POSLOVNI PREGLED, BROJ 130

POSLOVNI PREGLED broj 130 6. - 12. studenoga 1999. SADRŽAJ: q VLADA O SANACIJI I RESTRUKTURIRANJU BRODOGRADILIŠTA 2 q ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO ODLUKU O PRIVREMENOM FINANCIRANJU 2 q RAD NA JEDAN SAT NE MOŽE SE SMATRATI ZAPOŠLJAVANJEM 2 q PRESTANAK NADZORA KAKVOĆE ODREĐENIH PROIZVODA PRI IZVOZU 2 q VODIČ ZA KORIŠTENJE USLUGA HMK-A ZA MALO GOSPODARSTVO 3 q PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U LISTOPADU PONOVNO LOŠIJA 3 q U BRODOGRADILIŠTIMA OČEKUJU PROVEDBU VLADINIH ODLUKA 3 q ZAVRŠETAK KARLOVAČKE ZAOBILAZNICE PRIJE IDUĆE TURISTIČKE SEZONE 3 q POTPISAN UGOVOR IZMEĐU INE I NJEMAČKE TVRTKE "DEBIS IT SERVICES" 4 q U SLAVONSKOM BRODU OTVORENA JEDNA OD NAJSUVREMENIJIH ININIH CRPKI 4 q POVEZIVANJE MAĐARSKE I HRVATSKE 400 KV DALEKOVODOM 4 q VIP-NET OD 27. STUDENOGA NUDI NOVI PAKET USLUGA 4 q NOVI TARIFNI MODEL CRONET-A 5 q TEMELJNI KAPITAL ANALITA SMANJEN ZA 34 MILIJUNA KUNA 5 q NEVA DOBILA ISO 9001 5 q IZGRADNJA PODRAVKINE NOVE TVORNICE VEGETE PRI KRAJU 6 q U SUPETRU OTVORENO NAJMODERNIJE POSTROJENJE ZA PRERADU MASLINA 6 q PILOT PROJEKT PET OGLEDNIH POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTVA 6 q STVARANJE CHARTER FLOTE POGODOVAT ĆE PRODUŽETKU SEZONE 6 q JOŠ ŠEST MARINA KANDIDIRANO ZA "PLAVU ZASTAVU" 6 q I.D. RIVA TOURS U HRVATSKU IDUĆE GODINE DOVODI 45.000 TURISTA 7 q OSTAVKE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA I UPRAVE "MARE" 7 q POLJOCENTAR KANI KUPITI TVORNICU OBUĆE DERBY 7 q SUMMIT SEI-A PODRŽAO PAKT O STABILNOSTI 7 q PREMIJER MATEŠA NA MEĐUNARODNOM FINANCIJSKOM FORUMU U BEČU 8 q ODNOSI AUSTRIJE I HRVATSKE IZNIMNO DOBRI 8 q MINISTAR TURIZMA HERAK O VRAĆANJU HRVATSKE NA FRANCUSKO TRŽIŠTE 8 q HRVATSKA ZA KINEZE ZANIMLJIVO TRŽIŠTE 8 q SLOVENSKA VLADA: STABILNOST HRVATSKE VAŽNA ZA STABILNOST REGIJE 9 q ZA USPJEŠNU TEKSTILNU INDUSTRIJU KREIRANJE VLASTITOG PROIZVODA 9 q ZRAKOPLOVNI SINDIKATI I CROATIA AIRLINES SKLOPILI KOLEKTIVNI UGOVOR 9 q SINDIKAT METALACA: LIKVIDACIJA BRODOGRADNJE NE DOLAZI U OBZIR 9 q SINDIKALNI PRIJEDLOZI HFP-U ZA RESTRUKTURIRANJE NAME 9 q NA ZV-U OTVORENI SAJMOVI "INTERLIBER-EDUCA '99" I INFO 10 q PREDSTAVLJANJE ZAGREBAČKOG VELESAJMA U BEČU 10 q NAGRADA UDRUŽENJA ASTA VODITELJICI ATLASA PAVI ŽUPAN RUSKOVIĆ 10 q OTVOREN 3. KONGRES UDRUGE HRVATSKIH HOTELIJERA 10 q ZAVRŠEN SEMINAR O REGIONALNOM RAZVOJU I SURADNJI 10 q U PRIŠTINI OTVOREN PRVI MEĐUNARODNI GOSPODARSKI SAJAM 10 q INOZEMNI DUG PREMAŠIO DEVET MILIJARDI USD 11 q ROBNI IZVOZ U DEVET MJESECI 3,1 MILIJARDU USD 11 q INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TREĆEM TROMJESEČJU MANJA 3,5 POSTO 11 q CIJENE NA MALO U LISTOPADU PORASLE 0,4 POSTO 11 q UGOSTITELJSKE USLUGE U LISTOPADU JEFTINIJE 1,7 POSTO 12 q SLJEDEĆE GODINE PRIVATIZACIJA DUBROVAČKE I CROATIA BANKE 12 q ČETIRI INOZEMNE BANKE ZAINTERESIRANE ZA RIJEČKU BANKU 12 q NOVI PROIZVODI IZ PBZ AMERICAN EXPRESSA 12 q PREDIZBORNO VRIJEME NE POGODUJE TRŽIŠTIMA KAPITALA 13 q FINANCIJSKA TRŽIŠTA 13 q VIJESTI IZ SVIJETA 14 q POSEBAN PRILOG: KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - studeni 1999. 16 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA O SANACIJI I RESTRUKTURIRANJU BRODOGRADILIŠTA Na zatvorenoj je sjednici održanoj u ponedjeljak Vlada RH donijela niz odluka za provedbu zaključaka Vlade o sanaciji i restrukturiranju brodogradilišta. Donesena je uredba o potvrđivanju Ugovora između Vlade RH i Vlade Republike Indije o trgovini i gospodarskoj suradnji. Vlada je bez naknade prenijela Gradu Bjelovaru u vlasništvo zgradu bivše JNA u središtu grada koja će se urediti za smještaj visokoškolskih ustanova, izložbeni prostor i slične sadržaje. Prazan i uništen objekt kulturno- spomeničke vrijednosti obnovom će urbanistički oplemeniti gradsku jezgru Bjelovara. U četvrtak je pak Vlada, također na zatvorenoj sjednici, između ostaloga, usvojila temeljne odrednice i plan djelatnosti predsjedanja Hrvatske Radnom zajednicom podunavskih regija godine 2000. Odobrila je i pokretanje postupka za sklapanje Ugovora o socijalnom osiguranju i Ugovora o suradnji na području zdravstva između RH i Republike Turske. ŽUPANIJSKI DOM PODRŽAO ODLUKU O PRIVREMENOM FINANCIRANJU Županijski dom Hrvatskog državnog sabora podržao je u četvrtak većinom glasova Prijedlog odluke o privremenom financiranju javnih izdataka RH za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2000. godine i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju te odluke. Dom je podupro i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi te Prijedlog zakona o izvršavanju zaštitnog nadzora i rada za opće dobro na slobodi s konačnim prijedlogom zakona. RAD NA JEDAN SAT NE MOŽE SE SMATRATI ZAPOŠLJAVANJEM Radni odnos na neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom na nekoliko sati, jedan sat ili čak manje od jednog sata, ne može se smatrati zapošljavanjem, ocijenio je Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma hrvatskog Sabora u tumačenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima kojima je propisana obveza da svako trgovačko društvo mora imati najmanje jednog zaposlenog. Vjerodostojno tumačenje zatražila je Vlada zbog, kako je tada rekao ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara "izigravanja Zakona", a treba ga potvrditi Zastupnički dom Sabora. Zbog dvojbe može li se radom na neodređeno vrijeme smatrati i rad s nepunim radnim vremenom, saborski Odbor za zakonodavstvo protumačio je da u provedbi odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima rad na neodređeno vrijeme treba utvrditi ugovorom o radu kao rad na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom. To rješava dvojbu mora li Zakonom propisani broj zaposlenika biti zaposlen s punim radnim vremenom. Po mišljenju Odbora za zakonodavstvo, drugačije bi tumačenje dovelo u pitanje opstojnost pravnih instituta RH kao što su radni odnos, radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme i drugih kao i za njih vezanih instituta poput odmora, dopusta, plaća, naknada i drugih primanja i davanja iz i na plaću. PRESTANAK NADZORA KAKVOĆE ODREĐENIH PROIZVODA PRI IZVOZU Od 27. listopada ove godine, sukladno zakonskim promjenama, prestao je nadzor kakvoće određenih proizvoda pri izvozu, što ne priječi izvoznike sa samostalno preko kontrolnih kuća ishode odgovarajuće crtifikate o kakvoći proizvoda koje izvoze. U slučaju povrata robe iz inozemstva, ta će roba svakako doći pod inspekcijski nadzor prije no što se stavi u promet na hrvatsko tržište, izviješteno je iz Državnog ispektorata. Prema odredbama Zakona o nadzoru kakvoće određenih proizvoda pri uvozu i izvozu bila je propisana obveza obavljanja inspekcijskog nadzora kakvoće pri izvozu slijedećih proizvoda: goveda za klanje uključujući junad i telad, konja (osim konja za rasplod), goveđeg mesa (uključujući teleće i juneće), ribe, konzervi od mesa i suhomesnatih proizvoda (pršut, panceta, kulen), dalmatinske kadulje, duhana u listu, trupaca i piljene građe. U dosadašnjem zakonskom rješenju nadzorom se kakvoće proizvoda namijenjenih izvozu utvrđilao odgovaraju li ti proizvodi izvoznoj kakvoći, odnosno kakvoći ugovorenoj s inozemnim kupcem. Ako s inozemnim kupcem nije bila ugovorena izvozna kakvoća, proizvodi koji su se izvozili morali su glede kakvoće zadovoljavati propise za stavljanje proizvoda u promet na hrvatsko tržište. Pri donošenju Zakona o Državnom inspektoratu glede nadzora kakvoće proizvoda pri izvozu nastojalo se hrvatskim izvoznicima olakšati izvozne aktivnosti ubrzavanjem protoka roba i sprječavanjem eventualnih čekanja inspektora pri utovaru robe za izvoz. Konačno, prepušteno je izvoznicima da sami preuzmu odgovornost i rizik za eventualnu slabu ili nedostatnu kakvoću robe koju izvoze, umjesto da za to traže arbitražu gospodarstvene granične inspekcije. VODIČ ZA KORIŠTENJE USLUGA HMK-A ZA MALO GOSPODARSTVO Kako bi poduzetnicima i ostalim potencijalnim i sadašnjim korisnicima Hrvatske mreže konzultanata (HMK) predstavili stručni profil svojih članova te im olakšali traženje i izbor konzultanata za njihove potrebe i projekte Ministarstvo gospodarstva, Hrvatska garancijska agencija (HGA) i Hrvatski zavoda za zapošljavanje izdali su "Vodič za korištenje usluga HMK-a za malo gospodarstvo". Vodič je prvenstveno namijenjen poduzetnicima koji započinju novi poduzetnički pothvat kao i poduzetnicima koji su u fazi rasta i razvoja svog pothvata te ga žele unaprijediti korištenjem stručne pomoći. Do sada je zatraženo 35 garancija za projekte koje su uz HMK kreditirali za poduzetnike početnike kreditori na području Hrvatske u iznosu od preko 7,5 milijuna kuna, kažu u HGA. Osim garancija, HGA daje i bespovratne financijske potpore pa je tako poduzetnicima za usluge konzultanata, odnosno za smanjenje troškova kredita odobreno više od 265.000 kuna tih sredstava. Vodič sadrži popis članova HMK po županijama, s podacima i profilom usluga te, popis članova po djelatnostima i vrstama usluga. Prva naklada iznosi 1.300 primjeraka, a nakladnik je Koordinator HMK-a CROATEH d.o.o.. 2. TVRTKE PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U LISTOPADU PONOVNO LOŠIJA Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki u listopadu je bila neznatno slabija - za 0,08888 bodova manja u odnosu na mjesec ranije, tj. iznosila je 438,9648 bodova. Niti jedna kategorija ispitanih tvrtki i dalje nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (300 bodova i manje), objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Uslužne tvrtke prošli su mjesec bile najlošije s ocjenom 475,5094, dok su ostale kategorije bile ujednačene - proizvodne tvrtke su ocijenjene s 437,3529 bodova, a trgovačke s ocjenom 432,3529. Sve veći broj stranih naručitelja boniteta traži podatke o vlasničkim strukturama hrvatskih tvrtki, što je, kako izvješćuju iz Intercredita, podatak koji je često dosta teško pribaviti. Istodobno domaće banke sve rjeđe odobravaju kredite malim tvrtkama, koje kredite pak traže kod inozemnih banaka nudeći im garancije u vlastitim nekretninama. Prema veličini, najbolju ocjenu solventnosti i dalje bilježe male tvrtke - 431,7792, velike tvrtke ocijenjene su s 444,1071 boda, dok su tvrtke srednje veličine najlošije ocijenjene s 445,5146 bodova. Najviše naručitelja za narudžbe boniteta bilo je u listopadu iz Austrije - 32 posto, približno jednaki broj i iz Njemačke - 31,1, dok su i domaći naručitelji bili značajno aktivni s 15,8 posto upita. Intercredit i dalje zaprima sve veći broj slučajeva za naplate dugovanja, od kojih je sve veći broj njih teško ili gotovo nemoguće naplativ. To je, kako ističu iz te tvrtke, odraz realnog stanja sve većeg internog duga i sve slabije solventnosti i likvidnosti u hrvatskom gospodarstvu, a takve su se tendencije nastavile i prošlog mjeseca. U BRODOGRADILIŠTIMA OČEKUJU PROVEDBU VLADINIH ODLUKA Ministarstvo financija, temeljem odluke hrvatske Vlade od 8. studenoga, doznačilo je u srijedu Brodosplit-Brodogradilištu iz Splita sredstva za isplatu plaća radnicima za mjesec listopad ove godine, u iznosu od 13.818.000 kuna. Time je Vlada