ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Preduvjeti uspješnog poslovanja domaće tekstilne i odjevne industrije su specijalizirana proizvodnja, kreiranje vlastitog proizvoda prepoznatljivog na domaćem i inozemnom tržištu te znatno veće
marketinško predstvaljanje proizvodnog programa na inozemnim sajmovima. Da bi se to ostvarilo nužna je potpora od strane državnih organa, ali ne putem sanacija, već mjerama za povećanje proizvodnje, izvoza i zaposlenosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji, ocjena je stručnjaka Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Preduvjeti uspješnog poslovanja
domaće tekstilne i odjevne industrije su specijalizirana
proizvodnja, kreiranje vlastitog proizvoda prepoznatljivog na
domaćem i inozemnom tržištu te znatno veće marketinško
predstvaljanje proizvodnog programa na inozemnim sajmovima. Da bi
se to ostvarilo nužna je potpora od strane državnih organa, ali ne
putem sanacija, već mjerama za povećanje proizvodnje, izvoza i
zaposlenosti u tekstilnoj i odjevnoj industriji, ocjena je
stručnjaka Sektora za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
(HGK).#L#
Radi povećanja proizvodnje i izvoza, domaćim je proizvođačima
potrebno osigurati iste uvjete financiranja koje imaju inozemni
konkurenti. Nužno je također povećati konkurentnost domaćih
proizvoda na inozemnom tržištu, osloboditi plaćanja poreza
investicijska ulaganja koja su u funkciji otvaranja novih radnih
mjesta te inozemne kredite usmjeravati na poticanje razvojnog
ciklusa, a ne na potrošnju.
HGK i Ministarstvo gospodarstva trebaju još više podupirati
promociju domaćih proizvođača u inozemstvu, a potrebno je i
intenzivirati aktivnosti oko ulaska Hrvatske u euroatlanske
integracije.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku, pad proizvodnje u prvih
je šest ovogodišnjih mjeseci najveći u proizvodnji kožne odjeće,
čak 31,5 posto prema istom razdoblju lani. Slijedi dovršavanje
tekstila s padom proizvodnje od 24,8 posto te priprema i predenje
tekstilnih vlakana s padom od 16,8 posto.
Rast proizvodnje zabilježen je, pak, u pet skupina tekstilne i
odjevne industrije; proizvodnji užadi, konopaca, upletenog konca i
mreža, 2,1 posto, proizvodnji netkanog tekstila i proizvoda od
netkanog tekstila, 17,7 posto, proizvodnji ostalih tekstilnih
proizvoda, 40 posto, proizvodnji pletenih i kukičanih pulovera i
jakni, 24,9 posto te u doradi i bojanju krzna, 84,6 posto.
Proizvodnja ostale odjeće i pribora za odjeću, bilježi pad od 11,9
posto kada se uspoređuje lipanj ove godine sa istim mjesecom lani,
dok je u usporedbi prvih šest ovogodišnjih mjeseci s istim lanjskim
razdobljem zabilježen pad od 6,8 posto. Sve to, drže u Sektoru za
industriju pri HGK, ukazuje na pogoršanje poslovanja ove grane
industrije.
Cijena koju je ta grana industrije već platila u procesu tranzicije
očituje se u velikoj razgradnji proizvodne strukture (primarna
tekstilna industrija vrlo je mala), smanjenju broja zaposlenih (sa
83.200 u 1989. na 41.700 u lipnju ove godine), nedovoljno
iskorištenim proizvodnim kapacitetima, osobito predionicama te
time što se uglavnom rade doradni (lohn) poslovi.
Stoga je, mišljenja su stručnjaci, a i zato što je tekstilna
industrija još uvijek moćna i jedna od rijetkih koja uzastopno ima
suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, nužno poduzeti sve mjere
kako bi se povećela proizvodnja, izvoz i zaposlenost u toj
industrijskoj grani.
U prvih je šest ovogodišnjih mjeseci, naime, izvezeno tekstila i
tekstilnih proizvoda u vrijednosti 311,7 milijuna američkih
dolara, 1,7 posto više nego u isto lanjsko doba, dok je uvezeno robe
vrijedne 185,6 milijuna dolara ili 12,8 posto manje.
(Hina) tp ds