ZAGREB, 12. studenoga (Hina)ZAGREB - Odnosi Hrvatske i Mađarske mogu postati primjerom za odnose između europskih zemalja, kazali su u petak u Zagrebu hrvatski premijer Zlatko Mateša i mađarski premijer Viktor Orban."Naši odnosi su
što se političkog dijela tiče bez ijednog otvorenog pitanja", rekao je Mateša ocijenjujući kako je suradnja Zagreba i Budimpešte u usponu.Hrvatski je premijer istaknuo kako je dolaskom Orbana na položaj mađarskog premijera nastao novi uzlet u bilateralnim odnosima između dvije zemlje. Na radnom sastanku održanom u Banskim dvorima dvojica premijera razgovarali su o Ugovoru o slobodnoj trgovini, suradnji Ine i Mola, pitanjima infrastrukture odnosno izgradnje autoceste Rijeka- Budimpešta, projektima vezanih uz daljnju izgradnju Luke Rijeka novootvorenom dalekovodu, novoosnovanom zajedničkom poduzeću, te o tehničkim pitanjima vezanim uz darovnicu mađarske vlade zahvaljujući kojoj su obnovljeni pojedini objekti u Slavoniji.RIM - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi u petak je uputio poruku u kojoj izražava nadu u skoro ozdravljenje hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, izviješteno je iz Veleposlanstva RH u Rimu. Poruka je danas poslije podne iz ureda talijanskog predsjednika upućena preko hrvatskog veleposlanstva u Rimu.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina)
ZAGREB - Odnosi Hrvatske i Mađarske mogu postati primjerom za
odnose između europskih zemalja, kazali su u petak u Zagrebu
hrvatski premijer Zlatko Mateša i mađarski premijer Viktor Orban.
"Naši odnosi su što se političkog dijela tiče bez ijednog otvorenog
pitanja", rekao je Mateša ocijenjujući kako je suradnja Zagreba i
Budimpešte u usponu.Hrvatski je premijer istaknuo kako je dolaskom
Orbana na položaj mađarskog premijera nastao novi uzlet u
bilateralnim odnosima između dvije zemlje. Na radnom sastanku
održanom u Banskim dvorima dvojica premijera razgovarali su o
Ugovoru o slobodnoj trgovini, suradnji Ine i Mola, pitanjima
infrastrukture odnosno izgradnje autoceste Rijeka- Budimpešta,
projektima vezanih uz daljnju izgradnju Luke Rijeka novootvorenom
dalekovodu, novoosnovanom zajedničkom poduzeću, te o tehničkim
pitanjima vezanim uz darovnicu mađarske vlade zahvaljujući kojoj
su obnovljeni pojedini objekti u Slavoniji.
RIM - Talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi u petak je uputio
poruku u kojoj izražava nadu u skoro ozdravljenje hrvatskog
predsjednika dr. Franje Tuđmana, izviješteno je iz Veleposlanstva
RH u Rimu. Poruka je danas poslije podne iz ureda talijanskog
predsjednika upućena preko hrvatskog veleposlanstva u Rimu.
Veleposlanik Davorin Rudolf obavijestio je novinare o primitku
poruke predsjednika Ciampija.
SKOPLJE - Ministar kulture Božo Biškupić boravi danas i sutra u
Skoplju na poziv makedonskog ministra kulture Dmitra Dimitrova.
Dvojica ministara danas su razgovarali o realizaciji Programa
kulturne suradnje između dviju zemalja koji je u Zagrebu potpisan u
svibnju ove godine. Bilo je riječi i o mogućnostima daljnje
razmjene između institucija i pojedinih umjetnika na različitim
područjima umjetnosti.
ZAGREB - Pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Drobnjak
pozvao je u povodu nedavnog izbora Republike Hrvatske za članicu
Gospodarskog i socijalnog vijeća UN (ECOSOC) predstavnike
diplomatskih i konzularnih misija akreditiranih u Zagrebu.
Kako je u petak priopćeno iz Ministarstva vanjskih poslova,
pomoćnik ministra vanjskih poslova tom je prigodom izrazio
zahvalnost Republike Hrvatske na podršci pruženoj tijekom izbora u
ECOSOC. Hrvatska je izabrana u Gospodarsko i socijalno vijeće UN na
mandat od tri godine, koji počinje 1. siječnja 2.000. i završava 31.
prosinca 2002. godine.
VUKOVAR - U povodu godišnjice potpisivanja Osnovnog sporazuma iz
Erduta u hrvatskom Podunavlju danas borave članovi Povjerenstva
članka 11 i visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Max van
der Stoel. Posjet istočnoj Slavoniji strani veleposlanici započeli
su polaganjem vijenca podno Spomen obilježja na mjestu masovne
grobnice na Ovčari.
