DE-HR-BA-PREDSJDNICI-Vlada-Politika RDW 17. XI TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW17. XI. 1999.Pregled tiskaDanašnji pregled pisanja njemačkog tiska započinjemo citatom iz FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG o Hrvatskoj. List drži razumljivim što
je Tuđmanova bolest teško uzdrmala politički sustav u Hrvatskoj. Postalo je jasno da su savjetnici Predsjednika, koje je Tuđman izabrao iz užega kruga dužnosnika HDZ-a, pokušali privremeno preuzeti nadzor nad državom - premda za to nisu imali nikakvih ovlasti niti mandata, jer hrvatski Predsjednik ih je pozvao u odbor koji ima samo savjetodavne funkcije i koji u odsutnosti Tuđmana gubi svoje pravo postojanja, piše FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG. List zatim dodaje da ukoliko bi se sve odvijalo prema državno-pravnim procedurama, parlament bi sam morao raspravljati o svojem raspuštanju i o tome donijeti odluku. Čak i kada bi odluka bila donesena zbog većine HDZ-a onako kako to i želi vladajuća stranka, bilo bi to drugačije nego da o tome odluči sama stranka na vlasti, zaključuje FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG.Dnevnik MITTELDEUTSCHE ZEITUNG osvrće se na stanje u Bosni i Hercegovini i bilježi da više nego drugdje međunarodna zajednica u toj zemlji ulaže napore kako bi zbližila Muslimane, Srbe i Hrvate.
NJEMAČKI RADIO - RDW
17. XI. 1999.
Pregled tiska
Današnji pregled pisanja njemačkog tiska započinjemo citatom iz
FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG o Hrvatskoj. List drži razumljivim
što je Tuđmanova bolest teško uzdrmala politički sustav u
Hrvatskoj. Postalo je jasno da su savjetnici Predsjednika, koje je
Tuđman izabrao iz užega kruga dužnosnika HDZ-a, pokušali
privremeno preuzeti nadzor nad državom - premda za to nisu imali
nikakvih ovlasti niti mandata, jer hrvatski Predsjednik ih je
pozvao u odbor koji ima samo savjetodavne funkcije i koji u
odsutnosti Tuđmana gubi svoje pravo postojanja, piše FRANKFURTER
ALLGEMEINE ZEITUNG. List zatim dodaje da ukoliko bi se sve odvijalo
prema državno-pravnim procedurama, parlament bi sam morao
raspravljati o svojem raspuštanju i o tome donijeti odluku. Čak i
kada bi odluka bila donesena zbog većine HDZ-a onako kako to i želi
vladajuća stranka, bilo bi to drugačije nego da o tome odluči sama
stranka na vlasti, zaključuje FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG.
Dnevnik MITTELDEUTSCHE ZEITUNG osvrće se na stanje u Bosni i
Hercegovini i bilježi da više nego drugdje međunarodna zajednica u
toj zemlji ulaže napore kako bi zbližila Muslimane, Srbe i Hrvate.
Naravno bosansko-hercegovačka federacija je umjetna tvorevina,
međutim ona ipak daje nekakav okvir normale. Da se stvaranje uprave
odvija puževim korakom, ne treba nikoga iznenaditi i za jednog
njemačkog ministra ne bi trebalo biti povod kritike. Ako se želi da
Bosna i Hercegovina zaista zaživi, tada će trebati i više od
upravnih struktura. Trebat će stvoriti osjećaj da se radi o
sudbinskoj zajednici koja bi naglašavala zajedništvo, a ne
razlike. Upravo to mogu ostvariti samo mlađe generacije kojima je
potrebno vremena da bi se odvojile od prošlosti i stvorile novi
kolektivni identitet. Brzopleto postignuto jedinstvo ne može imati
budućnosti niti s najboljom upravom, konstatira MITTELDEUTSCHE
ZEITUNG.
