US 8. XI. LAT KOMUNIZAM

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 8. XI. 1999. Izlazak iz crvenih ruševina "Pad Berlinskoga zida prije deset godina, simbol sloma komunizma u Europi, omogućio je zemljama istočnog bloka da slijede vlastite gospodarske i društvene snove. S velikim nadama, oni su krenuli u približno istom smjeru, putem tržišnoga gospodarstva i nekog oblika zastupničke demokracije. Deset godina kasnije, neki su otišli daleko, a drugi zaostaju. No pad komunizma promijenio je sve njih, kao i dobar dio ostatka svijeta. Bez suparništva supersila izgledi za nuklearni holokaust znatno su smanjeni. Svijet je sigurniji. Raspad komunističkih poredaka u jesen 1989. bio je izrazito brz i miran. S iznimkom Rumunjske, u kojoj je na stotine, možda na tisuće, ljudi poginulo u borbi protiv vojske i snaga sigurnosti, vlade sovjetskoga bloka srušile su se poput domina. Sve je bilo moguće u tim opojnim danima kad su dramski pisci i disidenti postajali predsjednici. No pokazalo se da je uništavanje poredaka izgrađenih na diskreditiranim marksističkim teorijama lak dio posla. Ispostavilo se da je daleko teže zamijeniti te poretke pravednijim, prosperitetnim društvom. Prijelaz sa starog poretka na novi postao je eksperiment veličine Kontinenta, i svaka je zemlja iskušavala vlastiti način obnove. Deset godina kasnije, zemlje s najradikalnijim planovima - one koje su odbacile ne samo stare dogme već i dobar dio starog opreza - prošle su najbolje. Druge, uključujući većinu republika bivšeg Sovjetskog Saveza, nisu postigle mnogo više od promjene etiketa. One još upravljaju svojim gospodarstvima prema istim korumpiranim načelima iz prošlosti. Čak su i zemlje s najopsežnijim reformama bile uništene slomom centralno planiranih gospodarstava i raspadom njihove međusobne trgovine. Njihovi su bruto nacionalni proizvodi u prosjeku opali za trećinu, a neki od njih još pokušavaju dosegnuti razine na kojima su bili prije 1989. No te zemlje sad počinju ubirati koristi. Prošle su godine Republika Češka, Estonija, Mađarska, Poljska i Slovenija prihvaćene kao kandidatkinje za Europsku uniju. Njihovo se priključenje očekuje za dvije ili tri godine. Druge su zemlje, potaknute izgledom za priključenje europskom savezu, ubrzale ritam reforma. Među njima su Bugarska, Litva, Latvija, Rumunjska i Slovačka. Svih će pet sljedeće godine vjerojatno početi pregovore o članstvu. No lista gubitnika jednako je dugačka. Ona uključuje zemlje poput Bjelorusije, Ukrajine, Kazahstana, Uzbekistana, ostatka srednje Azije i kavkaskih republika. U većini tih sada neovisnih zemalja stari su komunistički birokrati ostali na vlasti. Oni nadziru velike dijelove gospodarstva. Pod krinkom privatizacije, oni su preuzeli nadzor nad državnim poduzećima, opljačkali njihovu imovinu i stavili utržak u svoj džep. Rezultat: izgledi da će se Ukrajina, jedina europska zemlja s ministarstvom za europske integracije, uskoro priključiti Europskoj uniji, mršavi su. Unatoč neočekivano ozbiljnim gospodarskim nedaćama i razočaranju vladinom politikom, većina zemalja istočnog bloka, uključujući i Rusiju, počinje prihvaćati demokraciju. Glasači srdžbu iskaljuju na izborima, umjesto iza barikada, a često čak i vraćaju stare komuniste na vlast, ne uspiju li druge stranke ispuniti obećanja. Trebat će dugo vremena da zacijele moralni ožiljci komunizma, no temelji onog što bivši češki predsjednik Vaclav Havel naziva 'građanskim društvom' postavljeni su i beskorisni je sustav pokopan", zaključuje uvodničar lista.