DE-HR-SPORAZUMI-Diplomacija RDW 17.XI.SPORAZUM IZ NEW YORKA RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW17. XI. 1999.Veliki korak naprijed"Sporazum iz New Yorka nije Dayton II. No od kraja rata u Bosni i Hercegovini nedvojbeno je najvažniji korak na
putu prema miru. Kad Richard Holbrooke, arhitekt Daytonskoga mirovnoga sporazuma iz 1995. taj sporazum naziva povijesnim, ne pretjeruje. Jer tri su se člana bosanskog državnog predsjedništva obvezala da će zajednički ukloniti najteže probleme na putu u stabilnu i sposobnu državu.U to pripadaju ponajprije raširena korupcija, sve veće krijumčarenje i spor povratak izbjeglica. Izgradnjom i primjenom multietničkih graničnih ophodnja, u kojima Srbi, Hrvati i Muslimani zajednički osiguravaju granice, trebalo bi konačno onemogućiti krijumčarenje. Jer ono, osim korupcije i nepotizma, sprječava da poštena utakmica gospodarstvo dovede do uzleta. U tomu su glavni uzroci što unatoč međunarodnoj pomoći od 5,5 milijarda dolara, do danas nisu stvorene samonosive gospodarske strukture.Ni drugi ključni problem za društveno smirivanje Bosne i Hercegovine nije riješen: povratak izbjeglica i prognanih. Ne napreduje, jer su u mnogim općinama na vlasti i časti još uvijek oni koji su tijekom rata bili odgovorni za progon etničkih manjina. No
RADIO DEUTSCHE WELLE - RDW
17. XI. 1999.
Veliki korak naprijed
"Sporazum iz New Yorka nije Dayton II. No od kraja rata u Bosni i
Hercegovini nedvojbeno je najvažniji korak na putu prema miru. Kad
Richard Holbrooke, arhitekt Daytonskoga mirovnoga sporazuma iz
1995. taj sporazum naziva povijesnim, ne pretjeruje. Jer tri su se
člana bosanskog državnog predsjedništva obvezala da će zajednički
ukloniti najteže probleme na putu u stabilnu i sposobnu državu.
U to pripadaju ponajprije raširena korupcija, sve veće
krijumčarenje i spor povratak izbjeglica. Izgradnjom i primjenom
multietničkih graničnih ophodnja, u kojima Srbi, Hrvati i
Muslimani zajednički osiguravaju granice, trebalo bi konačno
onemogućiti krijumčarenje. Jer ono, osim korupcije i nepotizma,
sprječava da poštena utakmica gospodarstvo dovede do uzleta. U tomu
su glavni uzroci što unatoč međunarodnoj pomoći od 5,5 milijarda
dolara, do danas nisu stvorene samonosive gospodarske strukture.
Ni drugi ključni problem za društveno smirivanje Bosne i
Hercegovine nije riješen: povratak izbjeglica i prognanih. Ne
napreduje, jer su u mnogim općinama na vlasti i časti još uvijek oni
koji su tijekom rata bili odgovorni za progon etničkih manjina. No
povratak ne uspijeva i zbog korupcije i zloporabe kod vraćanja
stanova i privatne imovine.
Ta trijezna bilanca pravi je poticaj newyorškog sporazuma.
Razumljivo je što međunarodna zajednica ne želi dopustiti da Bosna
i Hercegovina ostane bačva bez dna. Još prije nekoliko mjeseci
stoga je najavljeno da će mirovne jedinice SFOR-a u proljeće iduće
godine s prvotnih 30 tisuća ljudi biti smanjene na 19 tisuća, te da
će iduće godine biti isplaćen i zadnji dio međunarodne financijske
pomoći. Deklaracija iz New Yorka stoga je još jedan signal na adresu
politički odgovornih na svim razinama u mnogonarodnoj državi da
napokon sudbinu zemlje uzmu u svoje ruke.
No hoće li poruka stići? Ili je opet izgovorena u vjetar? Nisu tako
loši izgledi da nacionalistički čvrstorukaši postupno izgube tlo
pod nogama. Kosovski rat i s njim povezana izolacija Srbije u
bosansko-srpskom entitetu mijenjaju velikosrpsko raspoloženje.
Jer otkako je prekinuto tržište s one strane Drine, u republici
srpskoj opet se okreću muslimansko-hrvatskoj federaciji, gdje je
ljudima gospodarski bolje. To je i zasluga visokog predstavnika
međunarodne zajednice, koji zemlju mrkvom i batinom drži na pravom
smjeru" - piše Verica Spasovska.
(RDW)