izvršila svoju obvezu prema brodogradilištima te više ne postoje razlozi za štrajk u Brodosplitu. Radnici splitskog brodogradilišta u utorak i srijedu ujutro bili su u štrajku jer sredstva za isplatu plaća još nisu stigla, a prema posljednjem priopćenju štrajkaškog odbora, štrajk je okončan oko 13 sati. Direktor Vinko Rosić ne vjeruje da će se sada rad normalno nastaviti jer je "problem i u neisplati sredstava kooperantima i isporučiteljima energenata". Inače, Vlada je na zatvorenoj sjednici u ponedjeljak donijela niz odluka o sanaciji i restrukturiranju hrvatskih brodogradilišta. Po izjavi potpredsjednika Vlade i ministra financija Borislava Škegre, Vlada je odlučila brodogradilištima hitno dostaviti novac za plaće i za obveze prema inozemnim kreditorima, kako se ne bi aktivirala neka od bezbrojnih državnih jamstava brodogradilištima, koja sežu do četiri milijardi kuna. Vlada će, nezadovoljna dosadašnjim rezultatima restrukturiranja, ispitati odgovornost sadašnjih uprava u brodogradilištima i krovnoj instituciji "Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod". Od financijske policije, koja se već nalazi u svim brodogradilištima, Vlada očekuje nalaze najkasnije za tri tjedna. Brodogradilišta su zatražila ukupno 321 milijun kuna interventnih sredstava do konca ove godine, a radnici i uprava brodogradilišta reagirali su na navode iz radnog materijala Ministarstva gospodarstva u kojima se, među ostalim, ističe da je potreban radikalan zaokret i nova strategija, koja uključuje i osnivanje novih racionalno ustrojenih brodograđevnih društava koji će nastati iz starih gubitaša, kako bi mogla preuzeti ugovaranje novih poslova bez ranijih gubitaka. Potpredsjednik Škegro izjavio je nakon sjednice Vlade kako o točnim iznosima ne može govoriti, a čelnici pet brodogradilišta i predstavnici sindikata ističu da bi se isplatom traženih ukupno 321 milijuna kuna, spasilo 40.000 radnih mjesta i omogućio završetak izrade 31 naručenog broda. U radnom materijalu Ministarstva stoji da je Brodosplit tražio 69,9 milijuna kuna, riječki "3. Maj", 92,1 milijun kuna, Brodotrogir 6,5 milijuna kuna, Kraljevica 3,8 milijuna kuna te Uljanik nešto više pet milijuna kuna. ZAVRŠETAK KARLOVAČKE ZAOBILAZNICE PRIJE IDUĆE TURISTIČKE SEZONE Završetak izgradnje karlovačke zaobilaznice, tj. dionice od Karlovca do Vukove Gorice, očekuje se prije početka turističke sezone. Radovi na preostalih 60 kilometara autoceste Rijeka-Zagreb teku po planu, priopćeno je iz Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb. Autocesta se gradi iz dvaju smjerova - od Karlovca prema Rijeci do Vukove Gorice i iz Rijeke, od mjesta Kupjaka do Vrbovskog. Najintenzivniji radovi izvode se na dionici Karlovac-Vukova Gorica gdje su u tijeku zemljani radovi i gradnja nekoliko objekata. Najvažniji je 2,5 kilometara dug vijadukt Drežnik, tj. karlovačka zaobilaznica, čijim će se završetkom riješiti jedna od najkritičnijih prometnih točaka prema Rijeci - prolaz kroz Karlovac. Po riječima poslovodstva, 96 posto radova završeno je na tunelu Sveti Marko i na mostu na rijeci Dobri te se očekuje da će ta dionica biti gotova u sljedećoj godini. Dionica Kupjak-Vrbovsko, duga 19,5 km s trima tunelima i dvama vijaduktima te jednim mostom, najsloženija je na autocesti. Njezin završetak planira se do kraja 2001. godine. Trenutačno u dioničkom društvu Autocesta Rijeka- Zagreb zaključuju projekt koncesijskog modela i privatizacije autoceste. Raspisan je međunarodni natječaj na kojem su četiri konzorcija sastavljena od domaćih i stranih partnera prošla postupak pretkvalifikacije. Odabrani konzorcij u sljedeća tri mjeseca treba predati svoje ponude za projektiranje, gradnju, financiranje i privatizaciju autoceste. Konzorcij bi, po riječima čelnika, u proljeće trebao početi raditi na preostalim dionicama. Projekt izgradnje autoceste Rijeka-Zagreb financira Europska banka za obnovu i razvoj i njemačka banka za obnovu i razvoj KfW s iznosom od 500 milijuna DEM, što je približno 70 posto ukupne vrijednosti projekta. Ostalih 30 posto financirat će se preko koncesije i privatizacije. POTPISAN UGOVOR IZMEĐU INE I NJEMAČKE TVRTKE "DEBIS IT SERVICES" U četvrtak su u Zagrebu predstavnici Ine i Uprave njemačke tvrtke "Debis IT Services" potpisali Ugovor o osnivanju zajedničke tvrtke za pružanje informatičkih usluga na hrvatskom tržištu, uz mogući plasman i na susjedna tržišta. Glavna je svrha osnivanja tvrtke s jednakim vlasničkim udjelima pružanje kompletnih informatičkih usluga - planiranja, izgradnje i upravljanja. Po ugovoru, jedan od prvih zadataka novoosnovane tvrtke bit će razvoj zajedničkog centra koji će obavljati obradu podataka i osigurati razvoj i primjenu aplikacija za Inu. Istodobno, pristupit će se istraživanju tržišta kako bi se usluge mogle pružati i drugim korisnicima u Hrvatskoj, ponajprije u javnim djelatnostima, uključujući i ministarstva, komunalnim djelatnostima, zdravstvu, putničkom prometu i transportu, kao i financijskom sektoru. Zajedničkom tvrtkom za informatičke usluge, procjenjuju u Ini, smanjit će se troškovi i postići veća učinkovitost u informatičkim poslovima, a Inin bi se informatički kadar osposobljavao i upošljavao i izvan Ine. Pravodobnim, potpunim i iscrpnim informiranjem postigla bi se još veća učinkovitost Inina menadžmenta, a ostvarivao bi se i izravan prihod i povrat uloga, u visini 50 posto ostvarenoga profita zajedničke tvrtke. Njemačka tvrtka "Debis IT Services" utemeljena je 1990. s ciljem objedinjavanja informatičkih tehnologija u centralizaciji sustava u sklopu kompanije DaimlerChrysler Services. Najveća je europska informatička servisna kuća, posluje u 20 zemalja i zapošljava više od 15.000 djelatnika, a 1998. tvrtka je ostvarila promet od 4,4 milijarde DEM. Kako su ocijenili potpisnici ugovora, osnivanje zajedničke tvrtke imat će pozitivan učinak za poslovanje obiju kompanija, daljni razvoj informatičkog tržišta u Hrvatskoj, ali i jačanje privatizacijskih referenci RH i interesa i povjerenja stranih ulagača u razvoj hrvatskog gospodarstva, izvijestili su iz Ine. U SLAVONSKOM BRODU OTVORENA JEDNA OD NAJSUVREMENIJIH ININIH CRPKI Prošloga je tjedna u Slavonskom Brodu otovorena nova benzinska postaja Ine. To je, kako je rečeno prigodom otvorenja, jedna od najsuvremenijih Ininih benzinskih postaja u Hrvatskoj i u potpunosti odgovara Ininim standardima i odredbama Zakona o zaštiti okoliša. U benzinsku crpku, u sklopu koje su prodajni prostor, autobar i autopraonica, uloženo je 7,3 milijuna kuna, a zapošljavat će 16 radnika. U Ini su najavili kako će ta tvrtka za dva do tri mjeseca prijevoz nafte kamionima s naftnog terminala u Ruščici kod Slavonskog Broda zamijeniti prijevozom rijekom Savom do Siska. Time će se znatno rasteretiti slavonske ceste. POVEZIVANJE MAĐARSKE I HRVATSKE 400 KV DALEKOVODOM Dalekovodom 400 kV Hrvatska-Mađarska, koji je ovoga tjedna pušten u rad, povećava se stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava i istodobno se Hrvatskoj omogućuje pristup i trgovina s novim tržištima električne energije u zemlje srednje Europe. Riječ je o sustavu 129 kilometara dalekovoda i trafostanica na hrvatskom dijelu, vrijednom ukupno 79,5 milijuna DEM. Dalekovod između hrvatske trafostanice Žerjavinec i mađarske Heviz, Hrvatsku povezuje s Europom novim smjerom (jer je sada povezana samo preko Slovenije), uz izravnu mogućnost uvoza i izvoza u zemlje srednje Europe, a preko njih i sa zemljama bivšeg SSSR-a. Budući da Trafostanica Žerjavinec još nije dovršena, dalekovod će privremeno biti uveden u postojeću Trafostanicu Tumbri. Preko poveznog voda Hrvatska-Mađarska povezuju se dvije snažne europske interkonekcije CENTREL (elektroenergetskog udruženja čije su članice zemlje središnje Europe i bivšeg istočnog bloka) i UCTE (udruženje zemalja zapadne Europe). Obzirom da je riječ o najkraćoj vezi između tih dviju interkonekcija, Hrvatska postaje važan čimbenik na europskom elektroenergetskom tržištu, jer su sada mnogi, tumače u Hrvatskoj elektroprivredi, zainteresirani za prodaju električne energije Italiji preko naše zemlje. Puštanje tog dalekovoda prvi je korak u ostvarivanju poslovne strategije HEP-a, kojoj je cilj izravno povezivanje sa zemljama zapadne Europe. To znači i stvaranje uvjeta za razmjenu električne energije i na dalekovodnoj trasi prema Rijeci i dalje prema Italiji, što će biti nužno i zbog skorog puštanja u pogon TE Plomin 2. Na izgradnji dalekovoda radili su turska tvrtka Mitas, talijanska Fidenza, njemački Alcatel te zagrebački Elka, Industrogradnja i Dalekovod. Kilometar dvostrukog dalekovoda stajao je 600.000 maraka, a radilo se 11 kilomatara mjesečno. VIP-NET OD 27. STUDENOGA NUDI NOVI PAKET USLUGA Tvrtka VIP-NET GSM, prvi privatni GSM operater u Hrvatskoj, od 27. studenoga nudi novi paket usluga pod nazivom VIP.internet, kojim će omogućiti neograničen pristup Internetu putem VIP mobilnog telefona. Tu će novu uslugu moći rabiti svi korisnici njihova VIP.paketa s aktiviranom uslugom VIP.prijenos podataka. Novi paket usluga, VIP.internet, uz neograničen pristup svim sadržajima Interneta putem VIP mobilnog telefona, omogućava i korištenje besplatne e-mail adrese, prosljeđivanje e-mail poruka na drugu e- mail adresu te mogućnost primanja e-mail poruka na VIP mobilni telefon. Svi korisnici VIP.interneta dobivaju i besplatnu e-mail adresu formata VIP pretplatničkog broja koju je jednostavnim podešavanjem parametara moguće definirati u lako pamtljiv oblik. Pristigle poruke moguće je, po želji, proslijediti na drugu e-mail adresu, zadržavajući pritom kopiju poruka u VIP.internet mailboxu. Pristup VIP.internet korisničkom sučelju moguć je i putem drugih pružatelja Internet usluga. VIP.internet omogućava i prosljeđivanje prispjelih e-mail poruka na zaslon mobilnog telefona u obliku Vip.tekstualnih poruka (do 160 znakova uključujući ime pošiljatelja, naslov i tekst poruke). Ovisno od modela i proizvođača mobilnog telefona za pristup Internetu potrebna je određena dodatna oprema (priključni kabel, infracrveno IrDA sučelje ili PCMCIA kartica). NOVI TARIFNI MODEL CRONET-A Hrvatske telekomunikacije (HT) objavile su prošloga petka novi tarifni model pokretne mreže Cronet koji će se početi primjenjivati 15. studenoga, a koji osim smanjenja cijena uvodi i novu pretplatiničku kategoriju Cronet plus. Uprava HT-a ujedno je najavila i novu Cronetovu pre-paid (bez pretplate) uslugu koju će uvesti za Božić. Nove cijene HT je objavio bez uračunatog PDV-a. Tako je cijena priključne pristojbe u Cronet mreži trajno smanjena sa 500 na 198 kuna (što bi uračunatim PDV-om iznosilo 241,6 kunu), a mjesečna pretplata sa 100 na 98 kuna (oko 119,6 kuna s PDV-om). U standardnom Cronetovom paketu zadržan je sustav povlaštenih tarifa pa tako minuta razgovora u razdoblju pune tarife, radnim danima od 7 do 19 sati, košta 1,49 kuna ili 1,82 kune s uračunatim PDV-om, dok cijena minute razgovora u povlaštenoj tarifi (radnim danima od 19 do 7 sati te nedjeljom i praznikom tijekom cijelog dana) iznosi 98 lipa ili 1,2 kune s PDV-om. U novom tarifnom modelu Cronet plus, namijenjenom