ŠV-TEMPS 23.11.TUĐMAN-BORBA ZA VLAST

ŠVICARSKA LE TEMPS 23. XI. 1999. Dok je Franjo Tuđman na samrtnoj postelji, iza kulisa se zbiva borba za njegovo mjesto "'Uvijek isto, tako smo tjednima čekali kada je umro Tito', srdi se vlasnik malene kavane zatrpane u snijegu, uz državnu cestu koja povezuje luku Rijeka i prijestolnicu Zagreb. Gosti kimaju glavom, ali se čini da su više zabrinuti zbog velikog nevremena nego zbog preduge priče o bolesti predsjednika Franje Tuđmana. Oporbeni tjednik 'Feral Tribune', koji se rado ruga, reda izazovne naslove: 'Radi li državni aparat?', pita se na naslovnici, neukusno smjerajući na rak probavnog sustava od kojega boluje Predsjednik. List nastavlja u istom tonu tumačeći da se bolest pretvorila u 'puknuće Ustava'. Sve su hrvatske ustanove zapravo zakočene zbog Predsjednikove bolesti. Franjo Tuđman je najkasnije u nedjelju trebao potpisati odluku o raspuštanju sabora i raspisivanju izbora za parlament 22. prosinca, kako je u početku bilo predviđeno. Naravno, nije mogao staviti svoj potpis na dokument, a nitko ne zna kada će se održati izbori kojima se treba obnoviti Sabor, hrvatski parlament. Iako je Predsjednik još živ, zdravlje ga očito sprječava da obnaša svoje dužnosti - nitko službeno ne zna je li on još pri svijesti, nakon bolničkog liječenja koje traje 21 dan. Stranka Franje Tuđmana, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), ne želi prihvatiti takvo stanje i raspravljati o zamjeni za Predsjednika. Kako god bilo, HDZ ide na izbore kao gubitnik, budući da mu zadnja ispitivanja daju tek 41 od 140 mjesta u Saboru, dok savezu lijevog centra koji okuplja Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Hrvatsku socijalno-liberalnu stranku (HSLS) daju 61 mjesto. Ujedinivši se s regionalistima iz Istre i umjerenima iz seljačke stranke (HSS), ovaj bi savez lijevog centra mogao doći na vlast u zemlji, okrećući stranicu potvrđivanja hrvatske neovisnosti u javnosti, koju je od 1991. utjelovljivao HDZ. Sadašnja kriza otkriva koliko je vlast nepristupačna i osobna. Franjo Tuđman, star 78 godina, nema nasljednika, a nekoliko se osoba počelo boriti za nadzor nad HDZ-om. Najviše bi izgleda mogao imati popularni ministar vanjskih poslova Mate Granić, zadnji hrvatski predstavnik u zajedničkom jugoslavenskom predsjedništvu 1991. Dvojbe koje se službeno očituju u svezi s Predsjednikovim stvarnim stanjem, dopuštaju u stvari prvaku HDZ-a da pokuša pripremiti prijelaz. Sociolog Žarko Puhovski ovako ocjenjuje prilike, ne bez ruganja: 'Prvom koji prizna da je kralj mrtav, odrubit će glavu.' Osam godina nakon stjecanja neovisnosti i okrutnog rata koji je zatim došao, isticanje državnosti koje ima najvažnije mjesto u HDZ- ovu programu, više ne može zadovoljiti narod. 'Režim je prihvatio izazov neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske, ali nije uspio na drugim poljima, kao što je blagostanje zemlje, integracija Hrvatske u europske ustanove', kaže Zoran Draškolović, novinar iz Zagreba. Hrvatska je u Vijeću Europe, ali u nju još uvijek sumnjaju međunarodne ustanove zbog prilika u kojima je srpska manjina - ona danas ima manje od dvjesto tisuća ljudi, dok ih je prije rata bilo gotovo šesto tisuća. Zemlja se također odlikuje ne baš oduševljenom suradnjom s Međunarodnim kaznenim sudom iz Den Haaga i jakom koncentracijom vlasti koja nije spojiva s demokratskim slobodama. 'Feral tribune' i 'Novi list' ne ustručavaju se da upozore na mafijaška skretanja HDZ-a, na 'domoljubne' špekulante koji imaju stranačku iskaznicu. 'Napetost' prije službenog priopćenja o smrti maršala, doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita trajala je nekoliko mjeseci. Hoće li tako biti i s hrvatskim Predsjednikom i bivšim jugoslavenskim generalom Franjom Tuđmanom?", pita se izvjestitelj lista iz Zagreba Jean-Arnaut Derens.