ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Dalekovodom 400 kV Hrvatska-Mađarska, koji će sutra svečano biti pušten u rad, povećava se stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava i istodobno se Hrvatskoj omogućuje pristup i trgovina s novim
tržištima električne energije u zemlje srednje Europe. Riječ je o sustavu 129 kilometara dalekovoda i trafostanica na hrvatskom dijelu, vrijednom ukupno 79,5 milijuna njemačkih maraka.
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Dalekovodom 400 kV Hrvatska-
Mađarska, koji će sutra svečano biti pušten u rad, povećava se
stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava i istodobno se
Hrvatskoj omogućuje pristup i trgovina s novim tržištima
električne energije u zemlje srednje Europe. Riječ je o sustavu 129
kilometara dalekovoda i trafostanica na hrvatskom dijelu,
vrijednom ukupno 79,5 milijuna njemačkih maraka.#L#
Dalekovod između hrvatske trafostanice Žerjavinec i mađarske
Heviz, Hrvatsku povezuje s Europom novim smjerom (jer je sada
povezana samo preko Slovenije), uz izravnu mogućnost uvoza i izvoza
u zemlje srednje Europe, a preko njih i sa zemljama bivšeg SSSR-a.
Budući da Trafostanica Žerjavinec još nije dovršena, dalekovod će
privremeno biti uveden u postojeću Trafostanicu Tumbri.
Preko poveznog voda Hrvatska-Mađarska povezuju se dvije snažne
europske interkonekcije CENTREL (elektroenergetskog udruženja
čije su članice zemlje središnje Europe i bivšeg istočnog bloka) i
UCTE (udruženje zemalja zapadne Europe). S obzirom da je riječ o
najkraćoj vezi između tih dviju interkonekcija, Hrvatska postaje
važan čimbenik na europskom elektroenergetskom tržištu, jer su
sada mnogi, tumače u Hrvatskoj elektroprivredi, zainteresirani za
prodaju električne energije Italiji preko naše zemlje.
Puštanje tog dalekovoda prvi je korak u ostvarivanju poslovne
strategije HEP-a, kojoj je cilj izravno povezivanje sa zemljama
zapadne Europe. To znači i stvaranje uvjeta za razmjenu električne
energije i na dalekovodnoj trasi prema Rijeci i dalje prema
Italiji, što će biti nužno i zbog skorog puštanja u pogon TE Plomin
2.
Projekt izgradnje dalekovoda iznesen je 1992. na sastanku čelnika
dviju elektroprivreda - Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Mađarske
elektroprivrede (MVM), a ugovor o sindiciranom međunarodnom
kreditu u vrijednosti 160 milijuna njemačkih maraka između HEP-a i
Konzorcija 19 europskih i svjetskih banaka, potpisan je 22. svibnja
1998. Uz dalekovod, za koji je predviđeno 50 milijuna maraka, HEP je
kredit uzeo za zamjenu i rekonstrukciju objekta TE-TO istok Zagreb,
u iznosu od 100 milijuna DEM, te za preseljenje plinske elektrane iz
Dujmovače na lokaciju EL-TO zapad Zagreb, u što će se uložiti 10
milijuna DEM.
Na izgradnji dalekovoda radili su turska tvrtka Mitas, talijanska
Fidenza, njemački Alcatel te zagrebački Elka, Industrogradnja i
Dalekovod. Kilometar dvostrukog dalekovoda stajao je 600 tisuća
maraka, a radilo se 11 kilomatara mjesečno.
Završetak radova i stavljanje pod napon 400 kilovoltnog dalekovoda
Hrvatska - Mađarska bit će obilježeno na prigodnoj svečanosti sutra
poslijepodne u TS Tumbri uz nazočnost visokih državnih dužnosnika
Mađarske i Hrvatske.
(Hina) db ds