poslovnim i intenzivnijim korisnicima, priključna pristojba jednaka je standardnom Cronet paketu, dok je pretplata nešto viša i iznosi 130 kuna (158,6 kuna s PDV-om). Cijena minute razgovora za ove korisnike jedinstvena je i iznosi 1,19 kune (1,45 kuna s PDV-om). Za sve pozive unutar Cronet mreže, HT je uveo jedinstvenu tarifu koja iznosi 98 lipa (ili 1,2 kune s PDV-om), a većina dodatnih usluga uključena je u cijenu mjesečne pretplate u koju će, od stupanja na snagu novih cijena, biti uključena i usluga prikaza broja koji zove (clip) i zabrana slanja vlastitog broja (clir). Predstavnici Uprave HT-a najavili su i nove značajne investicije u razvoj Croneta te istaknuli da je u narednom razdoblju prvenstveni zadatak Croneta da potvrdi svoju poziciju nacionalnog lidera u području mobilnih komunikacija, podigne ukupnu kvalitetu usluge i približi se korisnicima. Po njihovim riječima, Cronet, čiji broj pretplatnika stalno raste, trenutačno ima 150.000 korisnika, a s prosjekom od 25.000 roaming klijenata, HT danas pruža usluge mobilnih telekomunikacija za više od 250.000 korisnika uključujući tu i korisnike Mobitel mreže (099). Govoreći o daljnjem tehnološkom razvoju mreže, članovi Uprave HT-a istaknuli su da će Cronet, nakon izgradnje i proširenja mreže, nastaviti s njenim tehničkim dotjerivanjem i uvođenjem dodatnih naprednijih usluga. Prema njihovim riječima, od svibnja ove godine broj baznih postaja Croneta povećan je sa 700 na 1.000, a kapacitet mreže povećan je sa 200.000 na 400.000 korisnika s tim da su na ključnim tržištima pokretnih komunikacija, području Zagreba i Zagrebačke županije kapaciteti mreže utrostručeni. Daljnjom optimizacijom mreže, koja trenutačno pokriva 90 posto stanovnika, osigurat će se već do kraja godine pokrivanje Cronet signalom gotovo čitavog stanovništvo Hrvatske, kažu u HT-u. Poboljšanje uslužnih službi za korisnike i marketing, područja su koje HT još treba razvijati, ocijenjuju u tvrtki. Najavili su otvaranje novih Cronetovih prodajnih mjesta i početak rada 'customer care' službe (brige za korisnike) kao i pojednostavljenje postupka dobivanja priključka. TEMELJNI KAPITAL ANALITA SMANJEN ZA 34 MILIJUNA KUNA Osječko poduzeće za proizvodnju i preradu plastike Analit u prošloj je godini ostvarilo gubitak od 12,3 milijuna kuna. S gubitcima iz ranijih godina ukupan negativni saldo iznosi 24,8 milijuna kuna pa je na prošloga tjedna održanoj glavnoj skupštini društva donesena odluka o pokriću gubitaka smanjenjem temeljnog kapitala s 51,6 milijuna na 17,2 milijuna kuna. Po riječima predstavnika Uprave u prošloj je godinji ostvaren pad proizvodnje od 30 posto zbog otežanog plasmana proizvoda, problema s naplatom gdje se 85 posto plaćanja obavlja kompenzacijama te neregularne konkurencije i uvoza. Nemogućnost investiranja u zastarjele proizvodne kapacitete dovodi do daljnjih povećanja troškova proizvodnje, a sadašnji broj od 229 zaposlenih je prevelik u odnosu na iskorištenost proizvodnih postrojenja koja iznosi 21 posto i predstavlja opterećenje, dodaju čelnici tvrtke. Izlaz iz sadašnjega stanja uprava vidi u pomoći države ili inozemnog strateškog partnera, a očekuje se ishod pregovora s njemačkom tvrtkom "Jockey plastik" oko mogućeg ulaska u vlasničku strukutru tvrtke. Iako su pojedini mali dioničari izrazili neslaganje sa smanjivanjem temeljnoga kapitala, predstavnici Nadzornog odbora tvrtke, koja je u većinskom vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kazali su kako se bez toga ne može provesti sanacija, a alternativa tome mogu biti stečaj ili likvidacija poduzeća. NEVA DOBILA ISO 9001 Kozmetičkoj tvrtki Neva, članici Pliva Grupe, uručen je certifikat o upravljanju kvalitetom prema standardu ISO 9001. Taj je certifikat potvrda politike kontinuiranog unapređenja Plive prema stalnom unapređenju kvalitete svojih proizvoda i usluga te aktivnostima na integraciji s međunarodnim standardima kvalitete. Izdavanju certifikata ISO 9001 prethodila je revizija stručnjaka ugledne norveške certifikacijske kuće Det Norske Veritasa, koji su 20. i 21. listopada 1999., detaljnim uvidom u dokumentaciju i organizaciju poslovanja Neve potvrdili da je poslovanje u cijelosti usklađeno s najvišim međunarodnim standardima, iskazujući zadovoljstvo brzinom i visokom kvalitetom obavljenog posla u Nevi. Ujedno je najavljeno kako će Neva u slijedećoj godini automatski dobiti certifikat u skladu s trećim izdanjem norme za 2000. godinu, jer je inicijalna revizija obuhvatila i sve izmjene novog izdanja norme ISO 9001. Uz uvođenje integralnog sustava upravljanja kvalitetom, u Nevi su započete aktivnosti na uvođenju i izgradnji sustava upravljanja okolišem. Certifikacija prema normi ISO 14001 očekuje se u prvom tromjesečju 2000. godine, napominju u Plivi. IZGRADNJA PODRAVKINE NOVE TVORNICE VEGETE PRI KRAJU Nakon izgradnje Belupovog farmaceutskog kompleksa i integriranja informacijskog sustava, treća strateška investicija koprivničke prehrambene industrije Podravka - izgradnja Tvornice Vegete u Koprivnici, približava se kraju. Prema informacijama iz Podravke, tvornica vrijedna 53 milijuna DEM, trebala bi s probnom proizvodnjom započeti sredinom siječnja iduće godine. Izgradnja nove tvornice financirana je iz sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), te iz kredita Privredne banke Zagreb (PBZ), a izgradnja je započela u kolovozu prošle godine. Tehnički koncept nove tvornice temelji se na potpuno kompjuteriziranom, zatvorenom i suhom proizvodnom procesu bez utjecaja na okoliš. Početkom proizvodnje Podravka će osigurati potrebno proširivanje kapaciteta, modernizaciju u skladu sa svjetskim standardima kvalitete te snižavanje troškova proizvodnje. Veličina cijelog kompleksa je 17.000 četvornih metara, a u proizvodnji će raditi 150 zaposlenih. U Podravci ističu kako time nastavljaju s realizacijom strategije razvoja koncerna u smjeru izgradnje stabilne multinacionalne kompanije koja svoju proizvodnju i prodaju gradi na tržištima srednje i istočne Europe. Zacrtanom strategijom želi se povećati profitabilnost i povećati tržišni udjel u zemlji i inozemstvu, internacionalizacija proizvodnje i potenciranje razvoja novih proizvoda. Snažan petogodišnji investicijski ciklus u vrijednosti 250 milijuna DEM, Podravka je pokrenula 1997. godine. Za završetak cijelog ciklusa preostala je još izgradnja Tvornice vegete i praškastih proizvoda u Poljskoj vrijedna 34 milijuna DEM. U SUPETRU OTVORENO NAJMODERNIJE POSTROJENJE ZA PRERADU MASLINA U subotu je u Supetru, na otoku Braču, u rad pušten novi pogon Uljare, u koji su vlasnici, braća Ivica i Petrito Arnerić, uložili milijun DEM, a prostire se na površini od 500 metara četvornih. Riječ je o najmodernijem postrojenju za preradu maslina na hrvatskim otocima, u kojemu će se po najvišim ekološkim standardima i tzv. preradom na hladno proizvoditi maslinovo ulje i za hrvatsko i za europsko i svjetsko tržište. Kapaciteti Uljare omogućuju da se u jednom satu može preraditi 1.700 kg maslina ili dnevno 100 presa. PILOT PROJEKT PET OGLEDNIH POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTVA Karlovačka mesna industrija PPK - Karlovac nedavno je pokrenula inicijativu za osnivanjem pilot projekta pet oglednih poljoprivrednih gazdinstva na kojima bi se za potrebe tvrtkine proizvodnje tovile svinje i junice. Projekt je podržala i Karlovačka županija te gradovi i općine koji će i financijski pomoći njegovoj realizaciji. PPK Karlovac pri realizaciji projekta namjerava koristiti iskustva drugih zemalja npr. Austrije, Njemačke i Švicarske, u kojima takav oblik suradnje egzistira već dugi niz godina. Naime, suradnja se temelji na poduzetničkom, a ne kooperantskom principu, što znači da tvrtka budućem kooperantu jamči siguran otkup stoke po tržišnim cijenama plus tri do pet posto razvojne premije, dok je sav materijal i imovina kooperantova a on je i nositelj ukupnog gospodarenja. Glava obitelji oglednog poljoprivrednog gospodarstvo treba imati između 30 i 35 godina, s jedinom zaposlenošću na području poljoprivrede, te s tradicijom u proizvodnji stoke, kažu u PPK. Uz to, poljoprivrednik treba imati veći dio kapitala, a najvažnije je da posjeduje zemljišni fond te objekte za proizvodnju. Za projekt od otprilike 50 komada teladi kooperantu je u jednom turnusu proizvodnje potrebno približno 300.000 kuna, a za 100 komada svinja 150.000 kuna. Ta sredstava predstavljaju otežavajuću okolnost, no u PPK Karlovac drže da će uz njihova sredstva, sredstva kooperanata te podršku županije, gradova i općina projekt zaživjeti i postati okosnica razvoja poljoprivrede i obiteljskih gospodarstva. U tvrtki vjeruju kako će pet izabranih domaćinstava u idućih pet godina postati jezgra iz koje će se kasnije, po istom modelu, razviti još 250 sličnih gospodarstva. STVARANJE CHARTER FLOTE POGODOVAT ĆE PRODUŽETKU SEZONE Stvaranje jedinstvene hrvatske charter flote u idućim godinama, čime bi se privukao dolazak što većeg broja nautičara u hrvatske nautičke luke, moglo bi pogodovati produžetku turističke sezone. Već je za iduću godinu oformljena nova charter ponuda, kojom će se nastojati privući što više nautičara, posebice u razdoblju pred i posezone. Trenutačno se u raznim charter flotama u ACI-jevim marinama nalazi otprilike 1.000 brodica, najviše na srednjem Jadranu, kažu u ACI-ju. Poslovodstvo ACI-ja i tvrtke Privredna banka Zagreb Leasing (PBZ Leasing) nedavno su potpisali Ugovor o dugoročnoj poslovnoj suradnji, čime su stvoreni temelji za buduću hrvatsku charter flotu. Nova charter ponuda bit će predstavljena i u ACI-jevim nautičkim programima za iduću godinu, a već su dogovoreni i zajednički nastupi obje tvrtke na inozemnim turističkim sajmovima. Da bi se isplatila iskorištenost charter brodova, njihovi bi kapaciteti trebali biti popunjeni od 12 do 15 tjedana na godinu. Središnja rezervacijska mjesta za charter bit će u Zagrebu i Opatiji - sjedištima obje tvrtke. Inače, u 22 ACI-jeve marine u prvih devet ovogodišnjih mjeseci zabilježeno je 96.594 uplovljenja na dan u tranzitu, što je osam posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Na stalnom je vezu, pak bilo 3.109 brodica, odnosno 11 posto više nego lani. ACI d.d. najveći dio vlastitih prihoda ostvaruje od usluga stalnog veza. