RIJEKA, 6. studenoga (Hina) - Nadbiskup riječko-senjski metropolit mons. Anton Tamarut blagoslovio je danas nova vrata riječke katedrale Sv. Vida, rad akademskog kipara Ljube De Karina. Vrata katedrale, sastavljene iz dva dijela,
prikazuju najznačajnije događaje iz opće crkvene povijesti Katoličke crkve tijekom 20 stoljeća te najznačajnije događaje iz povijesti Crkve u Hrvata.
RIJEKA, 6. studenoga (Hina) - Nadbiskup riječko-senjski metropolit
mons. Anton Tamarut blagoslovio je danas nova vrata riječke
katedrale Sv. Vida, rad akademskog kipara Ljube De Karina. Vrata
katedrale, sastavljene iz dva dijela, prikazuju najznačajnije
događaje iz opće crkvene povijesti Katoličke crkve tijekom 20
stoljeća te najznačajnije događaje iz povijesti Crkve u Hrvata.
#L#
Nakon blagoslova vrata je, uz prigodnu svečanost, otvorio ministar
kulture Božo Biškupić.
Ističući kako je postavljanje novih vrata katedrale veliki vjerski
i kulturni događaj za riječko-senjsku nadbiskupiju, nadbiskup
Tamarut kazao je kako su ta "vrata simbol Isusa Krista koji je
uvijek živ i prisutan među nama". Podsjetio je na Kristove riječi:
"Ja sam vrata i tko kroz mene uđe, spasit će se".
Nadbiskup Tamarut kazao je i kako se nalazimo na pragu Svete godine
koju će simbolično u Rimu, u Božićnoj noći, proglasiti papa Ivan
Pavao II. i u to će vrijeme biti otvorena i vrata na bazilici sv.
Petra, koja se otvaraju svake jubilarne godine.
Riječko-senjski nadbiskup pozvao je da "shvatimo današnju
simboliku i Kristovu poruku blagoslova ovih crkvenih vrata".
U drugom dijelu svečanosti, u katedrali Sv. Vida okupljene je
pozdravio rektor katedrale, mons. Inoslav Linić, čijim je
angažmanom obnovljena katedrala i koji se zauzeo za izradbu novih
vrata katedrale.
Mons. Mile Bogović, govoreći o važnosti riječke katedrale Sv. Vida
i novopostavljenih vrata, podsjetio je na povijest Crkve u Hrvata.
Prvo je podsjetio na prvo stoljeće, kada sv. Pavle od Jeruzalema do
Ilirika pronosi kršćanstvo.
Mons. Bogović posebno je istaknuo početke uspostave prvih
biskupija na hrvatskom području i prvih hrvatskih mučenika u 7.
stoljeću. Osobito je podsjetio na prvi kontakt Papinog izaslanika,
opata Martina s Hrvatima na ovim prostorima i počecima pokrštavanja
Hrvata u 7. stoljeću. Izdvojio je i godinu 879. kao vrlo važnu za
hrvatsku crkvenu i državnu povijesti, kada je papa Ivan 8. uputio
pismo hrvatskom knezu Branimiru, priznavši tako hrvatsku državu. U
nizu stoljeća ističe se i nastanak Baščanske ploče, zatim pojava
glagoljskog prvotiska, Hrvojevog misala iz 1483., vrijeme
renesanse, doba Julija Klovića, Marka Marulića i drugih, zatim
vrijeme obnove u 17. stoljeću, djelovanja Bartola Kašića, Petra
Križanića, Matije Vlačića Ilirika, potom godina 1852. kada je
uspostavljena Zagrebačka nadbiskupija.
Mons. Bogović podsjetio je i na vrlo važne događaje koji su
obilježili 20. stoljeće u Crkvi u Hrvata, a to je dvostruki posjet
pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, 1994. i 1998., te proglašenje
blaženim nadbiskupa zagrebačkog, kardinala Alojzija Stepinca.
Ministar kulture Božo Biškupić, čije je Ministarstvo financiralo
izradbu vrata, kazao je da je "blagoslov i otvaranje novih ulaznih
vrata riječke katedrale veliki kulturni čin koji objedinjuje vjeru
i kulturu jednog od najstarijih europskih naroda". Jer, naglasio je
Biškupić, "riječka katedrala sv. Vida što nosi ime svog mučenika i
zaštitnika grada, postaje dragocjeni svjedok duhovne inspiracije
suvremenog umjetnika, svjedok silne poticajne snage kršćanskoga
svjetonazora koji ostavlja svoj stvaralački trag budućim
generacijama".
Riječko-senjski nadbiskup Tamarut također je zahvalio svima koji
su dali svoj doprinos u izradbi novih vrata katedrale Sv. Vida, a
posebice rektoru katedrale Inoslavu Liniću, pod čijim je vodstvom
katedrala obnovljena. Na kraju svečanosti nadbiskup Tamarut
podijelio je zahvalnice i prigodne darove svim zaslužnima za
podizanje novih vrata katedrale.
Vrata su odljevena u ljevaonici Željka Mačešića u Zagrebu.
(Hina) ta sp