RDW 178. XI. KOSCHNICK

NJEMAČKI RADIO - RDW 18. XI. 1999. Razgovor s Hansom Koschnickom - donedavnim povjerenikom njemačke vlade za Bosnu i Hercegovinu: 'Srebrenica nije bila dovoljno zaštićena'. Razgovor je vodio Dragoslav Dedović i na početku postavio slijedeće pitanje: - Ujedinjeni narodi odgovorni su za tragediju Srebrenice. To je sada u svojem izvješću priznao i glavni tajnik UN-a Kofi Anann. Ne dolazi li ova samokritika međunarodne zajednice malo prekasno? = Uvijek sam govorio, međunarodna zajednica doduše nije odgovorna za napad, ali ona nije dovoljno štitila, a imala je dovoljno dokaza. Glavni tajnik UN-a rekao je da nije došlo do vojnih akcija, a znamo zbog kojih razloga. - Vi ste prekjučer boravili zajedno s njemačkim ministrom obrane Rudolfom Scharpingom u Bosni i Hercegovini, samo dan nakon što su članovi bosansko-hercegovačkog predsjedništva u New Yorku potpisali važan načelni sporazum. Bosna i Hercegovina sada će dobiti zajedničku graničnu policiju i zajedničku putovnicu. Je li taj sporazum napredak? = Uvođenjem zajedničke putovnice priznaju i Srbi i Muslimani i Hrvati da postoji zajedničko državljanstvo Bosne i Hercegovine. A uspostavljanje zajedničke granične policije već je dugo dogovoreno. Čitavo predsjedništvo govorilo je za sva tri naroda, što znači da će biti zajednička multietnička policiju koja će osiguravati granice kako bi se dio krijumčarenja iz Bosne i Hercegovine i u nju spriječio. O svemu tome ovise i sadašnja nastojanja novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini da predstavnike državne vlasti Bosne i Hercegovine prisjeti na njihove obveze prema cijeloj zemlji. Do sada je svaki predstavnik djelovao samo za svoj narod, a sva ostala pitanja prepuštala su se visokom predstavniku. I upravo to visoki predstavnik više ne želi, on želi pomoći ako postoji zajednički koncept. Ako ne postoji zajednički nacrt, mi nećemo raditi umjesto njih. - Budući da se u Bosni i Hercegovini smanjuje broj stacioniranih vojnika i ukidanje dužnosti povjerenika njemačke vlade za Bosnu i Hercegovinu, postavlja se pitanje prepušta li se na koncu Bosna i Hercegovina sebi samoj? = Smanjenje postrojba znak je da su se stvari smirile. To je pozitivan znak. Imat ćemo još uvijek oko 2 tisuće ljudi na licu mjesta, još uvijek Njemačka ima jedan od najvećih kontingenata u Bosni i Hercegovini. Mi ne želimo otići iz te zemlje, ali želimo smanjiti broj vojnika ako oni više nisu potrebni. To je i u našem interesu, kao i u interesu Bosne i Hercegovine. Druga primjedba: Prema mojem mišljenju, i u Njemačkoj se mnogo toga normaliziralo. Od 350 tisuća izbjeglica više od 300 tisuća ih se vratilo u Bosnu i Hercegovinu ili su otišli u treće zemlje, tako da se za preostali broj izbjeglica mogu pobrinuti ministri unutarnjih poslova njemačkih saveznih zemalja. - I na kraju gospodine Koschnick, kako ocjenjujete ukupno stanje u regiji i u kojem kontekstu se nalazi Bosna i Hercegovina? = Pripadam onoj skupini ljudi koji su uvijek iznova upozoravali na činjenicu, da ako se uspije za Bosnu i Hercegovinu pronaći perspektiva za budućnost, da će se ta perspektiva prenijeti i na susjednu Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Mnogostruka isprepletenost veza sa susjedima Bosne i Hercegovine pokazuje da se tamo nalazi ključ odluke za jugoistočnu Europu. Isto tako postavlja se pitanje na međunarodnopolitičkom polju, kakav je naš odnos prema bosanskohercegovačkim Muslimanima. Taj odnos će pokazati shvaća li Europa da smo mi laicistički kontinent na kojem ljudi na različite načine mogu živjeti svoju vjeru i da na različite načine mogu imati svoje odnose prema transcendetalnosti. Tako će Bosna i Hercegovina biti kušnja za odnose kršćana i muslimana, izjavio je u razgovoru za Deutsche Welle donedavni povjerenik njemačke vlade za Bosnu i Hercegovinu, Hans Koschnick. (RDW)