CZ-OBLJETNICE-Vlada-Ratovi-Diplomacija US 18. XI. NYT ČEŠKA BARŠUN.REVOL. SJEDINJENE DRŽAVETHE NEW YORK TIMES18. XI. 1999.Česi obilježavaju 10 godina baršunaste revolucijeAlison Smale piše: "(...) Jan Bubenik, jedan od vođa praških
studenata, koji su se 17. studenoga 1989. sukobili s policijom i započeli pobunu, rekao je: 'Jednom u životu, doživio sam taj trenutak u kojem sam točno znao što je dobro a što zlo. On se više nikad neće vratiti, jer je sada sve nekako sivo. No tad sam se zaista osjećao poput viteza na bijelom konju.'Bubenik je u srijedu govorio na jednoj od mnogih komemoracija koje su organizirali studenti, vođe revolucije i njihovi inozemni prijatelji, kako bi obilježili obljetnicu kraja komunizma. Margaret Thatcher je otkrila spomenik Winstonu Churchillu. Predsjednik Bush, koji je proslavio prvu obljetnicu baršunaste revolucije u Pragu, primio je počasni doktorat i pohvalio ono što je nazvao promijenjenim svijetom koji je nastao nakon hladnog rata.U nevjerojatno veličanstvenom okružju golema praškoga dvorca, Havel se pridružio Bushu, Margaret Thatcher, Mihailu Gorbačovu, Helmutu Kohlu, bivšem poljskom predsjedniku Lechu Walesi, Danielle Mitterrand, udovici pokojnog francuskog predsjednika Francoisa
SJEDINJENE DRŽAVE
THE NEW YORK TIMES
18. XI. 1999.
Česi obilježavaju 10 godina baršunaste revolucije
Alison Smale piše: "(...) Jan Bubenik, jedan od vođa praških
studenata, koji su se 17. studenoga 1989. sukobili s policijom i
započeli pobunu, rekao je: 'Jednom u životu, doživio sam taj
trenutak u kojem sam točno znao što je dobro a što zlo. On se više
nikad neće vratiti, jer je sada sve nekako sivo. No tad sam se zaista
osjećao poput viteza na bijelom konju.'
Bubenik je u srijedu govorio na jednoj od mnogih komemoracija koje
su organizirali studenti, vođe revolucije i njihovi inozemni
prijatelji, kako bi obilježili obljetnicu kraja komunizma.
Margaret Thatcher je otkrila spomenik Winstonu Churchillu.
Predsjednik Bush, koji je proslavio prvu obljetnicu baršunaste
revolucije u Pragu, primio je počasni doktorat i pohvalio ono što je
nazvao promijenjenim svijetom koji je nastao nakon hladnog rata.
U nevjerojatno veličanstvenom okružju golema praškoga dvorca,
Havel se pridružio Bushu, Margaret Thatcher, Mihailu Gorbačovu,
Helmutu Kohlu, bivšem poljskom predsjedniku Lechu Walesi, Danielle
Mitterrand, udovici pokojnog francuskog predsjednika Francoisa
Mitterranda, u prisjećanju na pobunu i okolnosti koje su do nje
dovele. Zatim im je dodijelo najvišu državnu počast, Red bijelog
lava. (...)
Raspoloženje se u desetljeću koje je uslijedilo nakon baršunaste
revolucije pokvarilo; zemlja se raspala, gospodarsko bujanje koje
je stiglo s kapitalizmom rasplinulo se u stagnaciju. Nezaposlenost
je niska, 6%, ali raste. Mnogo je nedovršeno i nesavršeno, a velike
nade koje se nisu ostvarile prožele su čak i proslavu .
'Komunistički poredak ušao nam je u pore, i veoma se teško toga
riješiti', zaključio je Pavel Zacek, još jedan vođa praških
studenata 1989. (...)
Ipak, ako stvari nisu baš kao što su se mnogi nadali da će biti,
veoma malo Čeha kaže da bi vratilo prošlost, u dane kad su morali
ispunjavati desetke obrazaca kako bi, recimo, dobili kukavnu
količinu čvrste valute. (...)
Revolucija je 'najbolja stvar koja nam se mogla dogoditi', rekla je
Eva Hadkova, 29. 'Kad pogledam svoje roditelje, njihovi su životi
zapravo gotovo potraćeni, mnogo drukčiji od onoga što su mogli
imati. No ja nemam problema - iako znam da se dosta ljudi žali - mogu
dobiti veoma dobar posao, mogu putovati.'
Vladimir Valenta, 45, pazikuća, kaže da je živio bolje prije
revolucije, ali ipak se ne bi vratio u to doba. 'Zaboravljamo da smo
stvari koje sad svaki dan gledamo na ulici - dobri automobili,
pristojna odjeća - nekad mogli vidjeti možda dvaput godišnje',
rekao je. (...)
Jedna od najopipljivijih promjena koje je revolucija donijela jest
da su njezini graditelji razbacani u različitim područjima, širom
svijeta.
Jedan od njih koji u srijedu nije bio u Pragu je Jiri Dienstbier,
koji je boravio u zatvoru s Havelom. Nakon revolucije bio je
ministar vanjskih poslova. Sad je predavač u Sjedinjenim Državama i
UN-ov posebni izvjestitelj o ljudskim pravima u bivšoj
Jugoslaviji. Dienstbier je priznao da su se u proteklom desetljeću
raspršila mnoga očekivanja, ali je istaknuo da je sretan što je
njegov narod opet dio svijeta. (...)"