GS: SKUP EKONOMISTA U OPATIJI

OPATIJA, 18. studenoga (Hina) - U Opatiji je danas počelo s dvodnevnim radom tradicionalno 7. savjetovanje na temu "Gospodarska politika Hrvatske - što i kako u 2000. godini?". Skup se održava u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, čiji je predsjednik dr. Vladimir Veselica uvodno ocijenio da se Hrvatska mora, svjesna različitih pogleda i pristupa, suočiti s istinom da je u gospodarskoj krizi, ali također i s činjenicom da postoje potencijali koji mogu ponuditi scenarij njezina prevladavanja.#L# Republika Hrvatska svojim osamostaljenjem nije usvojila moderan politički kapitalizam već nazadan kapitalizam 19. stoljeća i već je proteklih godina istopila usporedne prednosti koje je imala u odnosu prema drugim tranzicijskim zemljama, ustvrdio je Veselica. Svjesni da nismo značajan globalni parametar moramo se, čuvajući svoj suverenitet i identitet, na pravi način znati uključiti u proces globalizacije i integriranja, istaknuo je Veselica. Naglasio je da ubrzani gospodarski rast predstavlja prioritetno nacionalno pitanje, te se u tom smislu zauzeo za razvijanje tržišta i odumiranje sadašnje dominantne uloge države u ekonomiji. Veselica je također upozorio na izražene negativne pojave dekapitalizacije, niske razine korištenja kapaciteta i deagrarizacije, te na probleme vezane uz porast inozemnog duga, deficit hrvatske trgovačke bilance i unutarnju nelikvidnost. Ravnatelj zagrebačkog Ekonomskog instituta dr. Đuro Njavro je istaknuo kako je hrvatsko gospodarstvo naslijedilo brojne probleme iz prošlosti koji se uglavnom ogledaju u neefikasnoj gospodarskoj strukturi, a problemi tranzicije dodatno su otežani ratnim razaranjima. Uspješno proveden stabilizacijski program omogućio je ostvarenje relativno visokih stopa rasta u posljednjih nekoliko godina, temeljenih na ekspanziji domaće potražnje i boljem korištenju postojećih kapaciteta, ocijenio je Njavro. Buduće visoke stope rasta bit će moguće ostvariti još boljim korištenjem raspoloživih kapaciteta, njihovom modernizacijom i tehnološkom obnovom te investiranjem u fiksni kapital i obrazovanje. Državne je izdatke u funkciji poreznog rasterećenja potrebno smanjiti, a kao jedini pravi generator dugoročnog rasta nameće se izvozna orjentacija, rekao je Njavro. Ukazao je kako treba poticati štednju na svim razinama, zapošljavanje i samozapošljavanje, a država treba iz svoje domene poduzeti sve raspoloživo kako bi unaprijedila konkurentnost i učinila zemlju dobrom lokacijom za ulaganja. Dr. Mato Crkvenac kazao je kako se ne može složiti s ocjenama da je dosadašnja gospodarska politika Hrvatske bila uspješna, te se zauzeo da 2000. godina bude godinom prekretnica u smislu dugoročnih promjena. Ciljevima hrvatske ekonomske politike Crkvenac je naznačio rast proizvodnje i zaposlenosti, osiguranje socijalne stabilnosti i pravednosti, ekonomsku stabilnost koja će se temeljiti na rastu i razvoju te europsku orijentaciju Hrvatske. U urgentne mjere svrstao je promjene u fiskalnoj i monetarnoj politici - posebice smanjenje državnog proračuna, rasterećenje gospodarstva, smanjenje kamata na razvojne kredite, i tečaj koji će uvažavati razvojne ciljeve. Mjere strateških rješenje su funkcioniranje pravnog sustava, kontrola vlasti i okupljanje sposobnih kadrova oko zajedničkog cilja, decentralizacija i socijalni pakt - naveo je, uz ostalo, Crkvenac. Guverner Hrvatske narodne banke dr. Marko Škreb je, goreći o ulozi suvremenih središnjih nacionalnih banaka u svijetu, naglasio da tu treba uvrstiti prije svega kreiranje monetarne i tečajne politike, nadzor nad poslovnim bankama i regulaciju, te vršenje platnog prometa. Uloge HNB su održavanje makroekonomske stabilnosti, izvlačenje Hrvatske iz međunarodne izolacije i njezino približavanje i zatim priključivanje europskim integracijama, održavanje financijske stabilnosti i stabilnosti bankarskog sustava, jačanje nadzora nad bankama, rješavanje pitanja financijske discipline, nastavak reforme platnog prometa, praćenje hrvatskog vanjskog duga i unutarnje nelikvidnosti, koja je složen i multidimenzionalan problem. Odgovornost središnje banke je neosporna i neprenosiva, ali se ne smije očekivati da će ta ustanova rješavati i zadaće koje joj ne pripadaju i koje je, možda, mogu ugroziti, naglasio je Škreb. Na skupu su izlagali i dr. Ivan Bilić o novom modelu hrvatske gospodarske politike i dr. Stjepan Zdunić o izlasku iz ekonomske depresije. Sudionici savjetovanja uputili su pismo predsjedniku Republike dr. Franji Tuđmanu, sa željema za njegovo brzo ozdravljenje, izražavajući nadu da će Hrvatska u 2000. godini krenuti stazom punog razvoja i prosperiteta. Na savjetovanju ekonomista u Opatiji bit će govora i o privatizaciji, mirovinskoj reformi, stranim investicijama, ulozi trgovačkih sudova u izgradnji suvremenog modela hrvatskog gospodarstva i o drugim značajnim strukovnim temema. (Hina) rž ds