FR-MONDE 18.11.BARŠUNASTA REVOLUCIJA

FRANCUSKA LE MONDE 18. XI. 1999. Česi u neveselim prilikama slave desetu obljetnicu 'baršunaste revolucije' "'Neuspjeh', 'uspjeh' ili 'napola puna čaša'? Češki su intelektualci, poput svojih sugrađana, nesložni kada je riječ o donošenju zaključaka o desetogodišnjem razdoblju nakon pada komunizma. Oduševljenje zadnjih tjedana 1989. doista je jako daleko, kao i opći optimizam prvih godina ovoga desetljeća. Zemlja već gotovo tri godine prolazi kroz gospodarsku i političku krizu nepoznata ishoda. Financijske i socijalne teškoće sve većeg broja Čeha i sumorno ozračje - 'pasje raspoloženje', kako ga je nazvao predsjednik Vaclav Havel - ne pridonose velikom veselju u prigodi ove obljetnice. Ipak, kako kažu ispitivanja, nije vrijeme za žaljenje za bivšim režimom, niti za 'nostalgijom' koju osjećaju bivši Istočni Nijemci. Ponovno stajati u redovima za banane, naranče i toaletni papir, staviti novac u omotnicu da bi kupio 'moderne' cipele i udisati zagušljive ispušne plinove Trabanta i Warburga 'made in DDR', ne odgovara Česima. Naravno, oni bi rado zadržali socijalne povlastice i gotovo bezbrižan život iz doba komunističkog režima. Iako su se socijalne razlike povećale, svi, ili gotovo svi stanovnici uspjeli su u velikoj mjeri utoliti potrošačku glad. 'Društvo se dobro prilagodilo kapitalizmu', priznaje ekonomist Vaclav Zak, glavni urednik političkog časopisa 'Listy' (lijevi). 'No gospodarska i institucionalna pretvorba nije uspjela', misli. 'Vratili smo se sto godina natrag, u divlji kapitalizam Charlesa Dickensa, po cijenu velike štete za narodno gospodarstvo', tvrdi. Naprotiv, sociolog Ivan Gabal je optimist: ne samo da se život pojedinca u potpunosti promijenio - osnovao je ugledan ured za savjetovanje i analizu javnog mišljenja - već su se 'Česi vratili u vrijeme i u povijest. Pad komunizma oslobodio je golemu snagu u puku koji je opet mogao utjecati na budućnost svoje zemlje', kaže, 'žaleći zbog cijene koju je za to trebalo platiti: raspada Čehoslovačke'. (...) Korupcija, financijske prijevare i gospodarski kriminal jesu važni čimbenici krize koja u ovom času pogađa zemlju, a koja uzrokuje nezadovoljstvo Čeha. Američki neoliberalni ekonomist Jeffrey Sachs, pokretač većine reforma poslijekomunističkih društava, jako je kritičan prema češkom 'učeniku'. 'Loš proces privatizacije, njezin izgled, nedostatak nadzora i uprave, korupcija i odnosi između države i industrije jedan su od oblika sadašnjih teškoća', rekao je nedavno za praški tjednik 'Tyden'. Stručnjaci drže da su brojni lupeži koji, osim nekih iznimaka, mirno provode dane, pronevjerili oko 400 milijarda kruna (80 milijarda franaka), ili 80 posto godišnjega bruto domaćeg proizvoda. Za pet godina, 17 banaka otišlo je u stečaj na isti način: dioničari su uzajmljivali novac, a nisu ga vraćali. Kakvo god bilo njihovo razočaranje i njihove osude, velika većina Čeha ne želi povratak staroga režima. Ipak, komunistička stranka, jedina u srednjoj Europi koja je zadržala ime, gotovo je prva stranka u zemlji, s više od 20 posto izgleda na izborima. Iz jednostavna razloga: to je jedina stranka 'neokaljana obraza', neumiješana u bilo kakvu aferu oko korupcije...", piše Martin Plichta.