SARAJEVO, 23. studenog (Hina) - Više od 60 posto osoba koje su tijekom rata izbjegle iz Bosne i Hercegovine u susjedne države ili trenutačno žive kao prognanici u svojoj zemlji želi se vratiti prijeratnim domovima, bez obzira na
poteškoće s kojima se sučeljava pri pokušaju povrata imovine, utvrdilo je istraživanje što su ga proveli Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) i međunarodna Komisija za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih osoba (CRPC).
SARAJEVO, 23. studenog (Hina) - Više od 60 posto osoba koje su
tijekom rata izbjegle iz Bosne i Hercegovine u susjedne države ili
trenutačno žive kao prognanici u svojoj zemlji želi se vratiti
prijeratnim domovima, bez obzira na poteškoće s kojima se sučeljava
pri pokušaju povrata imovine, utvrdilo je istraživanje što su ga
proveli Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR) i
međunarodna Komisija za imovinske zahtjeve izbjeglica i raseljenih
osoba (CRPC).#L#
Zajednički istraživački projekt, čiji su rezultati u utorak
predstavljeni novinarima u Sarajevu, temelji se na ispitivanju tri
tisuće izbjeglica i prognanika iz BiH koji žive u toj zemlji ili u
Hrvatskoj odnosno SR Jugoslaviji.
Istraživanje je pokazalo da se 61 posto ispitanika želi vratiti u
prijeratne domove bez obzira na sve poteškoće u tom procesu.
Među prognanicima unutar Bosne i Hercegovine, 76 posto onih koji su
privremeno utočište našli u Federaciji BiH želi takav povratak dok
je među onima koji su sada na teritoriju Republike Srpske taj broj
znatno manji, no ipak dostiže 34 posto.
Prema procjenama UNHCR-a unutar BiH četiri godine nakon
potpisivanja Daytonskog sporazuma još uvijek živi 830 tisuća osoba
sa statusom prognanika pri čemu se njih 487.300 nalazi u Federaciji
a 343.500 u srpskom entitetu.
Pri opredjeljenju za povratak, pokazalo je istraživanje, temeljnu
ulogu imali su procjena sigurnosti, mogućnost dobivanja posla i
pomoći za obnovu kuća.
Najjaču želju za povratkom iskazuju prognani Bošnjaci i Hrvati.
Prema ovom istraživanju, povratak želi čak 76 posto bošnjačkih i 73
posto hrvatskih prognanika.
Među bosanskim Srbima znatno je manje ovako opredijeljenih i želju
za povratkom u prijeratne domove pokazuje njih 36 posto.
Ispitivanje raspoloženja među izbjeglicama iz BiH koji borave u
susjednim zemljama pokazalo je da 54 posto onih koji su utočište
potražili u Hrvatskoj želi povratak u BiH a tako razmišlja i 49
posto izbjeglica koje borave u SR Jugoslaviji.
UNHCR cijeni kako 324.100 osoba izbjeglih iz BiH još uvijek boravi u
susjednim zemljama bez trajno rješenog statusa.
Značajan broj ispitanika koji su u načelu odgovorili kako nemaju
namjeru vratiti se prijeratnim domovima upozorava kako ih je na to
navela neizvjesna sigurnosna situacija.
Tako 62 posto onih koji kane nastaviti živjeti u Hrvatskoj ističu da
bi se možda ipak vratili u BiH ukoliko bi im se jamčila sigurnost a
na isti način razmišlja i 32 posto izbjeglica koje borave u
Jugoslaviji.
Više od 20 posto onih koji su neodlučni oko povratka promijenili bi
mišljenje kada bi u svojoj zemlji mogli dobiti posao a gotovo je
isti postotak onih koji bi se ipak vratili ukoliko bi im se obnovili
prijeratni domovi.
U želji da potaknu povratak izbjeglica i prognanika, UNHCR i CRPC su
na temelju provedenog istraživanja preporučili da lokalna tijela
vlasti u BiH potpuno pojednostave postupak povratka, prestanu s
neutemeljnim kaznenim progonima povratnika koji su eventualno
sudjelovali u ratu te počnu u cjelosti provoditi imovinske zakone
koje je proglasio Visoki predstavnik.
Od vlada u BiH očekuje se razrada konkretne srednjoročne i
dugoročne strategije i planova ekonomske rekonstrukcije i
razvitka, posebice u okviru mogućnosti koje nudi Pakt o stabilnosti
u jugoistočnoj Europi.
(Hina) rm sb