ZAGREB, 10. studenoga (Hina)BEČ - Hrvatski premijer Zlatko Mateša razgovarao je u srijedu u Beču s austrijskim kancelarom Viktorom Klimom o unapređenju hrvatsko-austrijskih odnosa, skorašnjim izborima u Hrvatskoj i o stanju u regiji.
Mateša je u srijedu doputovao u Beč, gdje će u četvrtak govoriti na 5. Međunarodnom financijskom i gospodarskom forumu. Mateša je rekao novinarima da je austrijskog kancelara izvijestio o hrvatskom izbornom zakonu, te o namjeri hrvatske Vlade da učini sve kako bi predstojeći izbori bili pošteni kao i da svim promatračima koji to žele omogući njihovo praćenje. "Za nas nije sporno da će izborni rezultati biti onakvi kako odluči hrvatski narod", dodao je Mateša. BEČ - Premijer Mateša izjavio je u srijedu u Beču, nakon razgovora s austrijskim vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova Wolfgangom Schusselom, kako vjeruje da će EU pružiti odgovarajuću pozornost hrvatskom odgovoru na njezin nedavni demarš, te da će na odgovarajući način vrednovati napore da se organiziraju pravedni izbori. Hrvatski je premijer rekao kako je sa Schusselom razmotrio sve primjedbe u demaršu EU i hrvatski odgovor. "Mislim da smo izvršili uspješnu raščlambu i razjasnili bitne stvari koje su vezane za te primjedbe", rekao je Mateša, dodajući kako vjeruje da
ZAGREB, 10. studenoga (Hina)
BEČ - Hrvatski premijer Zlatko Mateša razgovarao je u srijedu u Beču
s austrijskim kancelarom Viktorom Klimom o unapređenju hrvatsko-
austrijskih odnosa, skorašnjim izborima u Hrvatskoj i o stanju u
regiji. Mateša je u srijedu doputovao u Beč, gdje će u četvrtak
govoriti na 5. Međunarodnom financijskom i gospodarskom forumu.
Mateša je rekao novinarima da je austrijskog kancelara izvijestio o
hrvatskom izbornom zakonu, te o namjeri hrvatske Vlade da učini sve
kako bi predstojeći izbori bili pošteni kao i da svim promatračima
koji to žele omogući njihovo praćenje. "Za nas nije sporno da će
izborni rezultati biti onakvi kako odluči hrvatski narod", dodao je
Mateša.
BEČ - Premijer Mateša izjavio je u srijedu u Beču, nakon razgovora s
austrijskim vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova
Wolfgangom Schusselom, kako vjeruje da će EU pružiti odgovarajuću
pozornost hrvatskom odgovoru na njezin nedavni demarš, te da će na
odgovarajući način vrednovati napore da se organiziraju pravedni
izbori. Hrvatski je premijer rekao kako je sa Schusselom razmotrio
sve primjedbe u demaršu EU i hrvatski odgovor. "Mislim da smo
izvršili uspješnu raščlambu i razjasnili bitne stvari koje su
vezane za te primjedbe", rekao je Mateša, dodajući kako vjeruje da
će EU pridati odgovarajućuju pozornost hrvatskoj izjavi i na
odgovarajući način vrednovati ono što je napisano u Zakonu i što je
donio Hrvatski državni sabor.
DEN HAAG - Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte poručila je u
srijedu u New Yorku Vijeću sigurnosti UN-a da se Hrvatskoj ne smije
dopustiti da određuje uvjete i opseg rada tužiteljstva
Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše
Jugoslavije (ICTY). "Ne smijemo dopustiti... Republici Hrvatskoj
da uskrati suradnju zbog toga što je jednostrano odlučila da
Tribunal nema nadležnost nad istragom akcija njezinih oružanih
snaga u operaciji 'Oluja'", rekla je del Ponte u svojem prvom
obraćanju Vijeću sigurnosti, čiji je tekst objavljen istodobno u
New Yorku i Den Haagu. "Ključno je za uspjeh Tribunala da se
državama ne dopusti da diktira neovisnom istražitelju koje
događaje hoće, a koje neće istraživati", rekla je haška
tužiteljica. "Ovlast za otpočinjanje istraga, koje je ovo Vijeće
dodijelilo tužitelju, jest fundamentalna, mora biti očuvana, a
sudski proces mora biti zaštićen od tiranije političke i etničke
manipulacije", kazala je Del Ponte.
