih bivšoj JNA i paravojnim
skupinama, u više navrata iz topova i minobacača granatirali
Đakovo, Kešince, Koritnu, Mrzoviće, Semeljce i Vladislavce bez
izbora vojnih ciljeva. U tim napadima poginulo je deset, a ranjeno
oko 30 osoba, te je pričinjena znatna materijalna šteta na
civilnim, gospodarskim, kulturnim i drugim objektima.
LJUBLJANA - Ratificiranje Sporazuma o malograničnom prometu i
suradnji s Hrvatskom bi značila priznavanje postojećeg stanja u
Piranskom zaljevu, izjavio je u srijedu u Ljubljani predsjednik
Socijaldemokrata (SDS), najjače oporbene stranke u parlamentu,
Janez Janša. "Sporazum je sporan jer definira malogranično
područje i teritorijalno more ondje gdje granica još nije
definirana i nije čudno da je Hrvatska sporazum već ratificirala" -
izjavio je predsjednik Socijaldemokrata. On je dodao kako
vladajuće slovenske stranke ratifikaciju tog sporazuma i sporazuma
o uređenju odnosa s Vatikanom koriste za "političku
manipulaciju".
SARAJEVO - Neovisno povjerenstvo za medije u BiH (IMC) nije primilo
nikakvu obavijest da bi Erotel bio pripravan prihvatiti privremenu
dozvolu za emitiranje programa preko 11 odašiljača izjavila je u
srijedu u Sarajevu glasnogovornica IMC-a Zinaida Babović. U izjavi
za Hinu ona je istaknula kako je IMC iz medija doznao da je u Mostaru
jučer zasjedao Upravni odbor Erotela te navodno odlučio o
prihvaćanju privremene dozvole koja je ranije ponuđena no,
službena obavijest o tome do srijede prijepodne u Sarajevo nije
stigla.
MOSTAR - Glasnogovornik SFOR-ove višenacionalne divizije za
jugoistočni sektor Laurent Motte potvrdio je da je SFOR primio
pismo Neovisnog povjerenstva za medije u BiH (IMC) u kojem se traži
pomoć stabilizacijskih snaga za provedbu odluke IMC-a o zabrani
emitiranja programa mostarske televizijske kuće Erotela. Motte je
na konferenciji za novinare u srijedu rekao da SFOR razmatra
problem u vezi s Erotelom, ali da neće reagirati prije no što to
zatraži Ured visokoga međunarodnog predstavnika (OHR).
MOSTAR - Uvjet za priključenje BiH NATO-savezu jest samo jedna
vojska u toj državi, a ne tri kao do sada, izjavio je u utorak na
okruglom stolu za medije Odjela regionalne stabilnosti OESS-a
zamjenik OESS-ove misije u BiH general Ulf Henricsson, koji je
zadužen za regionalnu stabilnost u toj misiji. Po njegovu
mišljenju, trebat će mnogo vremena da BiH uspostavi jednu vojsku i
tako ispuni uvjet za ulazak u NATO.
(Hina) td