ZAGREB, 23. studenog (Hina) - Znanstvenici su uzdrmali uobičajenu sliku o nastanku Sunčeva sustava, prenosi BBC.
ZAGREB, 23. studenog (Hina) - Znanstvenici su uzdrmali uobičajenu
sliku o nastanku Sunčeva sustava, prenosi BBC. #L#
Jupiter ima dva do tri puta više teških plinova argona, kriptona i
ksenona nego što bi se očekivalo kad bi doista bio stvoren samo od
plinova preostalih nakon rođenja Sunca, pišu znanstvenici u
časopisu "Nature".
Osim toga, Jupiter ima i tri puta više dušika nego što bi se
očekivalo prema prihvaćenim modelima nastanka Sunčeva sustava.
Mislilo se da je Jupiter stvoren od Sunčeve nebule, plina i prašine
preostalih nakon stvaranja Sunca. Narastao je zbog nakupljanja
malih tijela zvanih mikroplaneti.
Većina mikroplaneta, skupina tijela koja uključuje komete,
pretpostavlja se, nastala je negdje između orbita Urana i Neptuna,
20 do 30 astronomskih jedinica udaljenih od Sunca.
No čak i na toj udaljenosti njihova bi početna temperatura bila
previsoka pa ne bi mogli uloviti teške plemenite plinove i dušik u
zamrznutom obliku.
Pa kako su ti teški plinovi došli do Jupitera? Po jednoj
pretpostavci na Jupiter su ih donijela mala ledena tijela koja leže
ispod Neptunove orbite na području Kuiperova pojasa, više od 40
astronomskih jedinica udaljenog od Sunca. No ta je zamisao
dvojbena. Da su mikroplaneti na bilo koji način ispali iz svojih
sadašnjih orbita u Kuiperovu pojasu i ušli u Jupiterovu sadašnju
orbitu, teški plemeniti plinovi i dušik uglavnom bi se raspršili na
toplijim temperaturama prije nego što bi stigli na Jupiter.
Astronomi shvaćaju da nam prisutnost teških plinova na Jupiteru
govori nešto važno o podrijetlu planeta, ali i o svim planetima
Sunčeva sustava.
Možda je, pitaju se astronomi, Jupiter nekad bio mnogo dalje od
Sunca nego što je sad te se u svoju sadašnju orbitu pomaknuo u bližoj
prošlosti? Ili je, možda, Sunčeva nebula bila mnogo, mnogo hladnija
nego što su astronomi procijenili.
Ova otkrića, uz nedavno otkriće planeta u drugim sustavima koji su
mnogo veći od Jupitera i mnogo bliži svojim zvijezdama, možda
potvrđuje pretpostavku da se plinoviti divovi u svojim solarnim
sustavima mogu seliti s jednog mjesta na drugo.
Neki su teoretičari čak sugerirali da se tijela veličine Jupitera
možda neotkrivena skrivaju u Oortovu oblaku, četiri trilijuna
milja udaljenom od Sunca. Astronomi sad žele otkriti vrijedi li
isto za Saturn, Uran i Neptun.
(Hina) lbr dgk