ERDUT, 12. studenoga (Hina) - Četvrta obljetnica potpisivanja Temeljnog (erdutskog) sporazuma o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema svečano je u petak obilježena u dvorcu u Erdutu u nazočnosti hrvatskih
dužnosnika i predstavnika međunarodne zajednice.
ERDUT, 12. studenoga (Hina) - Četvrta obljetnica potpisivanja
Temeljnog (erdutskog) sporazuma o mirnoj reintegraciji istočne
Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema svečano je u petak obilježena
u dvorcu u Erdutu u nazočnosti hrvatskih dužnosnika i predstavnika
međunarodne zajednice.#L#
Svečanosti obilježavanja obljetnice potpisivanja sporazuma,
kojim je omogućen mirni povrat tog nekad okupiranog područja u
ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, nazočni su bili
predstavnici Vlade RH i dužnosnici Nacionalnog odbora za uspostavu
povjerenja i lokalne samouprave u hrvatskom Podunavlju, kao i
predstavnici Komisije "Članka 11", OESS-a, Europske unije,
Europske komisije te strani veleposlanici akreditirani u RH.
Predstojnik Vladina ureda za suradnju s OESS-om i izaslanik
predsjednika Vlade RH Tomislav Vidošević podsjetio je kako se
odlukom o mirnoj reintegraciji Podunavlja "Hrvatska potvrdila kao
demokratska zemlja, osigurala svoje strateške interese i ojačala
svoju ulogu u međunarodnoj zajednici".
"Sve što je postignuto u tome procesu rezultat je razumijevanja
hrvatskih prognanika, pomoći UNTAES-a i kooperativnosti srpskih
političara u Hrvatskoj. Hrvatska je trajno zahvalna međunarodnoj
zajednici na dosadašnjoj pomoći u stabilizaciji ovoga područja i
jednako se nada stvarnoj i partnerskoj pomoći u daljnjoj obnovi
svojih ratom stradalih područja", istaknuo je Vidošević.
Dopredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vojislav
Stanimirović rekao je kako je Erdutski sporazum donio mir
Hrvatskoj, ocijenivši kako sporazum vrijedi sve dok se ne ostvare
sve njegove odredbe.
"Neki članci Sporazuma su provedeni i pripadaju prošlosti, ali
unatoč tome Sporazum nije izgubio na važnosti jer neke odredbe i
danas imaju važan smisao", istaknuo je visoki povjerenik OESS-a za
nacionalne manjine Max van der Stoel pojasnivši kako je riječ o
odredbama koje reguliraju prava na povratak, povrat imovine,
naknadu imovine koja nije mogla biti vraćena na drugi način te pomoć
u obnovi oštećene imovine. Dodao je kako je posebice važan čl. 9
koji govori da će se sve odredbe Sporazuma primjenjivati na sve
osobe bez obzira na etničku pripadnost.
"Izgradnja zajedničkog suživota može se postići samo ako svi
partneri poštuju temeljna načela. S jedne strane to je dužnost svih
građana da budu lojalni svojoj državi, a s druge to je obveza države
da pronađe način za jednak tretman interesa i potreba svih svojih
građana bez obzira na nacionalnost", poručio je Van der Stoel.
Ocijenivši kako je Erdutski sporazum najbolje što je postignuto u
cijeloj, ratom zahvaćenoj regiji, bivše Jugoslavije, američki
veleposlanik u RH William Montgomery kazao je kako se mirovni
proces sada nalazi u drugoj, težoj fazi uspostave pomirenja u kojoj
svi sudionici moraju uložiti dodatne napore kako bi se ona
ostvarila.
"Hrvatska Vlada te hrvatska i srpska zajednica na ovome području
morat će uložiti veće napore da bi se zaustavili oni pojedinci na
službenim položajima i u stranačkim krugovima koji se
suprotstavljaju tome procesu", rekao je Montogmery.
Ističući kako je gospodarstvo ono područje na koje se mora obratiti
pozornost, on je kazao kako će Komisija "Članka 11" i ostali
predstavnici međunarodne zajednice nastaviti podupirati
spomenute procese do njihova ostvarenja.
"Važnost Erdutskog sporazuma je u činjenici da je mirna
reintegracija ovoga područja uspješno okončana. Učinjeni su veliki
pomaci u stvaranju uvjeta za normalan život, ali i dosta toga još
mora biti učinjeno, posebice u izgradnji povjerenja, povratku svih
svojim kućama i oporavku gospodarstva", izjavio je voditelj misije
OESS-a u RH Bernard Poncet. On je posebice ukazao na rješavanja
pitanja nestalih osoba ocijenivši to "ključnim za izgradnju
povjerenja u budućnosti".
Načelnik općine Erdut Stevan Bavić pozvao je Vladu RH i međunarodnu
zajednicu na daljnju ekonomsku pomoć ovome području, a finski
veleposlanik u Hrvatskoj Osmo Lipoonen kazao je kako će se i nadalje
pratiti provedba odredbi Sporazuma, što jamči i daljnja nazočnost
međunarodnih organizacija na ovome području.
(Hina) ivuč br