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci prihod od tog veza povećao se 28 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje na što je utjecalo zaključenje većeg broja ugovora o godišnjem vezu, promjena komercijalnih uvjeta (smanjeni popusti) i korekcija cijena. Zbog nešto manjeg prihoda od tranzita, koji je smanjen tri posto u odnosu na prošlu godinu, ukupan poslovni prihod ACI-ja povećan je realno 22 posto. JOŠ ŠEST MARINA KANDIDIRANO ZA "PLAVU ZASTAVU" Marine iz sustava Adriatic Croatia International Club d.d. (ACI) u Rovinju, Jezerima, Skradinu, Milni na otoku Braču, Vrboski i Korčuli kandidirane su za iduću godinu za "Plavu zastavu" - prestižnu ekološku nagradu Europske zaklade za odgoj i obrazovanje za okoliš za plaže i marine, koja je utemeljena 1981. pri Vijeću Europe. Dosad su tu nagradu dobile ACI-jeve marine u Opatiji, Umagu, Cresu, Vodicama, Splitu i Dubrovniku. "Plava zastava" simbolizira očuvan, siguran i ugodan okoliš namijenjen odmoru, zabavi i rekreaciji. Nagrada predstavlja i vrhunsku turističku promociju, koja se, pak, temelji na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale, opremljenosti i uređenosti plaža i marina, gospodarenju okolišem te sigurnosti i uslugama u marinama. Dosad je u Europi postavljeno 2311 "Plavih zastava", od čega je 1809 postavljeno na plaže, a 502 u marine. Nagrada se dobiva na razdoblje od godinu dana, a svake iduće godine nagrađene marine prije turističke sezone moraju ponovno potvrditi ispunjavanje kriterija. Sezona "Plave zastave" za marine traje od početka lipnja do jeseni. "Plava zastava" može biti izvješena u marini tijekom cijele godine pod uvjetom da nisu narušeni kriteriji za njezino dobivanje. Od 22 ACI-jeve marine samo ih je četiri sezonskog tipa, a to su marine na Rabu, Žutu, Piškeri i Palmižani, dok sve ostale posluju tijekom cijele godine. U sustavu ACI-ja od iduće godine bit će i nova marina - ACI marina Tribunj, za čiju je izgradnju dobivena i Vladina potpora. I.D. RIVA TOURS U HRVATSKU IDUĆE GODINE DOVODI 45.000 TURISTA Hrvatski touroperator u inozemstvu I.D. Riva Tours, koji djeluje na njemačkom i nizozemskom tržištu, iduće godine u Hrvatsku planira dovesti od 40.000 do 45.000 turista, odnosno 38 posto više nego ove godine. Za ovu je godinu Riva Tours razvila i novi turistički program - biciklističke ture po Hrvatskoj, pa će po njihovim procjenama, iduće godine u Hrvatskoj boraviti i otprilike 1.500 turista-biciklista. Taj je touroperator ove godine u Hrvatsku doveo 32.500 putnika, što je gotovo isto kao i lani. Na raznim biciklističkim turama po Hrvatskoj, ove je godine bilo i približno 1.000 biciklista. U tom turoperatoru drže da bi putničke agencije u Hrvatskoj trebale poraditi na usavršavanju svog turističkog proizvoda kako bi privukle što više inozemnih turista za boravak u našoj zemlji. Kako bi se hrvatski turizam bolje promovirao u emitivnim zemljama, u Rivi smatraju da se putničke agencije moraju udružiti jer veliki inozemni turoperatori ne mogu sklapati ugovore s malim agencijama. OSTAVKE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA I UPRAVE "MARE" Članovi Nadzornog odbora i uprave osječke tvornice trikotaže "Mara" u srijedu su tijekom sjednice, na inicjativu predstavnika Hrvatskog fonda za privatizaciju, podnijeli ostavke na svoje dužnosti zbog, kako je obrazloženo, nekokrektnog odnosa Slavonske banke Osijek prema Nadzornom odboru i poduzeću u cjelini. Zaključeno je kako će Područni ured Hrvatskog fonda za privatizaciju od Slavonske banke zatražiti da se u roku od pet dana izjasni što namjerava učiniti s tvrtkom prema kojoj ima potraživanje s kamatama od otprilike 11 milijuna kuna. Predstavnici Fonda zatražili su i odgovornost uprave Banke za dosadašnji odnos prema tvrtki, a ovisno o odgovoru odlučit će se o mogućem predlaganju radikalnijih mjera poput pozivanja financijske policije koja bi trebala utvrditi bančine transakcije i moguće njihove štete za poslovanje poduzeća. Kako je rečeno, Slavonska banka je u travnju ove godine s osječkim poduzećem INFRA sklopila ugovor o prodaji svoga vlasničkog udjela koji je prošlog petka raskinut zbog nepoštivanja pojedinih odredbi ugovora o rokovima otplate dionica, a neki članovi Nadzornog odbora smatraju da je do zastoja došlo jer je Banka odugovlačila odobravanje najavljenog kredita INFRA-i kojim bi mogla podmiriti ugovorne obveze. Budući da o svemu tome Nadzorni odbor nije bio obaviješten, sva odgovornost za pronalaženje novoga strateškog partnera prebačena je na Slavonsku banku. POLJOCENTAR KANI KUPITI TVORNICU OBUĆE DERBY Na treći natječaj bjelovarskog Trgovačkog suda za prodaju križevačke tvornice obuće Derby u stečaju, primljena je samo jedna ponuda i to križevačkog privatnog poduzeća Poljocentar, Vladimira Maksića. Poljocentar je ponudio 516.000 DEM, odnosno 16.000 DEM više od početne cijene, za tvorničku halu sa strojevima i opremom za izradu obuće. Spomenuti križevački poduzetnik ne kani se baviti proizvodnjom obuće, već želi urediti poslovno-trgovački prostor za prodaju na malo i veliko poljoprivrednih strojeva, opreme i materijala. 3. MEĐUNARODNA SURADNJA SUMMIT SEI-A PODRŽAO PAKT O STABILNOSTI Susret na vrhu predsjednika vlada zemalja Srednjoeuropske inicijative (SEI) podržao je u subotu u Pragu Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu i pozvao na sudjelovanje Inicijative u njegovoj provedbi. Glavna tema dvodnevnog Summita SEI u Pragu bilo je stanje u jugoistočnoj Europi posebice na Kosovu kao i sudjelovanje Inicijative u provedbi Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Premijeri zemalja SEI u završnom dokumentu summita pružili su punu potporu Paktu o stabilnosti i odlučili iskoristiti sve mehanizme Inicijative za sudjelovanje u provedbi Pakta. Summit je odobrio uspostavu Savjetodavnog odbora SEI-a, kojim će predsjedati Makedonija i Albanija, a zadaća će mu biti određivanje prioritetnih projekata i programa za uključivanje Inicijative u aktivnosti Pakta o stabilnosti. SEI je u Pragu obilježio desetu obljetnicu postojanja a kako stoji u završnom dokumentu Inicijativa je tijekom proteklih deset godina potvrdila da je bila odgovor na bitnu potrebu. Premijeri su u završnom dokumentu pozdravili napore usmjerene na stvaranje uvjeta za mir i demokraciju na multietničkom Kosovu i naglasili važnost gospodarske obnove ove pokrajine i cijelog područja pogođenog kosovskom krizom. Završni dokument susreta na vrhu SEI-a podržao je preporuke misije njezine trojke u Moldovi i pozvao na političko rješenje problema secesije oblasti Pridnjestrovlja u Moldovi na osnovi očuvanja moldovskog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti i zatražili potpuno povlačenje ruske vojske s otcjepljenog područja. Paralelno sa susretom na vrhu u Pragu je od 3. do 6. studenoga održan Gospodarski forum SEI koji je posebnu pažnju posvetio ulaganju i trgovini u zemljama središnje i istočne Europe kao i poslovnim inicijativama za suradnju s Paktom o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Naredno predsjedništvo SEI-em preuzima Mađarska koja je u svojem priopćenju najavila da će se u promicanju gospodarske suradnje zemalja Inicijative usmjeriti na jačanje regionalne i prekogranične suradnje zemalja članica. PREMIJER MATEŠA NA MEĐUNARODNOM FINANCIJSKOM FORUMU U BEČU Cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju i u tom smislu pokušavamo primijeniti iste standarde u procesu razvitka kao i zemlje Europske unije, kazao je u četvrtak pred svjetskim financijskih i gospodarskim stručnjacima u Beču premijer Zlatko Mateša. Svaka tranzicijska država susreće se s problemom vlastitog nasljeđa a EU ima veliku odgovornost u regiji kao jedina realna politička snaga čija bi zadaća trebalo biti poticanje procesa demokratizacije tranzicijskih zemalja, naglasio je hrvatski premijer. Sve su se te tranzicijske zemlje našle u jako teškoj situaciji, suočene s problemima hitne i efikasne provedbe političkih i ekonomskih reformi na tragu standarda razvijenih demokracija i slobodnog tržišta. Stoga je potrebno da EU uvaži specifične teškoće svake države posebno i da joj pristupi na individualnoj osnovi, zaključio je Mateša. U nastavku 5. međunarodnog financijskog i gospodarskog foruma u Beču koji je okupio više od 1.000 sudionika iz svih europskih zemalja i međunarodnih financijskih institucija najviše je bilo govora o gospodarskim aspektima EU, stvaranju monetarne unije, uspostavi EURA te o globalnim gospodarskim trendovima na prijelazu u novo tisućljeće. ODNOSI AUSTRIJE I HRVATSKE IZNIMNO DOBRI Bilateralni odnosi Hrvatske i Austrije iznimno su dobri - politički bez ikakvih problema, a gospodarski u snažnom usponu, izjavio je hrvatski premijer Zlatko Mateša u četvrtak u Beču, gdje je sudjelovao u radu međunarodnoga financijkog gospodarskog foruma. Ocjenjujući V. međunarodni financijski gospodarski forum u Beču, Mateša je rekao da su refleksije na Hrvatsku vrlo pozitivne. On je podsjetio na riječi austrijskog ministra vanjskih poslova Schuessela, koji je rekao "da se Europska unija ne odnosi korektno prema Hrvatskoj, koja je gospodarski razvijenija i tradicionalno europska država a još joj čak nije odobren ni pristup u PHARE program". Ta bi poruka trebala pokazivati temeljni pristup Europske unije kad se govori o njezinu proširenju i odnosu prema srednjoj i istočnoj Europi u cjelini, rekao je Mateša. Poruka, prema Mateši, jest da Hrvatska i dalje mora raditi na dostizanju opće prihvaćenih europskih standarda a ukupno stanje u regiji sigurno će biti dodatna okolnost koja će predodrediti brzinu tih procesa. MINISTAR TURIZMA HERAK O VRAĆANJU HRVATSKE NA FRANCUSKO TRŽIŠTE Hrvatski ministar Ivan Herak drži da postoje realne mogućnosti za povratak hrvatske turističke privrede na tržište Francuske, iz koje je na odmore u Hrvatsku prije petnaestak godina dolazilo i do 500.000 gostiju, a ove ih je godine je, po podacima za prvih devet mjeseci, bilo čak deset puta manje. Herak, koji je u utorak navečer prisustvovao svečanom predstavljanju Gallimardovog vodiča "Hrvatska" u Parizu, imao je tijekom dvodnevnog posjeta i posebni susret sa skupinom predsjednika ili ravnatelja više velikih francuskih turoperatora, kao što su "Nouvelles Frontieres", "Fram" , "Havas voyages" , "Euro Pauli" i "Etapes nouvelles". Nazočni su bili i turistički novinari nekoliko pariških medija, a razgovaralo se o hrvatskoj turističkoj ponudi i mogućnostima francuskih ulaganja u turizam. S nekima od francuskih turoperatora , po riječima ministra Heraka, dogovoreni su radni sastanci što će ih uskoro organizirati hrvatsko turističko predstavništvo u Parizu. Tu bi se zajedno sa zračnim prijevoznicima pokušalo doći do prihvatljivih financijskih aranžmana za posjete francuskih gostiju Hrvatskoj već za ove božićne blagdane , rekao je Herak. Hrvatski ministar je dodao da su se njegovi francuski sugovornici interesirali i za uvjete ulaganja u hrvatski turizam. O tome je za siječanj iduće godine dogovoren još jedan radni skup u Parizu, kada bi se najkonkretnije prezentirale sve pravne i financijske mogućnosti za turistička ulaganja u Hrvatskoj. HRVATSKA ZA KINEZE ZANIMLJIVO TRŽIŠTE Kineskom gospodarstvu hrvatsko je tržište zanimljivo, posebice zbog širenja trgovine na tržišta zemalja srednje i istočne Europe, rečeno je tijekom ovotjednog razgovora izaslanstva Kineske trgovinske komore za uvoz i izvoz strojarskih i elektroničkih proizvoda iz Beijinga u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Izaslanstvo čine predstavnici sedam kineskih tvrtki proizvođača poljoprivredne mehanizacije. Hrvatske luke Rijeka i Ploče pogodne su za prihvat svih prekooceanskih brodova s robom za tržišta zemalja srednje i istočne Europe te BiH, kazali su predstavnici HGK. Napomenuli su i da je riječka luka idealna za otvaranje distribucijskog centra za cijelu regiju, s dobrim cestovnim i željezničkim vezama. Čitava infrastruktura Hrvatske u prometu, telekomunikaciji