U govoru čije je težište bilo na radu haških istražitelja na Kosovu
Del Ponte nije spomenula zahtjev haškog suda za izručenjem Mladena
Naletilića, kojeg je prije godinu dana ICTY optužio za zločine na
području Mostara.
DEN HAAG - Haško tužiteljstvo zasad nema odgovora na hrvatski
prijedlog o zajedničkoj hrvatsko-tužiteljskoj inicijativi za
neovisnim rješavanjem spora oko nadležnosti Tribunala nad
operacijama "Oluja" i "Bljesak", kazao je u srijedu glasnogovornik
tužiteljstva Paul Risley. "Tužiteljica Carla del Ponte danas je u
New Yorku, a s njom je i zamjenik tužiteljice", rekao je na
redovitoj konferenciji za novinare u Haagu Risley. "Ona zasad nema
nikakvih reakcija na to", kaže Risley, dodajući da je pismo
hrvatskog ministra pravosuđa proslijeđeno u New York.
ZAGREB - Misija OESS-a u Hrvatskoj pozdravlja činjenicu da su u
novom izbornom zakonu sadržane mnoge stvari na koje je prethodno
ukazala međunarodna zajednica, rekao je u srijedu u Zagrebu
glasnogovornik misije Peter Palmer. Riječ je o odredbi kojom se
regulira praćenje izbora i odredbi o višestranačkim izbornim
povjerenstvima, rekao je Palmer na konferenciji za novinare misija
OESS-a i UNHCR-a u Zagrebu. "Misija očekuje brzu i transparentnu
provedbu svih odredaba, koja će rezultirati slobodnim i poštenim
izborima", kazao je.
PARIZ - Hrvatski ministar Ivan Herak drži da postoje realne
mogućnosti za povratak hrvatske turističke privrede na tržište
Francuske, iz koje je na odmore u Hrvatsku prije petnaestak godina
dolazilo i do 500 tisuća gostiju, a ove ih je godine je, po podacima
za prvih devet mjeseci, bilo čak deset puta manje. Herak, koji je u
utorak navečer prisustvovao svečanom predstavljanju Gallimardova
vodiča "Hrvatska" u Parizu, imao je tijekom dvodnevnog posjeta i
posebni susret sa skupinom predsjednika ili ravnatelja više
velikih francuskih turoperatora.
LONDON - Vojnici NATO-a navodno su pronašli "opsežne dokaze" o
upletenosti hrvatskih službi sigurnosti u pokušaje sabotiranja
mirovnog sporazuma za BiH i o njihovim bavljenjem organiziranim
kriminalom u BiH, javila je u srijedu agencija Reuters pozivajući
se na izjave zapadnih diplomata. Dokazi, od kojih bi neki, kako
ocjenjuje Reuters, također mogli pomoći tužiteljima haaškog suda,
navodno su zaplijenjeni u pretresu koji je 14. listopada izvršio
SFOR u Mostaru. Prema jednom visokom diplomatu NATO-a, čije riječi
navodi agencija,"to pruža uvjerljiv dokaz stalne uloge hrvatske
obavještajne službe u BiH. On upire prstom izravno na Zagreb".
BERLIN - Glavni tajnik NATO-a George Robertson i njemački ministar
vanjskih poslova Joschka Fischer objavili su srijedu zajednički
plan za pokretanje rusko-čečenskih pregovora o miru kako bi se
zaustavile patnje civila. "Oboje mislimo da se u Čečeniji mora
postići političko, a ne vojno rješenje. Nadamo se da će oružje
uskoro biti utišano", rekao je Fischer na konferenciji za novinare
nakon sastanka s Robertsonom u Berlinu.
