GS: PRIJEDLOZI HRVATSKOG ZADRUŽNOG SAVEZA ZA RAZVOJ ZADRUGA

ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - Promoviranje zadrugarstva kao gospodarskog sustava bez koga se ne može unaprijediti poljoprivreda, podrška kroz povoljne izvore financiranja, osiguravanje garancija za povoljne kreditne linije iz inozemstva, te izgradnja sustava samofinanciranja putem štedno-kreditnog zadrugarstva i agrarne banke, samo su neki od prijedloga Hrvatskog zadružnog saveza za razvoj domaćih zadruga.#L# U HZS-u kažu kako je zadrugarstvo u Europi jedan od temeljnih stupova suvremenog gospodarstva, te najprihvatljiviji oblik organiziranja poljoprivrednih proizvođača. Na iskustvima i razvoju zadruga u razvijenim europskim zemljama, posebice zemalja EU, trebao bi se temeljiti i razvoj hrvatskog zadrugarstva. Otkup nekih najvažnijih poljoprivrednih proizvoda u zemljama Europske unije obavlja se velikim dijelom preko zadruga. Posebno je to izraženo kod mlijeka, jer su najveće mljekare u tim zemljama uglavnom zadružne. Tako su, primjerice, u otkupu mlijeka 1996. godine zadruge u Austriji imale udjel od 90 posto, Švedskoj gotovo u potpunosti, a i u susjednoj Sloveniji zadruge su otkupljivači 90 posto mlijeka na tržištu. Isto tako, kažu u HZS-u, značajan je i broj zadružnih klaonica te hladnjača za voće i povrće, kao i drugih preradbenih kapaciteta. Kolika je ekonomska snaga zadruga u europskim zemljama pokazuje podatak da sve slovenske zadruge imaju ukupan prihod od oko 900 milijuna maraka, dok samo jedna nizozemska mljekarska zadruga, Campina Melkunie, ostvaruje ukupan godišnji prihod od 6,3 milijardi maraka što je gotovo sedmerostruko više. Od pojave prvih zadruga u Europi prošlo je više od 170 godina, dok je hrvatsko zadrugarstvo ove godine obilježilo 135 obljetnicu. Zadružni pokret nastao je u najrazvijenijim državama Europe (Velika Britanija, Njemačka i Francuska), a održao se do danas, ističu u Hrvatskom zadružnom savezu. Unatoč brojnim promjenama zadrugarstvo se razvijalo, a razvojni trendovi najviše su došli do izražaja u zemljama Europske unije u kojoj je u 15 država više od 130 tisuća zadruga. U cijeloj Europi, kao i u samoj EU najviše je poljoprivrednih zadruga (106 tisuća), s više od 16 milijuna članova. Hrvatska, pak, ima 1211 zadruga od čega 479 poljoprivrednih s 80.000 članova. Za početak snažnijeg razvoja infrastrukture hrvatskog zadrugarstva (trenutačno 85 projekta), potrebno je prema podacima HZS-a, 148,29 milijuna kuna. Realizacijom tih projekta približila bi se primarna proizvodnja krajnjem potrošaču , organiziralo bi se nabavno i prodajno tržište, a boljom organizacijom i podizanjem razine kakvoće proizvoda smanjila bi se potreba za uvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Od tih projekata 35 zadruga već ima preradbene kapacitete, no kako je investicijski ciklus gotovo u svim zadrugama proteklih godina prekinut kod postojećih pogona oprema je zastarjela i potrebno ju je obnoviti. Uglavnom se radi o preradi grožđa, vina, maslina, nešto manje doradi žitarica i mješaonicama stočne hrane. Pored 85 identificiranih projekta javljaju se i novi potencijalni programi, kažu u HZS-u, koji proizlaze iz nužnosti osnivanja novih specijaliziranih zadruga, i to od proizvođača voća i povrća za izgradnju hladnjača i preradbenih pogona. Sredstva koja su potrebna za početak razvoja infrastrukture zadrugarstva, a uglavnom se radi o malim pogonima koji omogućuju veću sigurnost, tržnost i efikasnost seljačke proizvodnje, na razinu su sredstava predviđenih državnim proračunom kao Fond za razvitak poljoprivrede. Iako je gospodarska i financijska situacija u Hrvatskoj složena, a okruženje za razvitak agrara nepovoljno, u Hrvatskom zadružnom savezu drže, da je potrebno poticati zadruge za identifikaciju i pripremu razvojnih projekata. Zadružni savez, pritom, očekuje konkretnu potporu hrvatske Vlade i Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. (Hina) mku db