ZAGREB, 13. studenoga (Hina)ZAGREB - Haški istražitelji mogu djelovati u Hrvatskoj samo uz odobrenje Vlade i to u pravilu putem istražnih organa Hrvatske, ističe se u priopćenju hrvatskog ministarstva pravosuđa dostavljenog u subotu
Hini. U priopćenju se navode dijelovi pisma što ga je hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović u petak uputio glavnoj tužiteljici Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) Carli del Ponte glede njenog zahtjeva za upućivanje istražnih timova u Hrvatsku. Hrvatska će pružiti pomoć i sigurnost istražiteljima uz nekoliko uvjeta, kaže se u priopćenju. Prvo, u pružanju pomoći mora se držati hrvatskih zakona. Drugo, Hrvatska ne može dopustiti istraživanje internih vojno- redarstvenih operacija 1995. godine, Bljesak i Oluja, kao i drugih događaja koji su se zbili na području Hrvatske nakon što je dogovoren "prekid vatre" na početku 1992. godine. Stajalište je Republike Hrvatske kako je istraživanje tih slučajeva izvan pravnih ovlasti ICTY-a, naglašava se u priopćenju. Bilo kakva istraživanja u svezi s tim slučajevima trebala bi biti odgođena sve dok mjerodavna sudska tijela ne odluče o tim
ZAGREB, 13. studenoga (Hina)
ZAGREB - Haški istražitelji mogu djelovati u Hrvatskoj samo uz
odobrenje Vlade i to u pravilu putem istražnih organa Hrvatske,
ističe se u priopćenju hrvatskog ministarstva pravosuđa
dostavljenog u subotu Hini.
U priopćenju se navode dijelovi pisma što ga je hrvatski ministar
pravosuđa Zvonimir Šeparović u petak uputio glavnoj tužiteljici
Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše
Jugoslavije (ICTY) Carli del Ponte glede njenog zahtjeva za
upućivanje istražnih timova u Hrvatsku.
Hrvatska će pružiti pomoć i sigurnost istražiteljima uz nekoliko
uvjeta, kaže se u priopćenju.
Prvo, u pružanju pomoći mora se držati hrvatskih zakona. Drugo,
Hrvatska ne može dopustiti istraživanje internih vojno-
redarstvenih operacija 1995. godine, Bljesak i Oluja, kao i drugih
događaja koji su se zbili na području Hrvatske nakon što je
dogovoren "prekid vatre" na početku 1992. godine. Stajalište je
Republike Hrvatske kako je istraživanje tih slučajeva izvan
pravnih ovlasti ICTY-a, naglašava se u priopćenju.
Bilo kakva istraživanja u svezi s tim slučajevima trebala bi biti
odgođena sve dok mjerodavna sudska tijela ne odluče o tim
pitanjima, dodaje se.
Također, da bi se udovoljilo zahtjevima za istraživanja u Hrvatskoj
potrebno je zgotoviti pregovore koji se trenutačno vode glede
statusa Ureda glavne tužiteljice ICTY-a u Zagrebu.
"Dakle, dok se u potpunosti ne rasprave navedena pitanja, naša je
pozicija kako nije pogodno da u ovom trenutku šaljete vaše istražne
timove i kako ih Vlada Republike Hrvatske ne može sada prihvatiti",
kaže se na kraju pisma što ga je glavnoj tužiteljici ICTY-a Carli
del Ponte uputio hrvatski ministar pravosuđa.
ZMAJEVAC - Predsjednici vlada Hrvatske i Mađarske Zlatko Mateša i
Viktor Orban otvorili su u subotu u Zmajevcu u Baranji obnovljeni
Dom kulture.
Hrvatska je vlada u obnovu Doma kulture, devastiranog tijekom
velikosrpske agresije, uložila 225 tisuća kuna, a mađarska vlada
260 tisuća kuna.
Izražavajući zahvalnost hrvatskoj vladi na brizi za pripadnike
mađarske nacionalne manjine, premijer Orban je istaknuo da su
Hrvatska i Mađarska strateški partneri. Podsjetio je na teške dane
kroz koje je Hrvatska prošla na putu stvaranja samostalne države te
naglasio kako je danas Hrvatska, okrenuta prema budućnosti, zemlja
koja se iz dana u dan sve više izgrađuje i jača.
Premijer Mateša u ime hrvatske vlade zahvalio se pripadnicima
mađarske nacionalne manjine na lojalnosti i doprinosu u teškim
danima Domovinskog rata. Pripadnici mađarske nacionalne manjine
dokazali su ljubav prema svojoj domovini Hrvatskoj, ali i matičnoj
zemlji Mađarskoj, kazao je.
