FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 5. XI. RAZGOVOR S KLEINOM

HR-US-SPORAZUMI-Organizacije/savezi-Vlada-Sudovi VOA 5. XI. RAZGOVOR S KLEINOM GLAS AMERIKE - VOA5. XI. 1999.'Hrvatska vlada pravi veliku pogrješku zbog toga što je uključena u zbivanja u Hercegovini', razgovor s Jacquesom Kleinom vodio Ivica Puljić.General Jacques Klein, posebni izaslanik Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini,odlično poznaje prilike na jugoistoku Europe. Već nekoliko godina radi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a na četvrtu obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma na pitanje propada li ili preživljava li mirovni sporazum, on odgovara: = Dayton je zaustavio nasilje, taj sporazum nije završio rat, ali je zaustavio nasilje. Međutim, ljudi u Bosni i Hercegovini i dalje vode rat na taj način što administrativnim zabranama i krađama otežu i ometaju provođenje dogovorenog. Mi naravno znamo za sve to. Međutim, ipak imamo zemlju s jednom zastavom, putovnicom, državnim obilježjima i zajedničkom valutom koja je najjača moneta na Balkanu. To su pozitivne strane. Loša strana je što mnogo toga u BiH ovisi o onome što se događa u Beogradu i Zagrebu. Sve dok u Beogradu i Zagrebu ne budemo imali istinske demokratske vlade, od tamo će dolaziti problemi u Bosnu i Hercegovinu koja se može usporediti s pacijentom kojeg na životu održavaju aparati za disanje. Pacijent
GLAS AMERIKE - VOA 5. XI. 1999. 'Hrvatska vlada pravi veliku pogrješku zbog toga što je uključena u zbivanja u Hercegovini', razgovor s Jacquesom Kleinom vodio Ivica Puljić. General Jacques Klein, posebni izaslanik Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini,odlično poznaje prilike na jugoistoku Europe. Već nekoliko godina radi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a na četvrtu obljetnicu Daytonskog mirovnog sporazuma na pitanje propada li ili preživljava li mirovni sporazum, on odgovara: = Dayton je zaustavio nasilje, taj sporazum nije završio rat, ali je zaustavio nasilje. Međutim, ljudi u Bosni i Hercegovini i dalje vode rat na taj način što administrativnim zabranama i krađama otežu i ometaju provođenje dogovorenog. Mi naravno znamo za sve to. Međutim, ipak imamo zemlju s jednom zastavom, putovnicom, državnim obilježjima i zajedničkom valutom koja je najjača moneta na Balkanu. To su pozitivne strane. Loša strana je što mnogo toga u BiH ovisi o onome što se događa u Beogradu i Zagrebu. Sve dok u Beogradu i Zagrebu ne budemo imali istinske demokratske vlade, od tamo će dolaziti problemi u Bosnu i Hercegovinu koja se može usporediti s pacijentom kojeg na životu održavaju aparati za disanje. Pacijent ne umire nego se oporavlja od veoma ozbiljne bolesti. Zato SFOR, IPTF i ostale međunarodne organizacije moraju biti prisutne u BiH da bi održale tu zemlju u životu. Znate, 85 posto stanovnika želi spajanje s Europom, a pitanje je kako to učiniti kada su na njezinom čelu ljudi koji su počeli rat. Ti ljudi ne mogu voditi narod u miru. To je najveća dilema ovdje - to što nemamo domaće političko čelništvo koje je voljno surađivati oko pomirenja i budućnosti zemlje, kazao je Jacques Klein koji je prije nekoliko dana pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda kazao da, citiramo '... to što se ne uspijeva privesti ratne zločince u Den Haag odraz je naše nemoći u sučeljavanju s vragom ... !' Naš sugovornik to potvrđuje: = To je apsolutno točno. Radovan Karadžić i dalje se slobodno kreće po istočnom dijelu republike srpske. To je strašna optužnica za sve nas. Prvo za lokalne čelnike, koji su u prvom redu odgovorni za uhićenje optuženika za ratne zločine, a drugo - to je optužnica i za međunarodnu zajednicu. Mi zaista jesmo nemoćni u sučeljavanju sa zlom. Karadžić je vrlo prisutan, on je otrov za ljude u republici srpskoj gdje se čvrstorukaši opiru najviše zbog toga što misle - ako je Karadžić slobodan, što se onda ja imam plašiti. Zato umjereni Srbi moraju biti vrlo oprezni i zato si oni postavljaju pitanje - što mi se može dogoditi ako surađujem s međunarodnom zajednicom, što ako se radikalna struja vrati? Uglavnom, činjenica što su ratni zločinci još na slobodi, posljedica je nedostatka političke volje da se oni uhite. To je trebalo učiniti prije