FR-YU-MK-HR-SANKCIJE-Vlada RFI 15. XI. TISAK FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI15. XI. 1999.Iz tiska'Francuska predlaže smanjenje sankcija Srbiji', naslov je 'Le Mondeova' članka u povodu otvaranja sastanka ministara vanjskih poslova
petnaestorice u Bruxellesu. Prema pisanju 'Le Mondea', europski ministri vanjskih poslova raspravljat će o vrlo osjetljivoj temi - kako ublažiti sankciji Jugoslaviji, a da ne bude pogođen narod nego beogradska politička elita. Francuski prijedlog o smanjenju sankcija poduprla je Austrija, dok su Velika Britanija i Nizozemska protivne tome zbog činjenice da Milošević može za sebe iskoristiti svako ublažavanje sankcija. Problem je u odabiru, piše 'Le Monde', 'dobrog pritiska na Srbiju da bi se olakšale političke promjene i poduprla oporba', jer unatoč bombardiranju i gospodarskoj krizi Miloševićev režim još ne pokazuje i znakove slabosti. Pariz drži da sankcije Jugoslaviji više ne odgovaraju stanju u zemlji jer, kako piše u francuskom prijedlogu, 'ove sankcije pojačavaju osjećaj nacionalne ugroženosti i hendikepiraju oporbu'. U tekstu se ocjenjuje da je program, 'Energija za demokraciju' dobar, ali vrlo ograničenog djelovanja. Pariz predlaže povećanje mjera koje će izravno kazniti Miloševića i
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
15. XI. 1999.
Iz tiska
'Francuska predlaže smanjenje sankcija Srbiji', naslov je 'Le
Mondeova' članka u povodu otvaranja sastanka ministara vanjskih
poslova petnaestorice u Bruxellesu. Prema pisanju 'Le Mondea',
europski ministri vanjskih poslova raspravljat će o vrlo
osjetljivoj temi - kako ublažiti sankciji Jugoslaviji, a da ne bude
pogođen narod nego beogradska politička elita. Francuski prijedlog
o smanjenju sankcija poduprla je Austrija, dok su Velika Britanija
i Nizozemska protivne tome zbog činjenice da Milošević može za sebe
iskoristiti svako ublažavanje sankcija. Problem je u odabiru, piše
'Le Monde', 'dobrog pritiska na Srbiju da bi se olakšale političke
promjene i poduprla oporba', jer unatoč bombardiranju i
gospodarskoj krizi Miloševićev režim još ne pokazuje i znakove
slabosti. Pariz drži da sankcije Jugoslaviji više ne odgovaraju
stanju u zemlji jer, kako piše u francuskom prijedlogu, 'ove
sankcije pojačavaju osjećaj nacionalne ugroženosti i
hendikepiraju oporbu'. U tekstu se ocjenjuje da je program,
'Energija za demokraciju' dobar, ali vrlo ograničenog djelovanja.
Pariz predlaže povećanje mjera koje će izravno kazniti Miloševića i
njegovo okruženje, piše list. Riječ je ponajprije o zamrzavanju
bankovnih računa u inozemstvu i zabrani viza za europske zemlje
Miloševiću i njegovim suradnicima. Što se tiče ublažavanja
sankcija, Pariz predlaže ukidanje embarga na uvoz nafte, zračni
saobraćaj i nekoliko financijskih sankcija koje najviše pogađaju
stanovništvo. Te bi se sankcije, prema mišljenju Pariza, trebale
ukidati postepeno i uz dijalog sa srpskom oporbom. Francuska
naglašava postojanje rizika da se međunarodna zajednica blokira,
kao u situaciji s Irakom, ako se ne učine određene promjene. List
prenosi mišljenje predsjednika Građanskoga saveza Srbije koji
tvrdi da bi ukidanje sankcija značilo ukidanje alibija Slobodanu
Miloševiću, jer srbijanski Predsjednik tvrdi da su one uzrok
gospodarske katastrofe u zemlji. Simbolično ublažavanje sankcija
značilo bi ukidanje izolacije Srbiji koju je srpski režim uzdržavao
da bi dulje trajao, piše 'Le Monde'.
'Le Figaro' na stranicama o međunarodnoj politici objavljuje
tekstove vezane uz predsjedničke izbore u Ukrajini i Makedoniji.
'Pobjeda Borisa Trajkovskog', naslov je teksta o Makedoniji u čijem
se podnaslovu naglašava da je kandidat vladine većine naslijedio
Kiru Gligorova koji je znao zaštititi ovu malu zemlju od apetita
moćnijih susjeda. Zadaća novog predsjednika je da na području
unutarnje politike poboljšava međuetničku toleranciju i da, s
druge strane, nastavi voditi vanjsku politiku distance sa
susjednim zemljama, što je činilo temelj diplomacije Kire
Gligorova. Prema pisanju 'Le Figaroa', novi će makedonski
predsjednik imati potporu Zapada koji ne želi u ovoj zemlji novo
Kosovo.
Glavna teme francuskog tiska je latinskoamerički summit koji se
održava na Kubi. 'Le Figaro' toj temi posvećuje uvodnik, dok 'Le
Monde objavljuje tekst na naslovnoj strani. Uvodnik 'Le Figaroa'
piše da religije i monarhija dolaze pomoći Kubu koju je prvo
posjetio Ivan Pavao II., da bi sada španjolski kralj Juan Carlos
došao donoseći, kako stoji u listu, malo kisika. Španjolski je
kralj stigao na Kubu zbog summita, a njegov posjet znači izuzetno
mnogo jer u zadnjih 500 godina španjolski kraljevi nisu dolazili u
posljednju španjolsku koloniju. Još prije tri godine Španjolska je
od Europske unije tražila da zamrzne odnose s Kubom zbog
nepoštivanja ljudskih prava u zemlji. 'Le Figaro' naglašava da
posjet ni sada nije služben već vezan uz summit. Drugi madridski
gost je premijer Jose Maria Aznar koji se treba sastati s kubanskom
oporbom. List naglašava da je Kuba egzotični gulag, ali Fidel
Castro je dobro naučio lekciju koju mu je održao Papa na temu
otvaranja prema svijetu. Summitom se Kuba otvara američkom
kontinentu, ali i dobiva europsko priznanje. Castro kojem se već
deset godina predviđa da će postati posljednjom žrtvom
komunističkog debakla, uskoro će proslaviti 40 godina dolaska na
vlast. On igra na kartu 'hladnog rata', i to je recept njegova
trajanja. Jučer je to bilo rivalstvo Sjedinjenih Država i
Sovjetskog Saveza, danas Amerike i Europe.(...)
(RFI)