AU XI.-INT. WIRTSCHAFT-GOSPODARSTVO

AUSTRIJA INTERNATIONALE WIRTSCHAFT br. 43/studeni 1999. Strepnja za uzlet "Podaci Hrvatske gospodarske komore pokazuju žalosnu sliku srednjoročnih izgleda. Gospodarstvo je 1999. palo u recesiju i nije postiglo polaznu razinu predratnoga doba (1990). Bruto domaći proizvod je 1998., poslije nekoliko godina jakog rasta, dostigao tek 84 posto vrijednosti iz 1990., za ovu se godinu očekuje pad od najmanje 1 posto. Istodobno je udio državnih izdataka u BDP-u porastao na dobru polovicu, pri čemu 17 posto ukupnih izdataka ide na vojsku i policiju - previše za vrijeme mira, kako kritizira komora. Osim toga, dobar se dio proračuna mora uporabiti za financiranje boležljivoga mirovinskog sustava - jedva 1,4 milijuna platiša doprinosa prema više od milijun umirovljenika (oko 20 posto stanovništva). Prosječna mirovina iznosi oko 1300 kuna, no samo je 16 posto umirovljenika steklo pune uvjete za mirovinu. Bolje je bivšim vojnicima i ratnim veteranima: dobivaju mirovine od 3500 do 5000 kuna. Nezaposlenost je ove godine dostigla vrijednost veću od 19 posto - 10 posto državnih izdataka odlazi za pomoć nezaposlenima i socijalnu pomoć. Gospodarski razvitak ne može držati korak sa socijalnom bijedom. Industrijska je proizvodnja 1998. postigla tek 64 posto vrijednosti iz 1990., u prvih sedam mjeseci 1999. proizvodnja je pala zamalo 2 posto. Opseg vanjske trgovine opada, trgovački bilančni deficit iznosi oko jedne milijarde američkih dolara. Turizam je 1998. dostigao oko 60 posto prometa iz 1990., ove se godine zbog kosovskoga rata očekuju lošiji rezultati. Inozemni dug je prema podacima komore 1998. dostigao 8,5 milijarda američkih dolara (1994. bio je još svega 2,5 milijarde). No zabrinutost ponajprije izazivaju unutarnji dugovi poduzeća: Hrvatska gospodarska komora unutarnje zaduženje cjelokupnoga proizvodnog sektora krajem travnja 1999. procjenjuje na 21,6 milijarda kuna, dok likvidne pričuve iznose samo 6,1 milijardu kuna. Stopa inflacije ove će godine također jako porasti (indeks trgovačkih cijena bio je u srpnju 5,1 posto iznad vrijednosti iz srpnja 1998.), među ostalim i zato što će se odraziti povećanje cijena sirove nafte. Unatoč žalosnom gospodarskom stanju, prihodi još rastu - prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna neto plaća u lipnju je iznosila 3076 kuna, što je u usporedbi s prošlom godinom stvarno povećanje od 9,5 posto. Hrvati od toga doduše nemaju ništa - razina cijena odgovara austrijskoj, a za neke je robe još viša. Regionalne su razlike znatne, kaže Guenter Muehlberger (do listopada austrijski trgovački izaslanik u Zagrebu, njegov je nasljednik Franz Palla). Tako primjerice tekstilne radnice u zapadnoj Slavoniji zarađuju oko 300 maraka mjesečno, u glavnom gradu Zagrebu 700. Gospodarstvu bi dobro došla (ponajprije inozemna) ulaganja kapitala i s transferom know-howa - samo što se prigodni govori znatno razlikuju od stvarne ulagačke klime, kako kritizira Hrvatska gospodarska komora. U jednom katalogu zahtjeva žali se zbog zastanka gospodarske reforme, nedostatka pravne sigurnosti i nedovoljnog bankarskog sustava. U skladu s tim niska su izravna inozemna ulaganja - 1998. bila su oko 2,8 milijarda američkih dolara, po glavi stanovnika, nešto niža nego u Češkoj, Poljskoj ili Mađarskoj. Poticaji za ulaganja u jednakoj mjeri nedostaju za domaće i inozemne ulagače. Guenter Muehlberger to samo može potvrditi: 'Nikome se tu ne olakšava ulaganje. Uspiju samo veliki borci. Nedostaju porezne povlastice i poticaji za ulaganja.' Povećanje poreza na dobit na 35 posto, psihološki se osobito negativno odrazilo: 'Proračunu to nije donijelo puno, ali su nanijete silno velike štete ulagačima'. Pri tomu Austrijance stalno vuče prema Jugu - podružnice (uglavnom prodaja, usluge) se otvaraju stalno. Banke ekspandiraju na području maloprodaje. No u turizmu stranci teško dolaze do poteza, 'prevladava mišljenje da će stranci zauzeti najbolja mjesta - iako se neki hotel ne može odnijeti'. Muehlberger ne vjeruje da bi parlamentarni izbori koji predstoje krajem godine, nešto mogli promijeniti: 'Gospodarskopolitički smjer određuju Predsjednikovi savjetnici, a predsjednički su izbori tek 2001.' I u izravnim isporukama Austrije prošlo je vrijeme prcvata (kad je Muehlberger prije osam godina postao trgovačkim izaslanikom, opseg isporuka iznosio je oko 1,5 milijarda šilinga godišnje, 1997. osam milijarda) - 1998./99. udarila je recesija. No unatoč tomu, Muehlberger nije preveliki pesimist: 'Potencijal je još vrlo velik' -i nije iscrpljen, što zaključuje iz usporedbe s austrijskim izvozom u manju Sloveniju (upola manje stanovnika nego Hrvatska, ali dvostruko više isporuka austrijske robe). Drži da je optimizam posve na mjestu: 'Ako sve bude dobro, u idućih će se pet godina udvostručiti'" - piše mjesečnik.