tri ili četiri godine. Sada bismo imali mnogo bolje rezultate u primjeni Daytonskog mirovnog sporazuma. Ja sam prije nekoliko dana rekao ministru policije u republici srpskoj, Sredoji Noviću, koji je izjavio da njegovi policajci nemaju obvezu uhićenja optuženih za ratne zločine, da griješi. Pa, upravo je to za republiku srpsku najveća zapreka u traženju međunarodne pomoći. Međutim, treba reći da nisu samo Srbi optuženi za ratne zločine, kaže gospodin Klein. Na upit što je najveća zapreka u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH i na cijelom području jugoistočne Europe, Jacques Klein odgovara : = Pa, najveća zapreka je što političko čelništvo u BiH ne radi dovoljno na uspostavi državnih tijela. Ovdašnji politički čelnici umjesto da rade na stvaranju države, radije stvaraju države kakve su postojale u Italiji u srednjem vijeku. Oni imaju vlast i novac i nisu zainteresirani izgraditi državu Bosnu i Hercegovinu. To znači da imamo 432 granice, mnoštvo planinskih prijelaza, mostarina. BiH je potpuno 'propusna', vrlo je pogodna za krijumčarenje svega i svačeg, od automobila do trgovine ženama... Zato trebamo organizirati graničnu policiju. Nažalost, predsjedatelj Predsjedništva Ante Jelavić i član Predsjedništva Živko Radišić, ponovno su graničnu službu skrenuli na sporedni kolosijek. Granična služba trebala bi biti prva multietnička i centralizirana institucija, sa ciljem da štiti granice BiH. Ali to nije slučaj. Kriminalci i mafija iz BiH povezani s kriminalcima u cijeloj Europi - kradu automobile, trguju ženskim tijelima i sve ostale stvari koje radi mafija. To stvara kaos, crno tržište i podjelu među ljudima', izjavio je Jacques Klein kojeg drže dobrim poznavateljem prilika u Republici Hrvatskoj gdje je radio nekoliko godina, pa smo ga upitali je li utjecaj Zagreba na BiH Hrvate nešto slabiji nego ranije? = Mislim da se mi katkad pitamo kontrolira li Hercegovina Hrvatsku ili pak Hrvatska kontrolira Hercegovinu i uglavnom nismo sigurni što je točan odgovor! Ali sasvim je sigurno da hrvatska Vlada pravi veliku pogrješku zbog toga što su uključeni u zbivanja u Hercegovini. Bilo bi bolje da se vlada u Zagrebu usredotoči na pitanje kako Hrvatsku dovesti u Europu i kako to učiniti brzo. Hercegovina kao neko sidro povlači Hrvatsku unazad, povlači je iz mogućeg ulaska u europske institucije i integracije. Međutim sada, prvi put, vidim da oporba u Hrvatskoj zaista ima izglede za pobjedu. Ranije su bili podijeljeni uglavnom oko toga tko bi uzeo koje mjesto u vladi i prije nego pobijede na izborima. No sada HDZ zaista treba biti zabrinut glede mogućnosti da izgubi izbore. Hrvatska se mora okrenuti Europi, privatizaciji, to je zemlja nevjerojatnih potencijala. Ima fantastičnu jadransku obalu i mogućnosti za turizam, Hrvati su vrijedan i predan narod i jedino im je potrebna vlada koja shvaća što je to moderna zapadna demokracija. Treba ići naprijed i odvojiti se od prošlosti. Gospodin Klein je svjestan da ljudi u Hrvatskoj misle da je međunarodna zajednica okrenuta protiv njih. No on smatra da je to velika pogrješka, da to nije točno: = Mislim da svaka strana zna da su neki od njezinih ljudi počinili ratne zločine. Nitko ne govori o poštenim vojnicima i časnicima, nego govorimo o ljudima koji su počinili ratne zločine, ubijali žene i djecu, silovali žene, likvidirali ratne zarobljenike... To su ratni zločini i nijedan se vojnik ne treba solidalizirati s ljudima koji su počinili takve stvari. Hrvatska nastoji minimalizirati stvari, davati ih što manje u javnost zato što se boji objavljivati optužnice, boji se publicirati rad haaškog suda jer smatra da bi to međunarodnom sudu dalo veću vjerodostojnost. Zagrebačka Vlada bi, umjesto toga, trebala osigurati da njihov predstavnik bude u haaškom sudu, da pruža dokaze, sudjeluje u sačinjavanju optužnica. Tko im to brani? I Sarajevo i Banja Luka imaju svoje ljude, zašto to ne učini i Zagreb, rekao je Jacques Klein, posebni izaslanik Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini, koji nije htio komentirati neke navode da se predsjednik Tuđman boji svjedočenja Mladena Naletilića uz obrazloženje da to nije njegov posao i da to treba kazati sam hrvatski Predsjednik. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