US-S-GOVORI-Bankarstvo-Diplomacija US 19. XI. WP WOLFENSOHN SJEDINJENE DRŽAVETHE WASHINGTON POST10. XI. 1999.Glasovi za siromašneList prenosi odlomke govora Jamesa D. Wolfensohna, održanog u ponedjeljak u Washingtonu pred
Povjerenstvom za slobodu tiska u svijetu:"Slobodan tisak nije luksuz. On čini srž pravednoga razvoja, jer ako ne možete dati glas siromašnima, ako oni nemaju pravo na izražavanja, ako nema istraživanja korupcije i nepravednih postupaka, ne možete izgraditi javni konsenzus potreban za promjene. (...)Kad sam došao na položaj predsjednika Svjetske banke prije gotovo pet godina, rekli su mi da nećemo govoriti o korupciji. Korupcija je bila političko pitanje. Bila je zabranjena riječ, a ako se nije smjelo govoriti o korupciji, sasvim se sigurno nije moglo govoriti o slobodi tiska. Što bi moglo više smetati političare od slobodnog tiska? Što će dati pravo glasa ljudima ako ne slobodan tisak?No uskoro mi je postalo kristalno jasno da su korupcija i pitanje slobode tiska, iako možda imaju politički utjecaj, u osnovi gospodarska i društvena pitanja, a oba ključna za razvoj. Tako smo
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
10. XI. 1999.
Glasovi za siromašne
List prenosi odlomke govora Jamesa D. Wolfensohna, održanog u
ponedjeljak u Washingtonu pred Povjerenstvom za slobodu tiska u
svijetu:
"Slobodan tisak nije luksuz. On čini srž pravednoga razvoja, jer
ako ne možete dati glas siromašnima, ako oni nemaju pravo na
izražavanja, ako nema istraživanja korupcije i nepravednih
postupaka, ne možete izgraditi javni konsenzus potreban za
promjene. (...)
Kad sam došao na položaj predsjednika Svjetske banke prije gotovo
pet godina, rekli su mi da nećemo govoriti o korupciji. Korupcija je
bila političko pitanje. Bila je zabranjena riječ, a ako se nije
smjelo govoriti o korupciji, sasvim se sigurno nije moglo govoriti
o slobodi tiska. Što bi moglo više smetati političare od slobodnog
tiska? Što će dati pravo glasa ljudima ako ne slobodan tisak?
No uskoro mi je postalo kristalno jasno da su korupcija i pitanje
slobode tiska, iako možda imaju politički utjecaj, u osnovi
gospodarska i društvena pitanja, a oba ključna za razvoj. Tako smo
ponovno odredili korupciju, ne kao političko nego kao gospodarsko i
društveno pitanje. Korupcija je najveća pojedinačna zapreka
pravednom gospodarskom razvoju, a u ponovnom određivanju tog
termina naše su zemlje reagirale veoma povoljno. Šest mjeseci
kasnije, na sastanku našeg povjerenstva za razvoj, svi su ministri
govorili o korupciji i ustvrdili da je ona u srži problema koji
pogađaju razvoj.
Isto vrijedi i za slobodu tiska. Istraživanja pokazuju da viša
razina slobode tiska u zemljama znači veći nadzor nad korupcijom.
Ona također pokazuju da postoji snažna pozitivna korelacija između
slobode izražavanja, odgovornosti i mjerila poput prihoda per
capita, smrtnosti dojenčadi i pismenosti odraslih. Pa ipak znamo da
samo 1,2 milijarde ljudi živi u zemljama s pristupom slobodnom
tisku, da 2,4 milijarde ljudi žive bez slobodnog tiska, a 2,4
milijarde ljudi ima djelomično pristup slobodnom tisku,
Budući da sad bolje razumijemo veze između razvoja i pitanja
slobode, odgovornosti i transparentnosti, banka vodi tečajeve za
novinare u svim regijama svijeta u razvoju, i to uz vladino
odobrenje. Radili smo s nekoliko tisuća novinara u više od 50
zemalja, na gospodarskim tečajima čiji je cilj da im pomognu
shvatiti dinamiku promjena u svojoj okolini. (...)
Naravno, sa slobodom tiska stiže i odgovornost. To isto vrijedi i za
medije razvijenoga svijeta. Presudno je da međunarodni mediji
shvate i prihvate pitanje razvoja kao važno. Moramo u domaćoj
javnosti iznijeti da danas postoji samo jedan svijet i da su pitanja
razvoja glavna za budućnost naših razvijenih zemalja. Posebno nam
je potrebno vodstvo iz medija, jer previše se lako zaokupiti
neposrednim domaćim političkim pitanjima. Mi i naša djeca trebamo
poznavati svijet, ako želimo osigurati mir i stabilnost.
Trebamo slušati taj svijet i zato je banka upravo pokrenula
istraživanje na uzorku od 60.000 siromašnih ljudi u 60 zemalja u
kojima radimo. Istraživanje 'Glasovi siromašnih' daje nam dubok
uvid u složenost problema siromaštva. Ono što siromašne najviše
razdvaja od bogatih jest nepostojanje njihova glasa. Oni osjećaju
da nisu zastupljeni, ne mogu prenijeti svoje potrebe vlastima,
nemaju moć da istraže uvjete nepravednosti. (...)
Ako nemate pravo glasa i sposobnost da iznesete probleme, što je,
naravno, vezano uz slobodu tiska, uklanjate pravo na pravedan
razvoj. To je jednostavno. Svaka zemlja treba to pravo osigurati
iznutra. Ona treba slušati vlastite glasove kako bi dobila zamisli
koje mogu promijeniti društvo. Tamo gdje smo dobrodošli, banka može
pomoći. Jednako može pomoći međunarodni tisak i organizacije poput
Povjerenstva za slobodu tiska u svijetu."