MOSKVA - Rusija je priopćila u srijedu da summit Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju (OESS), koji se održava u Istambulu
18. i 19. studenoga, ne bi trebao biti usredotočen na vojnu
operaciju Moskve u Čečeniji. "Mi bi željeli istaknuti da nismo
protiv razgovora o Čečeniji, ali smo protiv toga da to bude glavna
točka u Istambulu", rekao je u izjavi za novinare glasnogovornik
ministarstva vanjskih poslova Vladimir Rahmanjin.
MOSKVA - Čečenski sukob nije "ruski unutarnji problem", ocijenio je
u srijedu šef izaslanstva Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS) Kim Traavik koji je posjetio republiku Ingušetiju.
Traavik je također izjavio da namjerava pokrenuti savjetovanje o
miroljubivom rješenju čečenske krize s predstavnicima ruskog
ministarstva vanjskih poslova kad nakon Ingušetije posjeti Moskvu.
Situacija s čečenskim izbjeglicama u Ingušetiji prerasla je u
"humanitarnu katastrofu", ocijenio je Traavik.
PARIZ - Čečenija ima dovoljno ljudi i oružja da zadrži sadašnju
rusku vojnu ofenzivu, ali treba pomoć Zapada kako bi se Moskva
natjerala na mirovne pregovore, rekao je u srijedu u Parizu
ministar vanjskih poslova samoproglašene neovisne Čečenije Ilyas
Akhmadov.On je za televizijsku postaju LCI rekao da je njegov
glavni zadatak informiranje zapadnih vlada o tome što se zapravo
događa u Čečeniji. Akhmadov je rekao da zapadne zemlje počinju
pokazivati zanimanje i za čečensku verziju priče, a ne samo za
rusku.
ATENA - Posjet američkog predsjednika Billa Clintona Grčkoj,
predviđen za predstojeći vikend, odgođen je nakon masovnih
prosvjeda ljevičara i razilaženja oko dnevnog reda razgovora,
doznaje se u srijedu iz neimenovanih izvora u grčkoj vladi. "Nakon
dugih konzultacija s Washingtonom odlučeno je da posjet bude
odgođen. Pojedinosti o tome objavit će Atena i Washington u
priopćenjima oko 16 sati", precizirao je isti izvor.
BRUXELLES - Smanjenje broja vojnika stabilizacijskih snaga NATO-a
(SFOR) u BiH s 31.000 na 19.000 okončat će se "krajem ožujka,
početkom travnja", izjavio je u srijedu u Bruxellesu predsjednik
vojnog odbora saveza, admiral Guido Venturoni. "Nakon prvog
smanjenja u siječnju, konačni broj od 19.000 vojnika očekujemo
krajem ožujka, tj. početkom travnja. Ta mjera neće utjecati na
slabljenje sigurnosti u BiH", objasnio je general Venturoni.
PRIŠTINA - Ukupno 379 osoba je ubijeno na Kosovu od 12. lipnja, kada
su došle mirovne snage, izjavio je danas u Prištini glasnogovornik
KFOR-a norveški bojnik Ole Irgens. Od 379 ubijenih 145 su Albanci,
135 Srbi a ostali su pripadnici ostalih etničkih skupina ili
neidentificirane osobe. Irgens je rekao da je u istom razdoblju
oteto 137 osoba od kojih je 77-ero kosovskih Albanaca, 43 Srba a
ostalo otpada na druge nacionalnosti.
DEN HAAG - Istražitelji Međunarodnog kaznenog suda u Haagu (ICTY)
ekshumirali su dosad na Kosovu 2.108 tijela, ali bi ukupni broj
albanskih žrtava srpske agresije mogao biti mnogo veći, rekla je u
srijedu glavna tužiteljica Suda Carla del Ponte. U govoru pred
članovima Vijeća sigurnosti UN-a, del Ponte je rekla da je primila
izvješća o 529 lokacija masovnih grobnica na Kosovu. Forenzičari su
dosad istražili otprilike trećinu tih lokacija.