VUKOVAR - Visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Max van
der Stoel razgovarao je u petak u Vukovaru sa županom vukovarsko-
srijemskim Rudolfom Koenigom i s predsjednikom Zajedničkog vijeća
općina Milošem Vojnovićem o stanju u hrvatskom Podunavlju. Nakon
sastanka sa županom Koenigom, zatvorenog za novinare, visoki
povjerenik OESS-a za nacionalne manjine izrazio je zadovoljstvo
razgovorima rekavši kako mu je župan "pružio informacije o stanju u
gospodarstvu i privatizaciji te gradnji novih stambenih jedinica u
Vukovaru s ciljem ubrzanja povratka". Bitnim u tom procesu označio
je međuetničke odnose kao važan čimbenik gradnje multietničkog
društva.
WASHINGTON - Četvrta obljetnica Daytonskih sporazuma obilježava se
u petak konferencijom u tom gradu u Ohiju, na kojoj predstavnici BiH
i međunarodne zajednice ocjenjuju postignuto, ali još više ono što
još valja učiniti. Sudionici konferencije razgovarat će prvo o
primjeni načela odgovornosti u političkom i gospodarskom životu,
odnosno o procesu koji je prije dva mjeseca pokrenuo Wolfgang
Petrisch, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH.
ANKARA - U novom razornom potresu koji je u petak zadesio
sjeverozapad Turske poginulo je najmanje 17 osoba, dok ih je
ranjeno više od 500, izvijestila je agencija Anadolija.
Prema navodima turskog seizmološkog instituta Kandilli magnituda
potresa je bila 7,2 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, s
epicentarom u gradu Duzce u sjeverozapadnoj pokrajini Bolu. Taj se
grad nalazi na podjednakoj udaljenosti, po 300 km, od Istambula i
Ankare, u kojima se također osjetio, prenosi privatna televizija
NTV. Turski predsjednik Sulejman Demirel nazvao je potres "velikom
nesrećom". Strahuje da bi broj žrtava mogao biti i puno veći jer je
srušeno na stotine zgrada u epicentru potresa u Duzceu.
PRIŠTINA - Dužnosnik snaga NATO-a na Kosovu (KFOR) izjavio je u
petak da se potraga za nestalim zrakoplovom UN-a nastavlja, te kako
nema potvrda o pronađenoj olupini. "Nismo obustavili potragu. Ona
je još u tijeku", rekao je zapovjednik zračnih snaga KFOR-a Mike
Goode na konferenciji za novinare. "Slijedili smo nekoliko
tragova, ali niti jedan se za sada nije pokazao korisnim, i stoga
ponavljam da nema potvrđenih izvješća o pronađenim ostacima
zrakoplova", dodao je Goode. Izvršna direktorica Svjetskog
programa za hranu (WFP) Catherine Bertini prethodno je izjavila da
je KFOR locirao mjesto nesreće na području Kosova koje je poznato po
velikom broju minskih polja, te da njegovi pripadnici osiguravaju
mjesto nesreće. Na pitanje može li objasniti priopćenje WFP-a
zapovjednik KFOR-a Klaus Reinhardt je odgovorio: "Ne. Mogu samo
reći da za sada ne raspolažemo nikakvim indicijama i ne znam otkuda
su oni dobili takve naznake".
MOSKVA - Moskva je u petak optužila Sjedinjene Države da koriste
krizu u Čečeniji kako bi pokušale zauzeti njezino mjesto na Kavkazu
i u središnjoj Aziji, strateški važnim područjima koja su bogata
naftom. Ruski ministar obrane Igor Sergejev ocijenio je da su
američke kritike ruskih akcija u Čečeniji "izazov Rusiji, čija je
svrha oslabiti njezin položaj i istisnuti je s područja Kaspijskog
mora, Kavkaza i središnje Azije". Sergejev drži da "hipoteza o
trajnom ratu na Kavkazu odgovara nacionalnim interesima SAD-a".
On također smatra da bi neuspjeh ruske operacije u Čečeniji mogao
rezultirati "eksplozijom muslimanskog terorizma, koji ne bi bio po
volji SAD-u".
WASHINGTON - Optužbe ruskih dužnosnika da SAD želi destabilizirati
Rusiju i područje Kavkaza, te da pomaže islamiste u Čečeniji posve
su neutemeljene i besmislene, tvrdi u petak službeni Washington.
"Ne razumijem optužbe ministra Sergejeva", kazao je glasnogovornik
State Departmenta james Rubin povodom ocjena ruskog ministra
obrane Igora Stjepašina da SAD vodi politiku destabilizacije
Kavkaza i Rusije. "SAD je oduvjek jasno podržavao suverenitet,
stabilnost i teritorijalnu cjelovitost Rusije", kazao je Rubin,
"ali isto tako ne možemo prešutjeti da se u ruskim vojnim akcijama u
Čečeniji krše norme međunarodnog prava". Upozorio je da pravo na
stabilnost, suverenitet i cjelovitost, jednako kao Rusija, imaju i
ostale države na kavkaskom području - Gruzija, Armenija i
Azerbajdžan.
