RDW 15. XI. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 15. XI. 1999. Pregled tiska Pregled pisanja njemačkog tiska započinje komentarom iz lista SUEDDEUTSCHE ZEITUNG, koji ispod naslova 'Mirno čekanje na novo doba' piše da se otkako je Tuđman u bolnici izgleda započelo 'doba nakon Tuđmana'. Taj komentar, kao i portret predsjednika Tuđmana iz lista DIE WELT, koji slijedi u emisiji, donosimo u cijelosti na stranicama inozemnoga tiska. Dnevnik FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG bavi se najavama političara njemačke vladajuće koalicije da će se napuštanje uporabe nuklearne energije provesti ako treba i zakonskim putem. List naglašava da iza prijepora hoće li se nuklearna energija u Njemačkoj rabiti još 35, 30 ili 25 godina, pri pomnijoj analizi razotkriva mnoštvo stranačkih i izbornih kalkulacija. Zašto Zeleni pod svaku cijenu žele donijeti odluke o zatvaranju barem nekoliko njemačkih nuklearka i to još u ovom mandatu? Kada bi se prihvatila odluka da nuklearke rade još 30 godina, do sljedećih saveznih parlamentarnih izbora zatvorile bi se dvije, a ako to bude 25 godina - zatvorilo bi se sedam nuklearnih elektrana. Ostaje međutim pitanje - na što će pristati veliki koalicijski partner SPD, bilježi FRANKFURETR ALLGEMEINE ZEITUNG. List BERLINER ZEITUNG primjećuje da se na kraju uspjeh njemačke crveno-zelene koalicije neće mjeriti brojem zatvorenih nuklearka, već će se orijentirati prema potrebama i potražnji industrije i privatnih potrošača za ekološkom energijom. Ako potražnja za ekološkom energijom bude veća od ponude, tada će se sama po sebi dogoditi revolucija u obliku parkova vjetrenjača, solarnih kolektora i plinskih elektrana, mišljenja je komentator dnevnika BERLINER ZEITUNG. Uoči sastanka predstavnika OESS-a u Turskoj, američki Predsjednik koji ovih dana posjećuje Europu ima vrlo malo izgleda da, kako je najavio, poveže Tursku sa zapadnom Europom, naglašava austrijski list SALZBURGER NACHRICHTEN. List objašnjava da Clinton želi Tursku čvrsto vezati uz Europu, želi povezati Orijent i Okcident. Međutim, je li Amerika zaista pozvana da Turskoj otvori vrata prema Europi? Nedvojbeno je da je Turska dio strateških interesa SAD-a za osiguranjem pošiljaka nafte iz Perzijskoga zaljeva i zadovoljenjem apetita prema naftnim rezervama u Kavkazu i srednjoj Aziji. Stoga Washington radi na osovini koja bi sezala od Saudijske Arabije, preko Izraela i sve do Turske. Takva računica stoji u prvom planu, pa Sjedinjene Države zaboravljaju čak upozoriti Tursku na kršenja ljudskih prava i ponašanje prema Kurdima. Još je više upitna uloga Amerike kao čimbenika povezivanja zapadnog s islamskim svijetom. I to iz dva razloga. Prvo, zato što je Zapad nakon raspada komunističkog carstva zla, za novu sliku neprijatelja otkrio islam. A drugo, zato što je Amerika, kao predvodnik zapadnog načina življenja, za islamiste svih zemalja predvođena vragom, komentira austrijski dnevnik SALZBURGER NACHRICHTEN. O ratu u Čečeniji list STUTTGARTER NACHRICHTEN zaključuje da je Zapad šutio dugo, a sada to više ne može. Kada se 200 tisuća ljudi prisili na zbjeg, tada se to više ne može ocijeniti unutarnjim problemom Rusije. Međutim postavlja se pitanje na koji način uvjeriti Jeljcina i njegovu vladu da njihova politika vodi u humanitarnu katastrofu i u nove nevolje. Sastanak OESS-a u Istanbulu ovoga tjedna bio bi idealan forum da moskovsko vodstvo pokaže dobru volju. Jer na koncu upravo se Rusija zalagala da OESS bude snažniji. Zato je sada najbolja prilika, naglašava STUTTGARTER NACHRICHTEN. List NUERNBERGER ZEITUNG upozorava da zbog želje Zapada koji ne želi nikakvu vojnu konfrontaciju s atomskom velesilom Rusijom, a istodobno ne može dopustiti da padne ispod etničkih standarda koji su vrijedili za Kosovo, vlade u Washingtonu, Berlinu ili Parizu moraju pronaći drugačije načine da Moskvu spriječe od nastavljanja toga samoubilačkog smjera. Najmanje što se očekuje oštra je osuda ruskog ponašaja na Kavkazu jer se Moskva ne bori protiv terorista, već želi nasilno održati ruski imperij. Djelotvornije bi bilo kada bi Zapad zatvorio financijske slavine za Rusiju. Tako bi Zapad ispunio i zahtjeve svojih poreznih obveznika koji više ne žele gledati da njihov novac Rusi troše na projektile koji padaju po Kavkazu, zaključuje list NUERNBERGER ZEITUNG. (RDW)