Hrvatska sa zadovoljstvom gleda na razvitak Mađarske, na njezino
članstvo, između ostalog, u NATO-u, kao i na ukupan doprinos
stabilnosti u regiji. Vlada premijera Orbana u svakoj je situaciji
podupirala Hrvatsku, rekao je premijer Mateša, te dodao da će se
hrvatska vlada maksimalno truditi da olakša život zajednici Mađara
na prostorima na kojima živi.
ANKARA - Razorni potres, koji je u petak navečer pogodio područje
Bolu na sjeverozapadu Turske, odnio je živote najmanje 321 osobe, a
izdaci bi zbog posljedica potresa mogli iznositi čak do 10
milijardi dolara.
"Potres bi zemlji mogao donijeti dodatni financijski teret od 9,5
do 10 milijardi dolara", izjavio je turski ministar prometa Enis
Oksuz.
Prije manje od tri mjeseca susjedno područje Izmita pogodio je
potres u kojemu je poginulo više od 17 tisuća ljudi, a materijalna
se šteta procjenjuje na 12 milijardi dolara.
Nakon najnovijeg potresa u Tursku su počeli pristizati pomoć i
spasilačke ekipe iz više zemalja, među kojima iz Grčke, Izraela,
Rumunjske i Španjolske.
Turski tisak u subotu ističe kako je ovoga puta država puno brže i
spremnije reagirala nego prije tri mjeseca kada su zbog
neorganiziranosti i sporosti u vođenju akcija pomoći i spašavanja
tijela vlasti doživjela brojne kritike.
MARSEILLE - Francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je u
subotu da je ruska vojna ofanziva u Čečeniji "tragička ruska
pogreška".
Chirac, koji trenutačno boravi u Marseilleu, istaknuo je kako je
siguran da će stanje u Čečeniji biti jedna od glavnih tema summita
OESS-a idućega tjedna u Istanbulu.
"Nadam se da će se ruski predsjednik i premijer, Boris Jeljcin i
Vladimir Putin, uvjeriti da je potrebno pronaći političko rješenje
te da će otvoriti granice za pristup humanitarnim organizacijama",
kazao je Chirac.
MOSKVA - Rusko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u subotu
napad islamista na ruske novinare u Londonu skandaloznim,
zatraživši objašnjenje od britanskih vlasti.
Naime, pristaše Osame bin Ladena napali su u petak navečer
izvjestitelje ruskih televizijskih postaja ORT i NTV koji su
snimali sastanak organiziran u svrhu potpore čečenskim borcima,
priopćili su ruski novinari.
"Nećemo dopustiti da taj skandalozni incident prođe bez
posljedica", rekao je glasnogovornik ministarstva Vladimir
Rahmanjin.
MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izrazio je u subotu
potporu ukrajinskome kolegi Leonidu Kučmi uoči drugoga kruga
ukrajinskih predsjedničkih izbora koji se održava u nedjelju,
priopćio je u subotu Kremlj.
"Važni su rezultati postignuti u razvoju odnosa između Rusije i
Ukrajine", izjavio je Jeljcin u telefonskom razgovoru s Kučmom.
Kučmin predsjednički protukandidat je komunist Petro Simonenko.
Prema posljednjim istraživanjima javnoga mnijenja, za Kučmu
namjerava glasovati 47 posto, a za Simonenka 33 posto birača.
PARIZ - Najmanje 16 ljudi poginulo je u olujnim kišama koje su u
petak i subotu pogodile južnu Francusku i talijanski otok
Sardiniju, a još se nekoliko osoba smatra nestalima, priopćili su
lokalni mediji.
Olujne kiše počele su padati u istočnim Pirinejima u petak oko
podneva, a kasnije su se proširile na druge regije jugoistočne
Francuske. Pritom je došlo do klizanja zemljišta, a brojne ceste i
kuće su poplavljene.
Policija je evakuirala oko 2.000 ljudi iz njihovih domova. Škole su
u subotu bile zatvorene, a stanovništvu je savjetovano da ostane u
kućama i izbjegava vožnju.
RIM - Za glavnog tajnika FAO-a (Svjetske organizacije za hranu i
poljoprivredu) u subotu je u Rimu na konferenciji zemalja članica
ponovno izabran Jacques Diouf iz Senegala.
Diouf je za još jedan šestogodišnji mandat dobio više od 140
glasova.
Konferencija FAO-a u Rimu traje još cijeli idući tjedan kada će
predstavnici zemalja članica iznijeti svoja stajališta glede
daljnjeg rada FAO-a. Očekuje se da će hrvatski predstavnik o toj
temi govoriti u ponedjeljak poslije podne.
(Hina) ii