BBC 9. XI. HRVATSKA I EU

BRITANSKI RADIO - BBC 9. XI. 1999. Londonski 'The Times' danas je objavio članak političkog komentatora Johna Laughlanda, u kojemu autor tvrdi da Europska unija želi gurnuti Hrvatsku u neku novu superjugoslaviju i da zato favorizira hrvatsku oporbu koju smatra mekšom, a da ne voli predsjednika Tuđmana i HDZ... U povodu toga Žarko Vodinelić razgovarao je s gospodinom Laughlandom, zatim sa stručnjakom za istočnu Europu sa sveučilišta Sussex u Brightonu, prof. Davidom Dykerom, i političkom analitičarkom i autoricom knjige o problemima širenja u Europskoj uniji te s BBC-evim komentatorom za istočnu Europu Gabrielom Partoshom i na temelju toga pripremio ovaj prilog. "Pitanje odnosa Europske unije prema zemljama u tranziciji često izaziva žestoke rasprave ne samo u istočnoj Europi već i u zemljama Europske unije. Proeuropski orijentirani akademici, pisci i političari naglašavaju poželjnost širenja unije i pogodnosti koje će to donijeti novim članovima. Euroskeptici pak drže Europsku uniju opasnom institucijom koja ne samo da sprječava suverenost postojećih zemalja članica, već i nastoji manipulirati potencijalnim novim članicama radi svojim mračnih ciljeva, među kojima je i stvaranje nove superjugoslavije na jugoistoku Europe. Jedan od takvih je autor članka u današnjem 'The Timesu' John Laughland koji u razgovoru priznaje da ne voli Europsku uniju. On ovako karakterizira stav unije prema zemljama u tranziciji i posebno prema Hrvatskoj u ovom trenutku. = Europska unija se neprestano petlja u izborni proces bivših komunističkih zemalja. Ne radi se samo o Hrvatskoj. Mogu reći da ljudi koji u Hrvatskoj podupiru Hrvatsku demokratsku zajednicu to ne shvaćaju. Prije nego što sam napisao ovaj članak dugo sam razgovarao sa zamjenicom premijera gospođom Mintas-Hodak. Pokušao sam joj objasniti da, po mom mišljenju, Hrvatska u tome nije iznimka, da postoje posebni razlozi zašto je u ovom trenutku Europska unija toliko zainteresirana za Hrvatsku, to su predstojeći izbori. John Laughland kao veliki protivnik Europske unije smatra da proširenje Europske unije nije poželjno i da će zemlje u tranziciji imati od članstva u uniji više štete nego koristi. Ovako na to gleda BBC-ev stručnjak za istočnu Europu Gabriel Partosh: = Gotovo sve bivše komunističke zemlje žele ući u Europsku uniju i općenito se smatra da će imati koristi od širenja polieuropskog kluba. Postoje dakako brojni kratkoročni i srednjoročni problemi prilagodbe i nema dvojbe da to nije nikakav budući raj, ali smatra se da će se to dugoročno isplatiti i zato je svim tim zemljama to glavni vanjskopolitički cilj, važniji od članstva u NATO-u. Kao Gabriel Partosh, i dr. David Dyker sa sveučilišta Sussex u Brightonu smatra da su za Hrvatsku osobito nepobitne dugoročne gospodarske prednosti članstva u Europskoj uniji: = Mislim da je to još važnije za slučaj Hrvatske kada je riječ o temeljnim pravilima tržišnoga gospodarstva. U gospodarskom životu Hrvatske očito ne postoji čista situacija. Bilo je toliko škandala i korupcije u vezi s divljom privatizacijom. Pojavljuju se zakulisne igre, takozvani tajkuni, sumnjive banke. Očito je da bi uvođenje pravila Europske unije pomoglo Hrvatskoj da razvije pravo tržišno gospodarstvo. Europska unija ima tajne zakulisne planove za Hrvatsku i jugoistok Europe, tj. namjerava stvoriti novu superjugoslaviju, smatra John Laughland. Zato, po njegovu mišljenju, ona priželjkuje da u Hrvatskoj na vlast dođe oporba, koju smatra popustljivijom, a ne sviđaju joj se HDZ i predsjednik Franjo Tuđman koji su po Laughlandu bolji čuvari hrvatske suvernosti: = Europska unija ne voli demokratski izabrane političare koji su ukorijenjeni u narod jer s njima teže manipulira. No iako je Europska unija na početku sukoba na području bivše Jugoslavije podupirala integritet Jugoslavije, to se odavno promijenilo i ne samo da za to ne postoje nikakvi planovi jer bi to bilo vrlo skupo i destabilizirajuće i za samu uniju jer Jugoslavija, u kakvom god obliku bila, nije nikada bila demokratska, pa bi neprestano bila izvor nestabilnosti u slučaju da taj prostor u takvom obliku krene u integraciju s unijom, kaže politička analitičarka i autorica knjige o problemima širenja Europske unije Hellen Samueli: = Mislim da je u ovom trenutku nemoguće prisiliti Hrvatsku da ulazi u bilo kakvu južnoslavensku federaciju i nuditi joj za to članstvo u Europskoj uniji jer prije svega jedna zemlja ne može biti članica dviju organizacija. Tako npr. Britanija ne može kao članica Europske unije ući u Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini. U vrijeme raspada Jugoslavije poluozbiljno se predlagalo da unija primi Jugoslaviju u cjelini, no uvjeti za to su bili da Jugoslavija mora biti demokratska zemlja. Jasno je svakom tko gleda povijest Jugoslavije da ona nikad nije bila demokratska. Nerealno je očekivati da bi Europska unija inzistirala na stvaranju južnoslavenske federacije da bi je onda primila u svoje redove. Čak i kad bi to bila ostvarljivo nekakvim zakulisnim metodama, to bi uniji izazvalo tolike probleme da bi od toga imala samo goleme štete. U vatrenoj polemici o odnosima Europske unije prema zemljama u tranziciji, poglavito što se tiče Hrvatske, ostaje i dalje ključno pitanje trebaju li te zemlje, pa onda i Hrvatska, težiti članstvu u uniji unatoč brojnim zaprekama na tom putu. Dr. David Dyker smatra da prednosti ipak premašuju teškoće i da će u procesu ispunjavanja uvjeta koje nameće Europska unija Hrvatska na posljetku izrasti u modernu zemlju u gospodarskom i političkom smislu. = Mislim da sa stajališta razvoja sustava slobodnoga tržišta Hrvatskoj članstvo u Europskoj uniji može samo koristiti. No jedno je jasno. Hrvatska neće ući u Europsku uniju sve dok ne riješi pitanje tko pripada, a tko ne pripada u Hrvatsku. Ako Hrvatska uđe u uniju, to će značiti da je ušla u 21. stoljeće tako što je riješila svoje međuetničke trzavice. To će za Hrvatsku biti vrlo pozitivan ishod." (BBC)