i energetici usmjerena je zemljama regije, a pravac kroz Hrvatsku u budućnosti će imati perspektivu i zbog zasićenosti luka zemalja Europske unije. Upoznavši kineske gospodarstvenike s projektom devet zemalja o razvoju srednjoeuropske gospodarske mreže podataka putem Interneta, na kojem surađuje i HGK, hrvatski su delegati naglasili da Hrvatska može kineskim tvrtkama ponuditi niz inovacija u svim područjima gospodarstva. Dokaz tome, kažu, veliki su uspjesi hrvatskih inovatora na Sajmu inovacija "Inpex 99" u Pittsburghu. Hrvatska, osim toga, ima razvijenu brodogradnju, proizvodnju automobilskih dijelova te neiskorištene kapacitete za proizvodnju organskih poljoprivrednih proizvoda za europsko tržište. Unatoč vanjskotrgovinskom deficitu s Kinom, Hrvatska očekuje povećanje međusobne robne razmjene te kineska ulaganja u hrvatske proizvodne programe. Kineski su se gospodarstvenici zanimali za povlastice prilikom investiranja, na što im je odgovoreno da se uz postojeće carinske i porezne povlastice te više postojećih slobodnih zona očekuje i donošenje zakona o poticanju investicija, izvijestili su iz HGK. SLOVENSKA VLADA: STABILNOST HRVATSKE VAŽNA ZA STABILNOST REGIJE Odnosi Slovenije i Hrvatske su dobri i na mnogim područjima uzorni, dominantna je ocjena iz prijedloga deklaracije o vanjskoj politici slovenske Vlade u dijelu koji govori o odnosima Slovenije sa susjednim državama. Nacrt takve izjave vlada u Ljubljani uputila je parlamentu koji bi o njoj uskoro trebao odlučivati kao o strateškom vanjskopolitičkom dokumentu s kojim će se suglasiti sve stranke. Kao posebno uspješna navedena je suradnja dviju država na multilateralnom području, a ocjenjuje se da bilateralnu suradnju još uvijek obilježavaju neriješena pitanja nastala raspadom nekadašnje SFRJ. Neka od najvažnijih pitanja u tom sklopu su - navodi prijedlog deklaracije - reguliranje imovinsko-pravnih odnosa i državna granica. Tekst deklaracije navodi da je dodatan motiv za dugoročno dobre odnose s Hrvatskom blizina krizne regije na Balkanu "budući da stabilnost Hrvatske ima važan utjecaj na stabilnost regije". Deklaracija ocjenjuje da će Hrvatska i u dugoročnoj perspektivi ostati jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Slovenije i naglašava da je Slovenija zainteresirana za približavanje Hrvatske euroatlantskim asocijacijama. 4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA ZA USPJEŠNU TEKSTILNU INDUSTRIJU KREIRANJE VLASTITOG PROIZVODA Preduvjeti uspješnog poslovanja domaće tekstilne i odjevne industrije su specijalizirana proizvodnja, kreiranje vlastitog proizvoda prepoznatljivog na domaćem i inozemnom tržištu te znatno veće marketinško predstvaljanje proizvodnog programa na inozemnim sajmovima, rečeno je na nedavnom sastanku stručnjaka Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Da bi se to ostvarilo nužna je potpora od strane državnih organa, ali ne putem sanacija, već mjerama za povećanje proizvodnje, izvoza i zaposlenosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Radi povećanja proizvodnje i izvoza, domaćim je proizvođačima potrebno osigurati iste uvjete financiranja koje imaju inozemni konkurenti. Nužno je također povećati konkurentnost domaćih proizvoda na inozemnom tržištu, osloboditi plaćanja poreza investicijska ulaganja koja su u funkciji otvaranja novih radnih mjesta te inozemne kredite usmjeravati na poticanje razvojnog ciklusa, a ne na potrošnju. ZRAKOPLOVNI SINDIKATI I CROATIA AIRLINES SKLOPILI KOLEKTIVNI UGOVOR Predstavnici hrvatskog zrakoplovnog prijevoznika "Croatie airlines" potpisali su u ponedjeljak kolektivni ugovor s predstavnicima Hrvatskog sindikata prometnih pilota, Sindikata kabinskog osoblja zrakoplova i Samostalnog strukovnog sindikata aviomehaničara Hrvatske. To je prvi kolektivni ugovor u povijesti hrvatskog zrakoplovstva koji je Croatia airlines sklopio sa sindikatima zrakoplovne struke, ističe se u prioćenju Croatia airlinesa. Ugovor, u kojemu su regulirani uvjeti rada zaposlenika zrakoplovne struke, plaće, radno vrijeme i drugo, primjenjuje se na području RH, a vrijedi godinu dana. SINDIKAT METALACA: LIKVIDACIJA BRODOGRADNJE NE DOLAZI U OBZIR "Likvidacija brodogradilišta ne dolazi u obzir. Može se razgovarati samo o nekoj vrsti stečaja uz istodobno restrukturiranje koje će jamčiti sva radna mjesta", izjavili su prošloga tjedna regionalni povjerenici Sindikata metalaca Hrvatske i predstavnici sindikata splitskoga brodogradilišta Brodosplit. Reagirajući na konferenciji za novinare na prijedloge ministra gospodarstva Nenada Porgesa o restrukturiranju hrvatske brodogradnje, oni su ocijenili kako je riječ o "prijevari jednog dijela radnika". Po prijedlogu ministra Porgesa, velik dio od 12.000 sada zaposlenih radnika u pet hrvatskih brodogradilišta ostao bi na cesti s tri isplaćene plaće, ustvrdili su Sindikalci. Podsjetili su i da je od 1990. više od 12.000 brodograditelja već ostalo bez posla te je naglasili kako postoje zamisli bi svim brodogralištima bilo dovoljno pet tisuća radnika. Sindikalci smatraju da treba provesti tzv. "stečaj preko noći" kojim nova tvrtka odmah nastavlja raditi, a svi radnici ostaju na poslu. SINDIKALNI PRIJEDLOZI HFP-U ZA RESTRUKTURIRANJE NAME Sindikat trgovine Hrvatske (STH) i Sindikat radnika u trgovini Nama (SRTN) predlažu Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) da se potraživanja Privredne banke Zagreb (PBZ) prema Nami od 260 milijuna kuna prenesu na Agenciju za sanaciju i restrukturiranje banaka. Nakon toga, drže sindikalci, stranoj tvrtki treba povjeriti restrukturiranje Name. Te su prijedloge sindikati su u srijedu na sastanku iznijeli HFP-u. Sindikati traže prihvaćanje svog prijedloga oporavka Name, jer je isti postupak primijenjen pri sanaciji Dubrovačke banke i nekih tvrtki "Gucić grupe". Sindikati predlažu da restrukturiranje financiraju HFP, kao većinski vlasnik Name, i Ministarstvo financija, kao resorno ministarstvo te da do početka i za vrijeme restrukturiranja plaću radnicima Name osigura Vlada. Namini dugovi dobavljačima, po prijedlogu sindikata, bili bi podmireni tako da ih se 30 posto otpiše, 30 posto reprogramira, a da 40 posto dobavljači pretvore u vlasničke udjele u Nami. Sindikati smatraju da bi restrukturiranje trebalo započeti do 1. prosinca, a u protivnom radnici Name ponovno će prosvjedovati na zagrebačkim ulicama. Predstavnici STH-a izvijestili su i o problemima u splitskom Jadrantekstilu gdje je otvoren stečaj, pa je u neizvjesnost dovedeno 506 radnika. STH predlaže da Trgovački sud na ročištu 18. studenoga formira Odbor vjerovnika te da se donese odluka o preustroju poduzeća. Jadrantekstil je, po Sindikalcima, zapao u poteškoće jer je kao dio Globus grupe svojom imovinom jamčio za kredite koje je Globus uzimao od Zagrebačke banke, a koji nisu korišteni u Jadrantekstilu. Također, HFP- je izvješćen o odluci 230 radnika trgovačke tvrtke "Naprijed Jakopec" koji će zatražiti stečaj toga poduzeća ako vlasnik prema njima ne podmiri svoja dugovanja. 5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI NA ZV-U OTVORENI SAJMOVI "INTERLIBER-EDUCA '99" I INFO Na Zagrebačkom su velesajmu u utorak otvoreni 22. međunarodni sajam knjiga i učila INTERLIBER-EDUCA '99. te 31. međunarodni sajam informacijske tehnologije INFO. Brojni izlagači iz zemlje i inozemstva posjetiteljima će od 9. do 13. studenoga predstaviti knjige, izdavačke projekte i najnovije informacijske trendove. INTERLIBER-EDUCA '99. najveće je mjesto ponude knjiga, podataka o nakladništvu te opreme za nastavu i odgoj. Na ovogodišnjem sajmu sudjeluje 130 izlagača iz Austrije, BiH, Češke, Njemačke, Velike Britanije i Hrvatske. INFO je jedan od vodećih sajmova informacijske tehnologije u ovom dijelu Europe i najveća hrvatska informatička smotra. Na sajmu sudjeluje 431 izlagač - 159 domaćih i 272 inozemna. Oba sajma imaju bogat popratni program, predavanja, prezentacije, promocije novih knjiga, nagradne igre i drugo. U pet velesajamskih dana, kako se očekuje, oba bi sajma trebalo posjetiti otprilike 50.000 posjetitelja. PREDSTAVLJANJE ZAGREBAČKOG VELESAJMA U BEČU Zagrebački velesajam predstavio je u četvrtak navečer na promotivnoj svečanosti u bečkom hotelu SAS Radisson program priredbi i izložbi ZV-a za 2000. godinu. Glavni naglasak u 2000. godini biti će jačanje poslovnih posjeta iz inozemstva kako bi ZV postao mjesto susreta poslovnih ljudi iz zapadne i jugoistočne Europe, rečeno je prigodom predstavljanja. Bilo je riječi i o gospodarskim odnosima RH i Republike Austrije. Naglašeno je da je robna razmjena između dvije države u stalnom porastu i da je u prvih devet mjeseci ove godine iznosila 584,4 milijuna USD, od čega je hrvatski izvoz u Austriju povećan deset posto. NAGRADA UDRUŽENJA ASTA VODITELJICI ATLASA PAVI ŽUPAN RUSKOVIĆ Američko udruženje turističkih agencija ASTA na svom je 69. svjetskom kongresu u francuskom gradu Strasbourgu među sedam ovogodišnjih laureata u različitim kategorijama turizma, nagradu za međunarodnog turističkog agenta godine u nedjelju dodijelilo glavnoj direktorici vodeće hrvatske putničke agencije Atlas, Pavi Župan Rusković. ASTA ima otprilike 30.000 članica u 150 zemalja širom svijeta, a Pave Župan Rusković je tu uglednu nagradu zavrijedila, kako u obrazloženju stoji, za najveći doprinos turističkoj industriji te za iznimni utjecaj i profesionalizam kojim je općenito podignut ugled turističkog agencijskog poslovanja u svijetu. Posebnu vrijednost tog priznanja predstavlja činjenica da je Pave Župan Rusković jedina dobitnica ovogodišnje ASTA-ine nagrade izvan SAD. OTVOREN 3. KONGRES UDRUGE HRVATSKIH HOTELIJERA U Zagrebu je u četvrtak navečer počeo 3. kongres Udruge hrvatskih hotelijera i restoratera (HUH). Kongres će se, pod pokroviteljstvom Vlade RH i Ministarstva turizma, održavati do 13. studenoga, glavna tema je "Aktualno stanje i modeli sanacije hrvatskog hotelijerstva". Premda za iduću godinu nije osigurano smanjenje stope PDV-a, a turistička djelatnost nije dobila državne subvencije, Vlada će ipak za razvoj i povećanje turističke konkurentnosti u prvih pet mjeseci iduće godine izdvojiti 400 milijuna kuna bespovratnih sredstava, najavio je prigodom otvorenja ministar turizma Ivan Herak. Bit će odobreni i krediti za malo poduzetništvo u turizmu, a turističkim tvrtkama koje zadovolje uvjete, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) odobrit će od 350 do 400 milijuna kuna kredita. Do kraja godine hrvatska država preuzet će i veliki dio troškova tzv. "hladnog pogona" ,(održavanja hotela izvan glavne turističke sezone), istaknuo je ministar turizma. Iako je kosovska kriza prouzročila pad fizičkog i financijskog turističkog prometa, Herak drži kako to nije jedini razlog slabe sezone. Dodatne razloge lošoj turističkoj sezoni ministar turizma nalazi i u nekonkurentnosti hrvatskog turističkog proizvoda, pogrešnoj politici cijena i sl. ZAVRŠEN SEMINAR O REGIONALNOM RAZVOJU I SURADNJI U Osijeku je u subotu završen dvodnevni seminar o regionalnom razvoju i suradnji, na kojem je otprilike 100 sudionika iz Hrvatske, Belgije, Nizozemske, Mađarske te BiH razgovaralo o ekonomskom razvoju i raznim oblicima suradnje između regija i općina. To je bio treći seminar u sklopu programa "Demokratizacija u istočnoj Slavoniji", kojega sufinanciraju belgijske i nizozemske nevladine udruge. Na skupu je zaključeno kako je potrebno dalje razvijati prekograničnu suradnju pa su predstavnici mađarske općine Beremend predložili organizaciju konferencije o poljoprivredi, na kojoj bi sudjelovale općine s mađarskog i hrvatskog dijela Baranje. U idućim bi se mjesecima trebao organizirati i seminar o prekograničnoj suradnji. Na skupu je također zaključeno da se više pozornosti treba posvetiti radu s mladim ljudima kako bi osjetili da u svojoj zajednici imaju budućnost. Na seminaru se, pored ostaloga, raspravljalo o mogućnostima regionalne suradnje u kulturi, poljoprivredi, ekonomiji, radu s mladima, te prekograničnoj suradnji u sklopu Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. U PRIŠTINI OTVOREN PRVI MEĐUNARODNI GOSPODARSKI SAJAM Predsjednik privremene kosovske vlade Hashim Thaqi otvorio je u četvrtak u u Prištini prvi Međunarodni gospodarski sajam "Kosovo 2000". Organiziranje prvog međunarodnog gospodarskog sajma predstavlja jasan signal da je počela faza obnove i stabiliziranja sveukupnih prilika na Kosovu, rekao je tom prigodom Thaqi. Na sajmu su izloženi proizvodi domaćih i stranih tvrtki, među kojima su tvrtke iz Hrvatske, Italije, Makedonije, Mađarske, Albanije, Slovnije i Turske. 