WASHINGTON - Međunarodna zajednica je prihvatila odgovornost i
obvezu da prije zime osigura dostatni smještaj svim stanovnicima
Kosova koji su tijekom operacija srbijanske vojske ostali bez
svojih domova, kazao je u srijedu upravitelj američke Agencije za
međunarodni razvoj (USAID) Brady Anderson.
BEOGRAD - Političke oporbene stranke osudile su danas intervenciju
policije koja je jučer palicama rastjerala studente jer su
prosvjedovali protiv stanja u zemlji. U mnogobrojnim priopćenjima
i na konferencijama za novinstvo ocijenjeno je da je intervencija
policije dokaz "eskalacije otvorenoga državnog terora".
Mnogi oporbenjaci ističu da je primjena sile dokaz slabosti i
straha režima pred sve većim nezadovoljstvom građana, posebno
mladih naraštaja.
BEOGRAD - Skupština Srbije usvojila je u srijedu Zakon o lokalnoj
samoupravi, glasujući bez prisustva zastupnika oporbenih stranaka
koji drže da se novim zakonom samo dodatno jača centralna vlast.
Nazočni su bili samo poslanici Saveza vojvođanskih Mađara koji su
glasovali protiv zakona jer, kao i ostale oporbene stranke, ističu
da novi zakon ograničava prava lokalnih skupština i jača centralnu
vlast.
LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Milan Kučan ponovio je u srijedu
svoju zamisao o potrebi organiziranja "balkanske konferencije" na
kojoj bi europske države zajedničkim nastupom odredile budućnost
jugoistočne Europe. Kučan je nakon susreta s grčkim predsjednikom
Konstantinom Stafanopoulosom koji boravi u svom prvom službenom
posjetu Ljubljani, rekao kako je posebno zabrinut za budućnost
država nastalih na području bivše Jugoslavije jer Europa prema
njima nema jedinstven pogled koji bi dugoročno demokratizirao i
stabilizirao to područje i otklonio povijesne uzroke sporova.
On je dodao kako problem u tom dijelu starog kontinenta nisu
međuetnički sukobi nego "osnovni sukob između totalitarizma i
demokracije" i da je Pakt stabilnosti važan doprinos za uređenje
prilika u čemu će ulogu imati i Grčka i Slovenija.
ISLAMABAD - Deseci tisuća ljudi okupili su se u srijedu u gradu
Kandaharu na jugu Afganistana u znak prosvjeda protiv sankcija UN-
a, usvojenih pod pritiskom SAD-a, javila je afganistanska novinska
agencija AIP. Prosvjednici su tijekom marša kroz grad kamenovali
lokalni ured UN-a i spalili američku zastavu te sliku američkog
predsjednika Billa Clintona, javlja AIP. Sankcije UN-a protiv
talibanske vlade Afganistana trebale bi stupiti na snagu u
nedjelju, ako Afganistan u međuvremenu ne izruči osumnjičenog
terorista Osamu bin Ladena.
HAVANA - Vladini pristaše blokirali su u srijedu u Havani planirani
oporbeni prosvjed, a postoje izvješća o uhićenjima disidenata
širom Kube, dok napetost raste s približavanjem Iberoameričkog
summita na Kubi idućeg tjedna. Nekoliko manjih oporbenih skupina
pozvalo je u srijedu ujutro na prosvjedni marš u Havani protiv
kršenja ljudskih prava vlade predsjednika Fidela Castra.
Međutim, četiri glavna organizatora prosvjeda uhićena su prije
početka prosvjeda.
MOSKVA - Krug razgovora planiran za ovaj mjesec između američkih i
ruskih pregovarača o ključnim sporazumima o razoružavanju je
otkazan, javile su u srijedu ruske novinske agencije pozivajući se
na izjavu zamjenika ministra vanjskih poslova Sergeja
Ordžonikidzea. Kako prenose agencije, Ordžonikidze je rekao da su
razgovori o sporazumu o protubalističkim raketama (ABM) i
sporazumima START, koji su bili predviđeni za 16. studenoga,
otkazani na zahtjev američke strane, ali je dodao da se "proces
konzultacija nastavlja".
(Hina) rt