AU 9. XI.DS:EUROPA U PIJESKU BIROKRACIJE

AUSTRIJA DER STANDARD 9. XI. 1999. Europa tone u pijesak birokracije i rutine "(...) Pad Berlinskoga zida prije deset godina i potonje ponovno ujedinjenje Njemačke iznenadilo je - unatoč mnogim nagovještajima - i većinu povjesničara. Danas Timothy Garton Ash smatra da taj događaj označava kraj povijesti bar u tom smislu što je dokončana borba različitih ideologija. To je možda točno ako se želi reći da europski kodeks vrijednosti bar na retoričkoj razini uglavnom više nije prijeporan te da se bar reformske zemlje u srednjem dijelu istočne Europe nalaze na dobrom putu. Nadalje, Ash je u pravu ako se zbivanja na području bivše Jugoslavije tumače kao posljednje propinjanje anakronog nacionalizma. No, u tom kontekstu valja ponajprije spomenuti nepredvidiva diva po imenu Rusija, koji želi biti sastavni dio Europe i istodobno vodi bombarderski rat protiv naroda u vlastitoj državi. Nadalje, valja spomenuti izborne rezultate poput onih u Austriji i Švicarskoj, koji - bez obzira na različite unutarnje prilike - upućuju na zaključak o rasprostranjenoj nelagodi, vezanoj uz projekt Europe. Što se dogodilo? Zašto je tako malo ostalo od strahovitoga entuzijazma koji prije deset godina nije bio ograničen samo na područje s onu stranu palog Željeznoga zastora? Vođene su brojne rasprave o propustima - koji se odnose u prvom redu na zapadnu Europu: u pojedinim vladinim uredima još rasprostranjeno razmišljanje u kategorijama savezničkih veza i ravnoteže snaga, kramarski duh u EU, nedostatak državnica i državnika uzrokovali su nestajanje događaja tisućljeća u dinama europske birokracije i diplomatske rutine. Politika još nije uspjela posredovati poruku da su se promjene takvih razmjera dosad događale samo u ratnim katastrofama te da ljudi moraju sami izvući ono najbolje iz njih. Nadalje, politika nije uspjela ponuditi ni odgovarajuće poticaje. Sama je Njemačka sa svojim još postojećim mentalnim zidom između Istoka i Zapada najbolji primjer koji potvrđuje tu ocjenu. Što učiniti? Proširenje pregovora o proširenju EU na sve europske kandidate sigurno je ispravan korak. No, Europa je nešto više od EU. Puno se govori o europskom ustavu. No, takva nova 'magna carta' imat će smisla samo ako bude popraćena političkom voljom za unošenje nove kvalitete u proces europskog ujedinjenja. Ta pak kvaliteta mora daleko više nego dosad uzimati u obzir konkretne uvjete života građana - i na Istoku i na Zapadu (...)", smatra Josef Kirchengast.