6. STATISTIKA INOZEMNI DUG PREMAŠIO DEVET MILIJARDI USD Hrvatski inozemni dug, po stanju krajem srpnja ove godine, iznosio je prema srednjem tečaju HNB 9,1 milijardu USD i bio je 3,3 posto veći nego u mjesecu prije. Podaci o strukturi inozemog duga po ročnosti pokazuju da se nešto više od osam milijardi USD ili 88 posto ukupnog duga odnosilo na srednjoročne i dugoročne kredite. Iznos inozemnog duga po osnovi kratkoročnih kredita krajem srpnja iznosio je nešto više od milijardu dolara. Podaci o strukturi hrvatskog inozemnog duga po domaćim institucionalnim sektorima, sa stanjem 31. srpnja ove godine i po srednjem tečaju HNB-a na taj dan, pokazuju da se na dug države odnosi 42,6 posto ukupnog duga, na ostali sektor (tvrtke, izvanbankovni sektor) 36,1 posto, na banke 18,9 posto te središnju banku 2,3 posto. Tako je krajem srpnja inozemni dug države iznosio 3,89 milijardi USD. Od ukupnog inoduga države 89 posto, odnosno 3,46 milijardi USD su srednjoročni i dugoročni krediti, a 426 milijuna USD kratkoročni krediti. Na ostale sektore (tvrtke, izvanbankarski sektor) odnosi se 3,29 milijardi USD inodugovanja. Od toga su 81 posto srednjoročni i dugoročni krediti, a ostalo su dugovanja po osnovi kratkoročnih kredita. Po ukupnom iznosu dugovanja slijede banke sa ukupno 1,73 milijarde USD duga. Pritom se 96 posto inozaduženja banaka odnosi na srednjoročne i dugoročne kredite. Na HNB se, pak, odnosi nešto manje od 214 milijuna USD srednjoročnih i dugoročnih kredita. U projekciji otplate srednjoročnih i dugoročnih kredita za 2000. godinu navodi se iznos od 1,2 milijarde USD, 2001. - 1,3 milijarde, a u 2002. - gotovo 1,2 milijarde USD. Istodobno, u projekciji otplata kamata na srednjoročne i dugoročne kredite 417 milijuna USD, 341 milijun te 260 milijuna USD u 2002. godini. Nakon slijedeće tri godine, po projekciji otplate, iznosi su znatno (dvostruko i više) manji, pri čemu i za otplate u naredne tri godine stručnjaci napominju da je dosta banaka prolongiralo otplate uz iste uvjete, što još nije obuhvaćeno evidencijom. ROBNI IZVOZ U DEVET MJESECI 3,1 MILIJARDU USD Nastavak smanjivanja vrijednosti izvoza, izraženog u USD, uz daljnji pad uvoza i dalje su glavne karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u ovoj godini. Tako najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoznici na stranim tržištima prodali svoje robe u vrijednosti od 3,16 milijardi USD, što je 5,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti od 5,64 milijarde USD, odnosno 9,7 posto manje. Uslijed takvih kretanja trgovinski je deficit smanjen 14,3 posto, iako je još uvijek zadržao visoku razinu od 2,48 milijardi USD. Promatrano po glavnim izvoznim grupacijama izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije (ostvaren u vrijednosti nešto većoj od milijarde USD) smanjen je 5,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju (910 milijuna USD) manji je 7,2 posto, a kapitalnih proizvoda (786 milijuna USD) 9,7 posto. Podaci o plasmanu hrvatske robe na pojedina tržišta pokazuju da je izvoz na najrazvijenija tržišta EU (u vrijednosti od približno 1,5 milijardi USD) smanjen 3,9 posto. Od značajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, rast izvoza, od 1,4 posto ostvaren je u Sloveniju (na 326 milijuna USD), dok su sa ostalim zemljama CEFTA-e zabilježeni osjetno slabiji izvozni rezultati nego lani. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U TREĆEM TROMJESEČJU MANJA 3,5 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u trećem je ovogodišnjem tromjesečju 3,5 posto manja od proizvodnje ostvarene u istom prošlogodišnjem razdoblju. U odnosu na prethodno tromjesečje (travanj-lipanj) ukupna je industrijska proizvodnja u razdoblju srpanj-rujan ove godine manja jedan posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila 2,8 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju. Podaci o promjenama industrijske proizvodnje, promatrano po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, pokazuju da je u razdoblju srpanj - rujan 1999. godine, u prerađivačkoj industriji proizvodnja manja 3,1 posto nego u istom tromjesečju lani. Pokazatelji po glavnim industrijskim grupacijama (prema ekonomskoj namjeni) pokazuju, pak, da je najveći pad u trećem ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, deset posto, zabilježen u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju dok je proizvodnja kapitalnih proizvoda smanjena za 7,2 posto. Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju povećana je 9,4 posto, energije za 2,3 posto te intermedijarnih proizvoda (osim energije) za 0,9 posto. Glede glavnih industrijskih grupacija, u trećem u usporedbi s drugim ovogodišnjim tromjesečjem, povećana je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju šest posto, kapitalnih proizvoda 2,4 posto te intermedijarnih proizvoda osim energije za jedan posto. CIJENE NA MALO U LISTOPADU PORASLE 0,4 POSTO Maloprodajne cijene u listopadu su, u odnosu na rujan, povećane 0,4 posto, a u usporedbi s listopadom lani veće su 4,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Od početka godine do kraja listopada cijene na malo prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,412 posto ili ukupno za deset mjeseci za 4,2 posto. Cijene na malo roba u listopadu, u odnosu na rujan, bilježe porast od 0,2 posto, a cijene usluga 0,8 posto. Cijene na malo u deset mjeseci ove godine veće su 4,1 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Pritom su cijene roba povećane 4,2 posto, a usluga 3,8 posto. Listopadski troškovi života porasli su 0,2 posto u odnosu na rujan, odnosno 4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U deset mjeseci ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem troškovi života veći su za 3,5 posto. Od početka godine do kraja listopada cijene roba i usluga koje služe za osobnu potrošnju ukupno su povećane 2,8 posto. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u listopadu su, u odnosu na rujan, u prosjeku više 0,4 posto, odnosno 4,4 posto više u usporedbi s listopadom lani. Od početka godine do kraja listopada proizvođačke cijene ukupno su povećane 3,7 posto. UGOSTITELJSKE USLUGE U LISTOPADU JEFTINIJE 1,7 POSTO Cijene ugostiteljskih usluga u Hrvatskoj u listopadu nastavile su trend rujanskog smanjenja, pa su bile niže 1,7 posto u odnosu na taj mjesec. U rujnu su, pak bile niže 1,1 posto u odnosu na kolovoz. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na listopad lani cijene ugostiteljskih usluga bile su više 1,5 posto. U prvih deset mjeseci ove godine cijene ugostiteljskih usluga porasle su 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. 7. BANKARSTVO I FINANCIJE SLJEDEĆE GODINE PRIVATIZACIJA DUBROVAČKE I CROATIA BANKE Privatizacija Privredne banke Zagreb (PBZ), Riječke banke i Splitske banke je u tijeku, a do kraja godine trebali bi se potpisati ugovori sa zainteresiranim stranim strateškim investitorima za ulazak u hrvatsku bankarsku industriju, objavljeno je iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Iako je još rano govoriti o njezinom modelu, privatizacija sljedeće godine biti provedena i u Dubrovačkoj banci te Croatia banci, za koje se već vode razgovori sa nekim stranim investitorima, najvljeno je na 24. susretu predsjednika i članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Restrukturiranje i rehabilitacija banaka", u organizaciji Hrvatskog instituta za banakarstvo i osiguranje (HIBO) koji je prošloga tjedna održan u Zagrebu. Investitori u PBZ, Riječkoj banci i Splitskoj banci trenutačno se nalaze u tzv. "data roomu" tj. sobi podataka, provodeći pregled poslovanja - "due diligance" - što bi trebalo rezultirati kvalitetnim ponudama. U spomenutim će bankama država zadržati kontrolne pakete od po 25 posto plus dvije dionice kako bi se spriječilo donošenje potencijalnih negativnih odluka a koje bi mogle ugroziti njihovu opstojnost, kažu u Agenciji. Cijena ne može biti jedini i isključivi kriterij za privatizaciju, smatraju u Agenciji. Interes Hrvatske je, naime, stvoriti zdravu ekonomsku klimu koja će pogodovati pojačanom zanimanju velikih inozemnih banaka, a koje će osim novca donijeti "know-how" i novi način rada te razviti bankarsko tržište koje će moći zadovoljiti veliku potražnju za bankarskim uslugama. Sadašnjoj situaciji u bankarskom sektoru moguće se oduprijeti otvaranjem ulasku stranog kapitala što je moguće više i bez predrasuda, a u budućnosti je potrebno izbjegavati stečajeve, posebice većih banaka, kažu u Agenciji. ČETIRI INOZEMNE BANKE ZAINTERESIRANE ZA RIJEČKU BANKU Četiri inozemne banke - tri talijanske i jedna njemačka - u užem su izboru potencijalnog strateškog partnera u procesu privatizacije Riječke banke. Riječ je o talijanskim Banca di Roma, Banca Comerciale Italiano i Unicredito, te njemačke Bayerische LandesBank, kojima je sada dana mogućnost detaljne analize procesa poslovanja banke, objavljeno je iz Uprave Riječke banke. U Banci dodaju da će do donošenja odluke potencijalnih investitora i obvezujućih ponuda, na raspolaganje staviti cjelokupne podatke o poslovanju kao i reviziju koju upravo izrađuje međunarodni ugledni revizor. Zanimanje za kupnju Riječke banke izrazilo je na početku 16 potencijalnih investitora, a neobvezujuće ponude predalo je šest respektabilnih investitora. Uprava Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka odlučila se za užu listu četiri potencijalna strateška investitora. Uprave banke zadovoljna je tijekom privatizacijskog procesa Riječke banke i mogućim budućim vlasnicima paketa od 51 posto dionica, koje će steći kupovinom i dokapitalizacijom. U vlasništvu Državne