SAMAŠKI (Rusija) - Ruske vojne snage u petak su vojno napredovale
prema zapadu Čečenije, te su ušle u područje Asinovskaje i zauzele
položaje blizu grada Šaami-Jurta, desetak kilometara jugozapadno
od Groznoga, objavili su ruski vojni izvori. Asinovskaja je, nakon
Goragorskog, drugi grad na zapadu Čečenije u koji su ušle ruske
vojne snage. Vijest o ulasku posebnih postrojbi ruskog
ministarstva unutarnjih poslova uz potporu oklopnih vozila u
Asinovskaju, novinarima su potvrdili ruski časnici na terenu i
izbjeglice koji napuštaju grad. Ruski vojni izvori koji su željeli
ostati anonimni, objavili su da bi i grad Bamut, na čečenskom
zapadu, u idućih nekoliko dana trebao pasti u ruke ruskih snaga.
GROZNI - Od 5. rujna, kada je ruska vojska počela sa zračnim udarima
na Čečeniju, u tom je području poginulo više od 4.000 ljudi, izjavio
je u petak predsjednik Aslan Mashadov. Prema njegovim riječima,
ranjeno je 8.500 ljudi, i većinu žrtava čine civili, no te
informacije nisu potvrdili i nezavisni izvori. Kremlj je u četvrtak
prvi put priznao "tragične pogreške" učinjene tijekom ruske vojne
operacije u Čečeniji, aludirajući na civilne žrtve sukoba.
Zapadne zemlje su u posljednje vrijeme pojačale pritisak na Moskvu
kako bi se pronašlo političko rješenje čečenskog sukoba.
BERLIN - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer nazvao
je u petak rusku intervenciju u Čečeniji velikom pogreškom koja bi
mogla destabilizirati kavkasku regiju. "Uvjeren sam da rade veliku
grešku", rekao je Fischer novinarima. "Pribojavam se da će
destabilizirati regiju", dodao je. Na konferenciji za novinare sa
Javierom Solanom, vodećim dužnosnikom EU za vanjske poslove,
Fischer je priopćio da bi Zapad trebao izvršiti politički pritisak
na Rusiju kako bi se okončale borbe, ali da ne bi trebalo posegnuti
za gospodarskim mjerama jer bi to destabiliziralo Moskvu.
"Sveopći proces destabilizacije u Rusiji prouzročio bi mnoge
probleme, ne samo u Rusiji, već i izvan nje", rekao je Fischer.
WASHINGTON - Zabrinutost, osude i pojačani oprez značajke su
američke reakcije na raketni napad na zgrade američkih
predstavništava u glavnom pakistanskom gradu Islamabadu u petak
prijepodne po lokalnom vremenu. Glasnogovornik State Departmenta
James Rubin kazao je da je s tri vozila prema zgradi američkog
veleposlanstva ispaljeno ukupno devet raketa. Ni jedna nije
pogodila cilj, već su eksplodirale na ogradi. Pritom su krhotine
zasule zgradu Američkog centra u kojem je stražar, Pakistanac lakše
ranjen. Budući da su rakete ispaljene s improviziranih ležišta, ona
su, kao i vozila prilikom ispaljivanja uništena.
MARSEILLE - Francuski predsjednik Jacques Chirac predložio je u
petak da za godinu dana u Marseillu, ako to bude moguće zbog
bliskoistočnog mirovnog procesa, prvi puta ugosti visoke
predstavnike Europske unije i mediteranskih zemalja. Chirac, koji
se trenutno nalazi u Marseillesu, rekao je da je Francuska i više
nego zainteresirana za zbližavanje zemalja EU i mediteranaske
regije, te da bi tijekom šestomjesečnog predsjedanja Unijom rado
organizirala taj summit. Tu je ideju već izrekao prije nekoliko
mjeseci, objašnjavajući je "strujanjem optimizma i dobre volje"
koji dolaze iz regije, posebice Alžira, Libije i Izraela.
Sastanak europskih i mediteranskih zemalja u Barceloni 1995.
godine okupio je ministre vanjskih poslova 27 zemalja. Nakon toga
održani su sastanci u Malti 1997. i Stuttgartu 1998. godine.
WASHINGTON - Američka trgovinska izaslanica Charlene Barshefsky
rekla je u petak da u trodnevnim razgovorima u Pekingu nije
postignut nikakav napredak prema sporazumu kojim bi Kina ušla u
Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). "Nema pozitivnog razvoja o
kojem bih mogla izvjestiti u ovom trenutku", rekla je Barshefsky u
izjavi koju je prenijela njena glasnogovornica u Washingtonu.
Glasnogovornica je rekla da bi se američki pregovarački tim trebao
vratiti u Washington u subotu.
(Hina) dh dh