OKO 5000 VUKOVARACA GRADOM SE U TIŠINI SJEĆALO ŽRTAVA ZA VUKOVAR

VUKOVAR, 18. studenoga (Hina) - Oko 5000 Vukovaraca hodilo je danas u tišini od vukovarske Opće bolnice, preko tzv. drvene tržnice, do Veleprometa, iskazujući počast žrtvama Vukovara i za Vukovar. Duž cijeloga puta ostavljani su upaljeni lampioni za duše oko tri tisuće poginulih branitelja i civila u srpskoj agresiji na Vukovar. #L# Na današnji dan prije osam godina nakon tri mjeseca opsade grad heroj, Vukovar, više nije mogao odolijevati snazi jugoslavenske i velikosrpske agresije. U dugačkoj koloni prognanika našlo se 21.700 Vukovaraca, koji su morali napustiti svoj grad na desnoj obali Dunava. U spomen na vukovarsku tragediju Hrvatski državni sabor donio je odluku da se 18. studenog od ove godine obilježava kao Dan sjećanja na Vukovar. U spomen na 261 ranjenoga hrvatskog branitelja i civila odvedena 18. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice, nedaleko od glavnoga bolničkog ulaza jutros su spomen-ploču otkrili časna sestra Ana Zdravčević-Ida i sin poginuloga hrvatskog branitelja Igor Mandić, a svijeću je upalila ratna i sadašnja ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru dr. Vesna Bosanac. Spomen-ploča je otkrivena i u krugu Veleprometa, u kojem je srpski agresor nakon ulaska u grad osnovao sabirni centar, u koji su dovođeni zarobljeni Vukovarci. Mnogi od njih tu su mučeni i ubijeni, a većina je odvedena u zarobljeničke logore u Srbiji. U nazočnosti izaslanice Predsjednika Republike Vesne Škare-Ožbolt, potpredsjednika Hrvatskoga državnog sabora Jadranke Kosor i Vladimira Šeksa, izaslanika hrvatske Vlade dr. Jure Radića te mnogih drugih državnih i lokalnih dužnosnika spomen-ploču u Veleprometu su otkrili predsjednik Udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak i bivša logorašica Janja Sekulić. Mnogobrojna izaslanstva položila su vijence podno spomen- obilježja na masovnoj grobnici na Ovčari, gdje je u studenom 1991. srpski agresor ubio 200 ranjenih hrvatskih branitelja i civila, odvedenih iz vukovarske bolnice, a vijenci su položeni i ispod Središnjeg križa na groblju hrvatskih branitelja. Izaslanica Predsjednika Republike Vesna Škare-Ožbolt podsjetila je da je od vukovarske tragedije prošlo osam godina, a da pred lice pravde još nisu izvedeni "vukovarski krvnici Šljivančanin, Mrkšić i Radić". "Ja ne zagovaram mržnju, ali mira bez pravde ne može biti", rekla je, dodavši kako se hrvatski narod unatoč svemu mora okrenuti vlastitoj budućnosti. Potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vladimir Šeks je rekao da Dan sjećanja na Vukovar nije sjećanje na poraz, nego na žrtvu koju je Vukovar dao za slobodu i pripadnost hrvatskoj državi. "Nigdje kao u Vukovaru hrvatski narod nije ispio toliko krvavih kaleža za slobodu", rekao je Šeks, poručivši da i vukovarske žrtve i druge žrtve pale za hrvatsku slobodu nikad ne smiju biti zaboravljene. Nazočnima su se obratili i potpredsjednica Hrvatskoga državnog sabora Jadranaka Kosor, ministar hrvatskih branitelja dr. Juraj Njavro, vladin izaslanik dr. Jure Radić i vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl. "Dan sjećanja na Vukovar ujedno je dan za obnovu zavjeta prema domovini. Dan u kojem možemo ponovno reći Europi da nije bila na razini potrebne zaštite golorukoga hrvatskog naroda", rekao je dr. Jure Radić, dodavši da unatoč tomu Hrvatska i Vukovarci od međunarodne zajednice očekuju da zločinci za Vukovar odgovaraju za svoja nedjela. Gradonačelnik Vladimir Štengl je iskazao vjeru u povratak svih prognanih Vukovaraca u svoje domove, u obnovu i pomoć hrvatske države "da Vukovar vrati izgubljenu dušu". Štengl je u ime svih Vukovaraca zazvao Svevišnjega da usliši molitve za ozdravljenje predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. Za sve poginule u Domovinskom ratu vijenci su položeni podno križa svih žrtava za slobodnu Hrvatsku na ušću Vuke u Dunav, a u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakoba misu zadušnicu služio je vojni ordinarij biskup Juraj Jezerinac. U molitvi vjernika pozvao je na molitvu za ozdravljenje predsjednika Tuđmana. Kod Središnjeg križa na groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskg rata vijence su položili i predsjednik Hrvatske stranke prava Anto Đapić i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Mato Arlović. U obrani Vukovara 1991. poginulo je, po nekim izvorima, oko tisuću hrvatskih branitelja. Još toliko ih je stradalo u borbama što su se za Vukovar vodile oko Vinkovaca i Osijeka, odakle je odlazila i sva pomoć opkoljenom gradu na Dunavu. Više od 7000 Vukovaraca prošlo je kroz srpske koncentracijske logore. U Vukovaru je otkrivena i najveća masovna grobnica u Europi nakon Drugoga svjetskoga rata, iz koje su pretprošlo ljeto ekshumirani posmrtni ostatci 938 žrtava srpske agresije. Od 15.000 stambenih jedinica u gradu u ratu je oštećeno 14.000. Od oko 22.000 prognanih Vukovaraca do sada se u svoj grad vratilo oko 5000. (Hina) žd mć