agencije ostat će 25 posto dionica, plus dvije zlatne dionice koje osiguravaju zaštitu strateških interesa države. Ostale dionice bit će u vlasništvu preko 1.000 malih dioničara. Banka je inače u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, ostvarila dobit od 64 milijuna kuna, koja bi, kaže njzeino poslovodstvo, bila još veća da Banka nije osigurala dodatne rezerve za rizične plasmane, temeljem realne procjene vrijednosti kreditnog portfelja. Do kraja godine planira se dobit od oko 85 do 90 milijuna kuna, što će Banci osigurati ostanak na prvom mjestu u Hrvatskoj po dobiti u odnosu na kapital, tvrdi poslovodstvo. Iznešen je i podatak da je banka na kraju rujna imala ukupan potencijal od 6,77 milijardi kuna, što je deset posto više u odnosu na početak godine i 12 posto više u odnosu na rujan prošle godine. I u ovoj, kao i u prethodne dvije godine, banka obavlja poslovanje uz dobru likvidnost, koja joj osigurava uredno poslovanje i izmirivanje obveza te poštivanje monetarnih propisa, intenzivan međubankarski angažman, za potrebe podržavanja likvidnosti drugih banaka i osiguranje značajnih rezervi likvidnosti. U Riječkoj banci izražavaju žaljenje stoga što plasmani banke prema pravnim osobama bilježe pad. To je, ocjenjuju, posljedica činjenica da hrvatski pravni sustav nema kvalitetnog instrumentarija za zaštitu vjerovnika, te zadovoljstvo time što su plasmani fizičkim osobama u stalnom rastu. Riječka banka do kraja ove godine imat će optimalan broj od približno 1.000 zaposlenika, čija će plaća do tada doseći planiranih prosječnih 1.000 DEM. NOVI PROIZVODI IZ PBZ AMERICAN EXPRESSA Na hrvatsko tržište Privredna banka Zagreb (PBZ) American Express ovih će dana uvesti karticu American Express Business Card i American Express Gold Business Card. Kako je najavljeno, kartica je ponuđena odabranim klijentima PBZ-a, pravnim osobama i obrtnicima, a njezina promotivna kampanja počinje ovoga petka. Svim postojećim korisnicima dosadašnje American Express Company Card kartice biti će zamijenjene postupno, a nove pogodnosti vrijedit će bez obzira na izgled i naziv kartice. Tim će se karticama, naime, u inozemstvu u 1.900 ureda American Expressa i 400.000 bankomata širom svijeta moći podizati gotovina u visini do 500 USD. Kartica pruža posebne pogodnosti, primjerice, osiguranje u slučaju nesreće ili pri kašnjenju zrakoplova te od posljedica gubitka ili kašnjenja prtljage. Organizirana je i služba Global Assist koja 24 sata dnevno pruža pomoć u različitim situacijama, informacije o vizama, pravne savjete, liječničku pomoć i sl. Od sredine studenoga PBZ American Express započinje i promotivnu kampanju uvođenja obročne otplate za sve individualne korisnike American Express kartice. Riječ je o kupovini American Express karticom uz potrošački kredit PBZ-a. Ta će se mogućnost moći koristiti na više od 500 prodajnih mjesta u cijeloj Hrvatskoj, a na kojima će biti istaknut znak za obročnu otplatu. Korisnici American Express kartice moći će jednostavno, na jednom mjestu i bez jamaca dogovoriti otplatu na veliki broj rata kroz redovne mjesečne račune American Expressa, pojasnili su u tvrtki. PBZ namjerava povećati i broj bankomata na kojima će se moći podizati gotovina. U prvoj fazi biti će obuhvaćeno 55 bankomata, a daljnje proširenje obavljat će se kontinuirano. Bankomati su posebno označeni znakom American Expressa i biti će dostupni 24 sata dnevno. Do kraja godine PBZ American Express na hrvatsko tržište namjerava uvesti i tzv. Affinity karticu čiji korisnici mogu biti članovi udruge s kojom je postignut sporazum. Do sada je ugovor o partnerstvu potpisan s Hrvatskom stomatološkom komorom i Rotary klubom. Korištenjem Affinity kartice korisnici imaju omogućen pristup American Express Worldwide servisu. Takva vrsta suradnje korisnicima donosi združivanje pogodnosti udruge ili organizacije s pogodnostima koje pruža PBZ American Express. Affinity kartice biti će posebnog dizajna i razlikovat će se od izgleda drugih vrsta American Express kartice. PREDIZBORNO VRIJEME NE POGODUJE TRŽIŠTIMA KAPITALA Povećanje prometa na Zagrebačkoj burzi u listopadu u odnosu na rujan, smatraju brokeri, nije odraz stvarnih pozitivnih pomaka na hrvatskom tržištu kapitala, već je uvjetovano tek jednom transakcijom dionica. Naime, u listopadu je ostvaren promet od 75,5 milijuna kuna, što je gotovo 3,4 puta veći promet od rujanskoga, a polovina tog prometa, 35,6 milijuna kuna ostvarena prodajom dionica dubrovačkog hotela Argentina "kojima se prvi, a vjerojatno i posljednji puta", trgovalo na Zagrebačkoj burzi. Najveći promet u "pravom" trgovanju ostvaren je prodajom dionica Zagrebačke banke, uz značajan porast cijene koja se stabilizirala na 630 kuna. Interes za tom dionicom porastao je nakon objave da njemački Allianz namjerava kupiti pet posto dionice Banke (udjel tržišne vrijednosti otprilike 11 milijuna USD). Dionica Plive u listopadu je zabilježila samo lagani oporavak cijene. Naime, nakon rujanskog oštrog pada od 25 posto očekivan je ipak jači oporavak, a cijena dionice stabilizirala se u rasponu od 380 do 400 kuna. Listopad su obilježile i glasine o preuzimanju Podravke i porečke Plave lagune. Dok su glasine o preuzimanju Podravke odmah službeno demantirane, interes za porečkom Plavom lagunom službeno je potvrđen. Kupac je najvjerovatnije Androniko Lukšić, većinski vlasnik Karlovačke pivovare, koji je svoj interes za hrvatskim turizmom pokazao kupnjom turističke agencije Atlas i Hotela Argentina, procjenjuju brokeri Zagrebačke banke. Intenzivno se u listopadu trgovalo i dionicama porečke Rivijere holdinga. Rezultat je to zamjene dionica s Hrvatskim fondom za privatizaciju po načelu nominala za nominalu, ali i nastojanja PIF-a "Dom" za okrupnjivanjem vlasničkog udjela u Rivieri. I nadalje je u tijeku proces privatizacije državnih poduzeća. Zbog niske ponuđene cijene, prodaja Croatia osiguranja je odgođena, a očekuju se ponude za Riječku, Splitsku i Privrednu banku. Budući je najbliža prodaji Riječka banka, na tržištu je pojačan interes za tom dionicom. Veliki pad cijene u listopadu je, pak, zabilježila dionica Varaždinske banke, a uzrok su loši polugodišnji poslovni rezultati. Do kraja godine, mišljenja su brokeri, na trgovanje na Zagrebačkoj burzi značajno će utjecati predstojeći izbori. Predizborno vrijeme i neizvjesnost oko izbornih rezultata ne pogoduju tržištu kapitala i smanjuje aktivnosti investitora. Međutim, za one koji se ne boje kratkotrajnih poremećaja tržišta to je prava prilika za kupovinu, drže brokeri. 8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA AKTIVNE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 08. - 11. studenoga 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna promjena 1. Zagrebačka banka O 585 -5,65 3.329.736 47,87 2. Plava laguna 450 - 600.200 - 3. Pliva 365 -6,41 209.970 55,33 4. Riviera Holding 56 1,82 64.616 191,67 5. Riječka banka 61 -1,61 58.406 -55,71 6. Podravka 62 -3,13 49.572 119,35 7. Varaždinska banka 58,50 0,86 39.721 -85,31 8. Arenaturist 33 -5,71 16.950 356,87 9. Varteks 19 - 6.593 - 10. Zagrebačka banka E 287 - 287 - UKUPAN PROMET 4.376.053 27,11 Vrijednost indeksa CROBEX 503 -5,81 NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 08. - 11. studenoga 1999. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) Postotna Promjena 1. TD Međimurka 144,35 - 860.614 - 2. Hoteli Tučepi 55 - 816.200 - 3. Agroservis 80,37 - 255.576 - 4. PIF Dom 11,01 0,09 106.892 -28,37 5. PIF Slavonski 4,30 -12,24 69.811 2,81 6. PIF Expandia 9,01 0,11 49.096 55,77 7. Plava laguna 400 9,29 32.000 2.085,79 8. PIF Velebit 5,40 -8,47 20.169 -44,53 9. PIF Sunce 4,10 2,50 16.278 69,97 10. PIF Sredisnji nacionalni fond 5,15 3,00 15.543 -16,17 UKUPAN PROMET 2.258.563 -71,02 Vrijednost indeksa VIN 297 1,37 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 21. - 28. listopada 1999. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 04.11. 33.850.000 31.850.000 12,10% 273.986.000 05.11. 34.800.000 32.800.000 11,96% 261.643.000 08.11. 46.000.000 11.050.000 12,61% 322.582.000 09.11. 32.200.000 17.200.000 12,02% 256.181.000 10.11. 37.000.000 11.050.000 12,14% 337.514.000 11.11. 28.000.000 7.000.000 13,28% - Dnevni prosjek 35.308.000 18.431.000 12,35% 290.381.000 AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 09.11 Ministarstvo financija 42 dana 111.200.000 11,00% 10.11. HNB 35 dana 83.500.000 10,50% 10.11. HNB 91 dan 64.600.000 11,55% 10.11. HNB 182 dan 15.000.000 12,50% Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan 09.11. - 780.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 10.11. - 1.687.900.000 kn 9. VIJESTI IZ SVIJETA POČELA GRADNJA NAFTOVODA OD SKOPLJA DO SOLUNA U Makedoniji je u srijedu počela gradnja naftovoda od Skoplja do Soluna dužine 230 km. Investitor je grčka tvrtka Helenic Petroleum koja je nedavno kupila skopsku rafineriju. Rok gradnje naftovoda je dvije godine, a stajat će 90 milijuna USD. Makedonska vlada sudjelovat će s deset milijuna USD od prodaje rafinerije i imat će 30 posto dionica kad naftovod bude završen. "To strano ulaganje, u vrijednosti 90 milijuna USD, najvažnije je u zemlji i njegov je značaj ne samo gospodarski već i politički", izjavio je na svečanosti otvaranja radova makedonski premijer Ljubčo Georgievski. Grčki ministar razvoja Evangelos Venizelos naglasio je da je taj projekt "konkretan potez u okviru provedbe Pakta o stabilnosti za Balkan". Georgievski je izrazio zadovoljstvo činjenicom da Grčka planira i druge projekte u Makedoniji. SLOVENSKI TRGOVINSKI DEFICIT U PRVIH DEVET MJESECI VEĆI OD MILIJARDE USD Slovensko gospodarstvo u prvih je devet mjeseci ove godine imalo deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom od 1,02 milijardu USD, a pokrivenost uvoza izvoznim prihodima iznosila je 86 posto, priopćio je slovenski Državni zavod za statistiku. Izraženo u USD, slovenski je izvoz u tom razdoblju bio manji 4,7 posto od lanjskog i iznosio je 6,27 milijardi USD, dok je vrijednost uvezene robe smanjena 0,5 posto na 7,29 milijardi USD. Izračun na bazi domaće valute, slovenskog tolara, pokazuje u spomenutom razdoblju rast vrijednosti izvoza od 1,5 posto i rast vrijednosti uvoza od 5,9 posto. GODIŠNJE IZVJEŠĆE EBRD-A O TRANZCIJSKIM ZEMLJAMA Deset godina nakon pada Berlinskog zida, mnogo je postignuto u istočnoj Europi, ali predviđanja da će prijelaz u kapitalizam biti okončan pokazala su se preoptimističnima, priopćila je u ponedjeljak Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). EBRD, koja je 1991. godine osnovana kako bi centralistički vođenim ekonomijama pomogla u prijelazu na slobodno tržište, u svom je godišnjem Tranzicijskom izvješću naglasila da će još mnogo godina i reformi biti potrebno kako bi se zaključilo tranzicijsko poglavlje. "Tranzicija nije nužno pravocrtno kretanje naprijed; bilo je i bit će koraka unatrag i kriza. Dug je to put, čak i u naprednijim zemljama", stoji u izvješću EBRD-a. Za neke zemlje, uglavnom u srednjoj Europi, situacija je obećavajuća. One su se uspjele vratiti na gospodarsku razinu iz 1989. godine, a