ZAGREB, 18. studenoga (Hina)- "Hrvatski će biskupi poslati svoju pastirsku poruku u povodu izbora za Zastupnički dom Hrvatskoga državnoga Sabora nakon što bude poznat datum izbora", rekao je na današnjoj konferenciji za novinare
nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Josip Bozanić.
ZAGREB, 18. studenoga (Hina)- "Hrvatski će biskupi poslati svoju
pastirsku poruku u povodu izbora za Zastupnički dom Hrvatskoga
državnoga Sabora nakon što bude poznat datum izbora", rekao je na
današnjoj konferenciji za novinare nadbiskup zagrebački i
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Josip
Bozanić.#L#
Susret s novinarima priređen je nakon jučerašnjega izvanrednog
zasjedanja HBK, na kojem je podneseno izvješće o Drugom posebnom
sinodu biskupa za Europu, koji je od 1. do 23. listopada održan u
Rimu, te nakon zasjedanja Vijeća europskih biskupskih
konferencija, u Ateni od 11. do 14. studenoga, a jedna od tema bila
je i rasprava o situaciji u društvu s posebnim osvrtom na
predstojeće izbore.
Tajništvo HBK izdalo je i priopćenje s jučerašnjeg zasjedanja koje
je novinarima pročitano i podijeljeno.
U nizu novinarskih pitanja nadbiskup Bozanić je komentirao i
molitve vjernika za zdravlje predsjednika Tuđmana koje se, kako je
rečeno, i na neprimjeren način prikazaje u sredstvima javnoga
priopćavanja. Bozanić je istaknuo da Crkva želi da se svi građani u
ovom trenutku prema Predsjedniku odnose s dužnim ljudskim
poštovanjem. To je potvrdio i dijelom izjave iz priopćenja HBK u
kojemu se, uz ostalo, navodi: "Ujedno preporučujemo svima, a
osobito sredstvima javnoga priopćavanja da poštuju skrovitu narav
molitve i da te vjerske izražaje ne pokušavaju pretočiti u druge
poene".
Bozanić je također istaknuo da će se Crkva distanicirati od svih
stranaka imajući povjerenja u svoje vjernike i naglašavajući kako
Crkva želi da vjernici glasuju prema svojoj savjesti. Crkva je,
kazao je Bozanić, distancirana od svih stranaka, ali preporučuje
stranačkim čelnicima da u svojim predizbornim nastupima biračima
govore istinu. Crkva naglašava načelo da se crkvene funkcije ne
iskorištavaju u promidžbene svrhe, rekao je Bozanić.
Na pitanje da komentira svoju poruku u kojoj je govorio "o grijehu
struktura", Bozanić je odgovorio da nije zadaća Crkve prozivanje
konkretnih osoba. Dodao je da izricanje presude ne ulazi u područje
Crkve. Nije demokratski, istaknuo je, da se nekoga olako udari
optužbama dok se ne dokaže krivnja.
Odgovarujući na pitanje postoji li opasnost od dolaska na vlast
"crvene partije", Bozanić je rekao da je komunizam u Europi pao
prije deset godina, ali je u mentalitetu hrvatskih građana ostalo
puno toga iz komunističkog doba što se ne može pripisati samo jednoj
stranci, te da gotovo u svakoj stranci ima bivših komunista. Da se
prebrodi takav način razmišljanja, građanima predstoji jedno
čišćenje u čemu će bitnu ulogu odigrati mlada generacija koja nije
opterećena prošlošću. I samo tako možemo ići prema trećem
tisućljeću, rekao je Bozanić.
Upozorio je i na važnost medija u društvu, preporučujući novinarima
da budu pronostitelji istine, da se služe izvorima bez čega nema
medijskog dijaloga. Bozanić je ustvrdio da se u našim medijima,
koji su slika društva, olako kritizira te da nam je demokracija na
samom početku.
Upozorio je kako smo u javnosti skloni neke stvari prenaglašavati
dovodeći do nepotrebne radikalizacije koja svraća pozornost na ono
što je manje bitno od onoga što je bitno za društvo.
Komentirajući zaključke Drugoga sinoda europskih biskupa, na kojem
je bilo riječi i o angažmanu kršćana u javnome životu u istočnim i
zapadnim zemljama Europe, Bozanić je rekao da se Crkva na Istoku i
na Zapadu susreće s istim problemima. U komunističkim zemljama,
kazao je, Crkva je bila zatvorena u sebe, a uslijedilo je razdoblje
njezina otvaranja što je spojeno i s razvojem demokaracije kojemu i
Crkva mora pomoći.
Vraćajući se na značenje održavanja biskupskog sinoda i Vijeća
europskih biskupskih konferencija, Bozanić je rekao da su ta dva
skupa imala za cilj duhovno jedinstvo u Europi koje nadilazi
granice kontinenta, njezin kršćanski identitet i zaustavljanje
sukoba, iskorjenjivanje mržnje među zemljama i narodima,
djelovanje obitelji, mladih, a bilo je riječi i o situaciji na
Kosovu i Čečeniji.
(Hina) ta mc