Nadregionalni dnevnik FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG pod naslovom
'Sukrivci' naglašava da je već u lipnju 1995. godine kada su
bosanski Srbi pregazili zaštićenu zonu UN-a u Srebrenici i ubili na
tisuće Bošnjaka, svima bilo jasno da su Ujedinjeni Narodi na
apsurdan način zakazali. List ocjenjuje sada predstavljeno interno
izvješće UN-a o tadašnjim događajima kasnim dokazom za
samooptuživanje i priznanje teških propusta, političke
ignorancije i otvorenog prihvaćanje ondašnjega stanja koje je
dovelo do masovnih ubojstava. Tko je dosad Ujedinjene narode vidio
kao nesposoban instrument rješavanja etničkih i nacionalnih
sukoba, taj je sada za to dobio i pravu potvrdu. Na stupu srama ne
nalazi se samo tadašnje vodeće osoblje UN-a, već i Vijeće
sigurnosti čiji su članovi najmanje tri države članice NATO-a s
pravom veta. I one su igrale neslavnu ulogu. To što je NATO kasnije
vojno intervenirao, zaista ne popravlja stanje. Stoga niti nema
povoda za samohvalu. Naknadna politička obrada žalosnog poglavlja
Bosne i Hercegovine i 'UN-ovih zaštićenih zona' ne smije se
iscrpiti u podjeli krivnje. Pouka iz svega je da se agresorima poput
Karadžića ne može suprotstaviti diplomatskom rutinom, već jedino
pravodobnom uporabom vojnih sredstava, naglašava FRANKFURTER
ALLGEMEINE ZEITUNG.
U nastavku pregleda tiska donosimo citate o jučerašnjim prognozama
rasta njemačkog gospodarstva za sljedeću godinu. Dnevnik za
gospodarska pitanja HANDELSBLATT primjećuje da nakon tri tjedna
što su instituti za gospodarska istraživanja u jesenskoj
ekspertizi oštro kritizirali gospodarsku i financijsku politiku
njemačke crveno-zelene savezne vlade, sada je i takozvano Vijeće
gospodarskih mudraca potvrdilo to mišljenje. Ispit sposobnosti za
provedbu reforma SPD i Zeleni položili su jedino oko konsolidacije
proračuna, kako im priznaju gospodarski stručnjaci. Kod ostalih
velikih problema koje treba riješiti u interesu gospodarskog rasta
i zapošljavanja, stvari izgledaju vrlo loše. Za politiku
njemačkoga kancelara Gerharda Schroedera ovo je zaista vrlo slaba
ocjena, misli komentator lista HANDELBLATT.
Istom temom bavi se i dnevnik STUTTGARTER ZEITUNG koji drži ocjenu
njemačke savezne vlade lošom. U prvoj godini svoga mandata nije
smanjila pritisak i zahtjeve za reformama, već ih je čak povećala.
Popratni učinci nove njemačke vlade od samoga početka bili su
nesigurnost i kaos. Osjeća li se u Njemačkoj pozitivna, poletna
atmosfera? Ni u kojem slučaju, odgovara list. Samo je savezni
ministar financija Hans Eichel dobio pristojnu ocjenu za svoj paket
mjera štednje, kojem će u načelu svi dati svoju suglasnost, ali oko
pojedinosti se neće složiti oni koji su pogođeni paketom mjera
štednje, počevši od umirovljenika, bilježi STUTTGARTER ZEITUNG.
I na kraju citiramo muenchenski dnevnik SUEDDEUTSCHE ZEITUNG koji u
svojem komentaru skreće pozornost na nužnost prikladnog plaćanja
odštete osobama koje su se u Njemačkoj za vrijeme
nacionalsocijalizma nalazile na prisilnom radu. Oko trajnog spora
i natezanja o odšteti radnicima na prisilnom radu u Njemačkoj treba
konstatirati tri činjenice. Prvo, prisilni rad je prema
međunarodnom pravu zločin. Drugo, u ovom je zločinu sudjelovalo oko
dvije tisuće njemačkih poduzeća. I treće, samo je jedan posto
njemačkih poduzeća dosad uplatio odštete u fond. Ostala poduzeća
okreću glavu i mrmljaju nešto kao ispriku. Oni koji okreću glavu
naliče zlikovcima poput Mackie Messera koji pjeva u baladi Bertolta
Brechta o morskom psu: 'Prepoznajemo samo one koji su na svjetlu,
one koji su u tami ne vidimo'. Što možemo zaključiti? Okrenimo
reflektore i stavimo one koji okreću glave na stup srama,
zaključuje SUEDDEUTSCHE ZEITUNG.
(RDW)