Poljska, Mađarska, Češka, Estonija i Slovenija bilježe uspjehe na osnovi kojih se s pravom u sljedećem desetljeću mogu nadati ulasku u EU. Za balkanske države, poput Bugarske, Albanije i Makedonije navodi se kako su ustrajne u provedbi reformi iako im je mnogo naštetila kosovska kriza. "Na početku reformskog procesa EBRD i zemlje u tranziciji nisu dovljno pažnje obraćale na važnost institucija za podupiranje tržišta. Gledajući unatrag, tome se trebalo posvetiti više pozornosti", navodi se u izvješću. Nedostatak institucionalnih reformi nigdje nije tako vidljiv kao u zemljama nasljedicama SSSR- a, za koje se predviđalo da će približno istim tempom slijediti srednjoeuropski put ka tržišnim ekonomijama. Neke su zemlje u Zajednici nezavisnih država (ZND) na upola manjoj gospodarskoj razini u odnosu na 1989. godinu, a životni su standardi u njima u padu. Turkmenistan se tako nalazi na posljednjem mjestu među tranzicijskim zemljama, dok je Bjelorusija pretposljednja. Ukrajina je, primjerice, šesta od začelja, a Rusija samo mjesto iznad. Najuspješnija je zemlja u tranziciji, prema ljestvici EBRD- a, Mađarska, a slijede je Češka i Estonija. DEUTSCHE TELEKOM I MICROSOFT PLANIRAJU ZAJEDNIČKO ULAGANJE? Predstavnici njemačkog telekomunikacijskog diva, Deutsche Telekoma, odbili su komentirati najnovije napise u tisku o tome kako planiraju multimedijsko zajedničko ulaganje s američkim proizvođačem softvera, Microsoftom. Po pisanju njemačkog tjednika Focus, te dvije divovske kompanije planiraju uložiti nekoliko milijardi DEM u zajednički posao. Deutsche Telekom i Microsoft namjeravaju udružiti snage, piše Focus, kako bi zajednički ponudili multimedijske usluge korisnicima diljem svijeta, dijelom putem kabelskih mreža. O njihovoj se mogućoj suradnji već u više navrata pisalo tijekom posljednjih mjesec dana, a njihovi su pregovori, napominje Focus, sada u posljednjoj fazi. U taj bi se projekt mogla, kako piše taj list, uključiti i tvrtka Time Warner. Glasnogovornik Deutsche Telekoma odbio je išta od toga komentirati, izjavivši kako ne žele špekulirati. Iz Microsofta se pak o tome još nisu očitovali. NASTAJE NAJVEĆA FARMACEUTSKA TVRTKA U SVIJETU Američki farmaceutski divovi, American Home Products i Warner- Lambert, postigli su dogovor o njihovom spajanju vrijednom 71 milijardu USD, čime će nastati najveći proizvođač farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda u svijetu, objavile su te tvrtke. Uspiju li u toj nakani, bit će to najveće dosad spajanje u farmaceutskoj industriji i jedan od najskupljih ugovora o udruživanju velikih kompanija u povijesti. Procjenjuje se da bi nova tvrtka, pod nazivom American Warner, godišnje ostvarivala prihode u visini 26 milijardi USD. Gotovo 66 posto ukupnih prihoda ostvarivat će prodajom lijekova, 17 posto prodajom kozmetičkih proizvoda, a s istim će postotkom sudjelovati prihodi od prodaje proizvoda za potrebe agrikulture i konditorskih proizvoda. U proizvodnji lijekova koji se izdaju na recept prestići će sadašnjeg lidera na tržištu, švedsko-britansku tvrtku AstraZeneca, nastalu prošle godine u prosincu. Po dogovorenim uvjetima spajanja, u vidu razmjene dionica, svaka će strana kontrolirati po polovinu udjela novonastale tvrtke. Zajedničkim snagama, prema procjenama tih dviju tvrtki, ostvarit će uštede od 1,2 milijarde USD u razdoblju od tri godine. Inače, American Home u prošloj je godini dva puta tražio partnera za udruživanje, no pregovori su propali u oba slučaja. Britanski SmithKline Beecham i američki Monsanto bili su potencijalni kandidati. I Warner-Lambert je tražio partnera kako bi unaprijedio svoje poslovanje, pa je tako ranije u ovoj godini kupio za 2,1 milijardu USD tamošnjeg proizvođača lijekova, Agouron Pharmaceuticals. U EU POVEĆALI KAMATNE STOPE Europska središnja banka (ECB) i središnja britanska banka, Bank of England (BOE), povisile su prošloga tjedna kamatne stope kako bi suzbile jačanje inflacije i stvorile time čvrste temelje za stabilan dugoročni gospodarski rast. Europska je središnja banka, naime, povisila tri vodeće kamatne stope, svaku za 0,5 postotnih bodova, pa ključna kamatna stopa sada iznosi tri posto. Riječ je, naime, o prvom povećanju kamatnih stopa od siječnja ove godine kada je ECB preuzela dužnost nakon uvođenja jedinstvene europske valute, eura. Istoga dana Bank of England objavila je da će povisiti najvažniju kratkoročnu kamatu za četvrtinu postotnog boda na 5,50 posto. Da bi se suprotstavili rastućoj inflaciji u ECB-u smatraju da je njihov potez opravdan. Zasad je, naime, inflacija i u Velikoj Britaniji i euro zoni još uvijek ispod opasnih razina. Britanska u visini 2,1 posto ispod je gornje granice za ovu godinu od 2,5 posto, dok se u euro zoni kreće na oko 1,2 posto, što je ispod dva posto godišnje - najviše razine koju je postavila ECB. Čelni ljudi ECB-a izjavljuju da je zabrinutost oko jačanja inflacijskih pritisaka uslijed stalnog rasta ukupnih likvidnih sredstava (monetarnog agregata M3) i naznaka da europska ekonomija trenutačno stabilno raste, ubrzala donošenje odluke o povećanju kamata. Dodaju i da namjera takvog poteza nije da se priguši gospodarski rast, već da se zajamči da negativni faktori kao što je inflacija, koja bi mogla ugroziti rast, ne izmiču kontroli. Analitičari su odluku ECB-a pozdravili, ocijenivši ju dobro pripremljenom. Time je ECB dokazala, napominju, svoj kredibilitet i uklonila nedoumice na financijskim tržištima. S druge strane, postoji zabrinutost u svezi s povećanjem kamata u Britaniji. Prisutna je, naime, bojazan da bi više kamatne stope mogle potaknuti jačanje funte i intenzivirati probleme proizvođača. 10. POSEBAN PRILOG KAMATNE STOPE NA DEPOZITE PRAVNIH OSOBA - studeni 1999. a) Kamatne stope na kunske depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) BANKE kamatna stopa Alpe Jadran banka 3,00 Bank Austria Creditanstalt po dogovoru Bjelovarska banka 3,00 Brodsko Posavska banka 2,00 Centar banka 3,00 Cibalae banka - Convest banka 2,00 Croatia banka 3,00-6,00 Credo banka 3,00 Čakovečka banka - Dalmatinska banka 1,00 Dubrovačka banka 3,00 Gospodarsko kreditna banka - Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00 Istarska kreditna banka Umag 2,00-5,00 Jadranska banka 0,50 Kaptol banka - Karlovačka banka 2,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 Međimurska banka 2,50 Nava banka 3,00 Partner banka 3,00 Podravska banka 2,00 i 3,00 Požeška banka 2,00 Raiffeisenbank Austria 4,00 Riadria banka 2,00 Riječka banka 2,00 Sisačka banka 3,00 Slavonska banka 2,00 Splitska banka 2,00 Trgovačka banka 2,17 Varaždinska banka 1,00 Volksbank 2,50 Zagrebačka banka 2,00 Zaba- Pomorska banka Split 2,00 b) Kamatne stope na oročene kunske depozite pravnih osoba (% godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca 36 mjeseci Alpe Jadran banka 8,00 9,00 10,00 12,00 prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru Bjelovarska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 7,00 8,00 Brodsko Posavska banka 6,00 7,00 8,00 9,50 10,00 10,50 Centar banka 9,00 10,50 prema dogovoru Cibalae banka - - - - - - Convest banka 7,00 8,00 9,00 12,00 12,00 12,00 Credo banka 8,00 9,00 10,00 11,00 12,00 dogovorno Croatia banka 9,00 10,00 11,00 12,00 12,00 12,00 Dalmatinska banka 7,50 8,50 9,00 10,00 11,00 11,00 Dubrovačka banka 5,00-8,00 6,00-9,00 Gospodarsko kreditna banka 4,00 5,00 5,00 6,00 6,00 6,00 Hypo Alpe-Adria-Bank kamatna stopa prema dogovoru Istarska kred. banka Umag kamatna stopa prema dogovoru Jadranska banka 6,50 8,50 11,00 12,00 13,00 14,00 Kaptol banka kamatna stopa prema dogovoru Karlovačka banka 8,00 9,00 10,00 kamatna stopa prema sporazumu Kreditna banka Zagreb 9,00 11,00 kamatna stopa prema dogovoru Međimurska banka 7,00 12,00 12,00 - - - Nava banka 7,00 8,00 10,00 10,00 10,00 10,00 Partner banka 8,00 11,00 12,00 13,00 - - Podravska banka 6,00 8,00 9,00 11,00 13,00 15,00 Požeška banka 9,50 10,00 11,00 12,00 12,50 13,00 Raiffeisenbank Austria 6,00-6,75 6,25-7,00 6,50-7,125 6,75-7,25 6,75-7,26 6,75-7,27 Riadria banka 8,00 9,00 10,00 12,00 - - Riječka banka 9,00 10,00 10,00 11,00 13,00 13,00 Sisačka banka 4,50 5,50 6,00 7,50 9,00 9,50 Slavonska banka 3,00 5,00 8,00 10,00 prema dogovoru Splitska banka 7,00 8,00 9,00 10,00 - - Trgovačka banka 4,00 5,00 6,25 7,50 7,50 7,50 Varaždinska banka 5,00 6,00 7,00 8,00 10,00 - Volksbank 8,00 8,50 9,00 9,50 9,50 9,50 Zagrebačka banka 9,00 10,50 11,50 12,00 12,00 12,00 ZABA-Pomorska banka Split kamatna stopa prema dogovoru c) Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (%godišnje) BANKA EURO DEM USD ATS CHF GBP Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austrija Creditanstalt kamatne stope prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna banka - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka Umag 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 2,00 i 3,00 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka kamatna stopa prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska banka Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 d) Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50** 3,75** 4,00** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,00-4,00 3,50-4,50 5,00-6,00 5,50-6,50 6,00-7,00 6,50-7,50 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 3,00-4,00 3,30-4,30 3,50-4,50 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 - - Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod. Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamatne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM e) Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (%godišnje) BANKA 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseci 36 mjeseci Alpe Jadran banka kamatna stopa prema dogovoru Bank Austrija Creditanstalt kamatna stopa prema dogovoru Bjelovarska banka kamatna stopa prema ugovoru Brodsko Posavska banka kamatna stopa prema ugovoru Centar banka kamatna stopa prema dogovoru Cibalae banka kamatna stopa prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od stope EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00** 5,25** 5,50** - - - Gospodarsko kreditna banka kamatne stope prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred. banka Umag kamatne stope prema dogovoru Jadranska banka kamatne stope prema dogovoru Kaptol banka kamatne stope prema dogovoru Karlovačka banka kamatne stope prema dogovoru Kreditna banka Zagreb kamatne stope prema dogovoru Međimurska banka kamatne stope prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj odluci Uprave Požeška banka 2,40-3,20 2,64-3,44 2,80-3,60 - - - Raiffeisenbank Austria kamatne stope prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj odluci Uprave Sisačka banka kamatne stope prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za sva oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR mjesečno tromjes. šestomj. godišnje dvogodišnje trogod. Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska banka Split kamtne stope prema dogovoru *minimalni iznos depozita je 50.000 eura **kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM