PARIZ, 15. studenoga (Hina/AFP) - Sardine i inčuni (brgljuni) gotovo nikad ne žive zajedno u oceanima, iako te ribe ne smetaju jedne drugima s obzirom na njihove specifične potrebe. Znanstvenici iz francuskog Instituta za istraživanje
i razvoj (IRD) misle da su riješili staru zagonetku.
PARIZ, 15. studenoga (Hina/AFP) - Sardine i inčuni (brgljuni)
gotovo nikad ne žive zajedno u oceanima, iako te ribe ne smetaju
jedne drugima s obzirom na njihove specifične potrebe.
Znanstvenici iz francuskog Instituta za istraživanje i razvoj
(IRD) misle da su riješili staru zagonetku. #L#
Istraživanja koja su proveli istraživači IRD-a na pučini kod
Senegala, Bjelokosne Obale i Južne Afrike, bacivši mrežu oko
dvjesto tisuća puta, pokazala su da sardine i brgljuni, kad su u
većem broju, nastoje stvoriti posebna jata. Naprotiv, ako jedna od
tih vrsta baš nije brojna, priključuje se brojnijoj, unatoč
različitim prehrambenim i ekološkim potrebama.
Tada mješovita jata postaju vrlo česta, a udjel pojedine vrste u
jatu omogućuje da se točno utvrdi koliko ima koje ribe u nekom
dijelu oceana. Nakon novih analiza, provedenih u sklopu
zajedničkih istraživanja s "Marine and Costal Managemenet
Institute" (MCM) iz Cape Towna (Južna Afrika), istraživači IRD-a
napokon su mogli potvrditi pretpostavku koja objašnjava tu
pojavu.
Znanstvenici su otkrili da vrsta koja je u manjini mora, da bi
ostala u jatu, očitovati "duh zajednice" i podčiniti se životu
većinske vrste.
Kada su u jatu sardina, brgljuni, koji se razmjerno malo kreću,
moraju se seliti u područja koja im nisu toliko povoljna kad je
riječ o hrani. Naprotiv, sardine "uhvaćene" u jato brgljuna ne mogu
se više seliti u područja gdje se obično razmnožavaju i hrane.
To znači da se vrsta koja je žrtva prekomjernog lova i koja se
pridruži drugoj vrsti i dalje smanjuje, a većinska počinje
prevladavati.
Tako život u jatu i njegovi nedostaci najviše utječu na
zastupljenost pojedine vrste sitne ribe u oceanskim ekosustavima
uz obalu.
(Hina) vra dgk