VOA 8.XI. BERLINSKI ZID I GOSPODARSTVO

GLAS AMERIKE - VOA 8. XI. 1999. Berlinski zid je srušen prije ravno deset godina, nakon čega su ujedinjene dvije Njemačke. Berlinski je zid bio simbol 'hladnog rata' pa je njegovim uništenjem započelo i simbolično uništenje komunizma. Na dan rušenja zida vesela svečanost kulminirala je izvedbom Beethovenove Devete simfonije. Dopisnik Glasa Amerike Gil Butler posjetio je Berlin i poslao osvrt o posljedicama ujedinjenja na gospodarstvo Njemačke. "Devetog studenog 1989. istočni su Nijemci još živjeli u planskom, statičnom gospodarstvu. Valuta im je bila gotovo bezvrijedna. Proizvodi starih tvornica u Demokratskoj Republici Njemačkoj bili su prodavani samo u Sovjetskom Savezu i u drugim zemljama komunističkog bloka. Te su tvornice kao gorivo primjenjivale meki ugljen i pljuvale gusti crni dim, što je bio glavni izvor onečišćenja zraka. Te tvornice danas više uglavnom ne rade. 75 posto istočnonjemačkih tvornica zatvoreno je nakon ujedinjenja, a time je u istočno djelu Njemačke stopa neuposlenosti znatno narasla. Ona danas iznosi 18 posto. Jedan od neuposlenih je Juergen Luder koji je cijelog života održavao strojeve u jednoj tvornici kabela. = Ovdje je bilo vrlo užurbano, puno akcije. Sad izgleda tako žalosno nekome tko je nekada ovdje radio. No moram na ove stvari gledati pozitivno. Mora biti bolje nego li je sada. Moja djeca rade, a nadam se da će moji unuci imati još bolja radna mjesta. Juergen Luder je već osam godina bez posla. Sve što dobiva jest mjesečna naknada za neuposlene u iznosu od 450 dolara. Međutim ima i posve suprotnih priča. Iskustvo doktora Tomasa Heidborna predstavlja priču o uspjehu. S obitelji je otišao iz istočnog Berlina dva mjeseca prije rušenja Berlinskog zida. Mađarska je tada bila otvorila granice, a Heidbornovi su dobili izlaznu vizu na koju su dugo čekali. Smjestili su se u Hamburgu, u Zapadnoj Njemačkoj, no prije šest godina vratili su se u Istočni Berlin gdje je dr. Heidborn postao uspješni urolog. U svojoj prekrasno namještenoj kući, u bogatoj četvrti, Heidbornovi se pitaju kako prekoračiti jaz u životnom standardu istočnih i zapadnih Nijemaca. = To je veliki problem našeg društva. Baš u vrijeme kada su propadali Istočna Njemačka i sovjetski blok, jaz između bogatih i siromašnih u cijelom je svijetu postajao sve veći. Teško je shvatiti da radno mjesto može predstavljati tako dragocjenu stvar jer za svako mjesto ima sve više i više kandidata. Profesor sveučilišta u Berlinu Michael Burda kaže da se neuposlenost na istoku Njemačke može riješiti jedino uvođenjem novih poslovnih područja, koja bi zamijenila stare zastarjele industrije. = Moraju izmijeniti način razmišljanja jer kad se radi o istočnim Nijemcima to znači čak i promjenu života za one koji su prošli četrdesetu. Unatoč razočaranju zbog nedostatnog broja radnih mjesta, profesor Burda kaže da bi se samo 15 posto istočnih Nijemaca voljelo vratiti na staro. Upravo je toliko bilo i onih koji su živjeli u blagodati u doba komunističke vlasti. Glavni planer bivše Istočne Njemačke Gerhardt Schueller žali se da je hitra monetarna unija istočne i zapadne Njemačke u kojoj je istočnonjemačka marka razmijenjena u zapadnonjemačku po stopi 2:1 bila razorna za istočnonjemačko gospodarstvo. On smatra da je omjer trebao iznositi 4:1. To je dovelo, kaže on, do toga da su uspješne zapadnonemačke kompanije konkurirale i na istočnonjemačkom, kao i na tržištu bivšeg istočnoeuropskog bloka, a to je dovelo do ubrzane deindustrijalizacije, pri čemu je opstala samo četvrtina istočnonjemačkih kompanija. Ovaj bivši dužnosnik Istočne Njemačke tvrdi da bi konfederacija bila puno bolje rješenje od ujedinjenja. Berlinski zid je srušen prije deset godina, ali su ostale podjele koje je puno teže nositi. Između Istoka i Zapada gospodarski je jaz još uvijek očit, a uz to Nijemcima je zid još u svijesti. Zapadni i Istočni Nijemci još uvijek nazivaju jedni druge pogrdnim imenima. Istočni smatraju da su zapadni arogantni, dok ovi istočne sunarodnjake smatraju nazadnima. Obnova i pojačano ulaganje u istočni dio zemlje u tijeku su, ali većina Nijemaca smatra da će odrasti barem još jedan naraštaj prije nego li izblijede razlike između Istoka i Zapada. Nitko ne govori o tome koliko će dugo još zid živjeti u njihovoj svijesti." (VOA)