MOSKVA, 6. studenoga (Hina/AP)- Lansiranjem protubalističkog projektila, najavom interkontinentalnih raketa s višestrukim bojevim glavama i nabavom novih strateških bombardera, Rusija se proteklih dana poslužila već zaboravljenim
hladnoratovskim potezima u svom protivljenju američkom prijedlogu izmjene jednog od ključnih sporazuma o ograničenju nuklearnog oružja.
MOSKVA, 6. studenoga (Hina/AP)- Lansiranjem protubalističkog
projektila, najavom interkontinentalnih raketa s višestrukim
bojevim glavama i nabavom novih strateških bombardera, Rusija se
proteklih dana poslužila već zaboravljenim hladnoratovskim
potezima u svom protivljenju američkom prijedlogu izmjene jednog
od ključnih sporazuma o ograničenju nuklearnog oružja.#L#
Svi ti potezi, medijski izrazito dobro pokriveni, protumačeni su
kao reakcija na prijedlog Washingtona da se unesu amandmani na
Sporazum o antibalističkim projektilima (ABM) iz 1972., koji bi
objema zemljama omogućio zaštitu od ograničenih nuklearnih napada
drugih država. Ruski su čelnici ocijenili da bi takav korak mogao
pokvariti desetljeća kontrole nuklearnog oružja i gurnuti svijet u
novu utrku u naoružanju.
Ruski predsjednik Bors Jeljcin nedavno je u pismu američkom kolegi
Billu Clintonu upozorio da bi plan SAD mogao imati "izuzetno opasne
posljedice za ukupni proces razoružanja".
Kako bi pojačala učinak političkog prosvjeda Kremlja, ruska vojska
pokusno je ispalila raketu presretač - namijenjenu rušenju
balističkih projektila - što je prvi takav pokus u dugom nizu
godina.
General Vladimir Jakovljev, zapovjednik Ruskih strateških
raketnih snaga, ocijenio je kako je time pokazana borbena spremnost
projektila, ali i nagovijestio da bi ruski odgovor na traženu
promjenu ABM-a mogao biti "simetričan, ali i asimetričan".
"To je test koji podsjeća da Rusija ima operativni sustav raketne
obrane. A također podvlači da bi se i Rusija mogla odlučiti na
njegovu modernizaciju", ocijenio je Ivan Šafrančuk, analitičar
nezavisnog moskovskog Centra za političke studije.
Lansirani projektil jedan je od desetaka razmještenih oko Moskve u
skladu sa sporazumom.
Dokument dopušta Sjedinjenim Državama i Rusiji da štite dva
područja s raketama presretačima, što je u dodanom protokolu
svedeno na jedno. Sporazum zabranjuje daljnji razvoj takve obrane,
temeljem pretpostavke da će prijetnja od međusobnog uništenja
odvratiti jednu ili drugu stranu od pokretanja nuklearnog napada.
Američki ministar obrane William Cohen rekao je da ruska objava
testiranja proturaketnog projektila ne donosi nužno i dodatnu
zategnutost u američko-ruskim odnosima. On je ustvrdio da pokusno
lansiranje - za koje je uzgred rekao kako za njega nije dobio
potvrdu - samo potvrđuje da Rusija već dugo ima proturaketni sustav
za zaštitu Moskve, dok SAD nema ni jedan.
"Nisam baš siguran u to što su htjeli pokazati", dodao je.
Washington je obznanio da želi izmijeniti sporazum ABM, kako bi se
obje zemlje mogle zaštiti od mogućih nuklearanih napada takvih
država kao što su Sjeverna Koreja ili Irak. Prijedlog je popraćen
inzistiranjem da bi se radilo o malom sustavu, nesposobnom da pruži
zaštitu u slučaju masovnog raketnog udara, kakav je Rusija kadra
izvesti.
U Moskvi je taj argument dočekan sa sumnjom i okarakteriziran kao
prvi korak u potkopavanju svih sporazuma o kontroli nukleranog
naoružanja. Rusija vjeruje da mora zadržati djelatnu prijetnju
svojih nuklearnih snaga, jer su one njezin glavni argument za
zadržavanje statusa svjetske sile.
Moskva strahuje da bi SAD mogle razviti obranu protiv ruskog
nuklearnog napada, što bi njezin atomski arsenal moglo učiniti
beskorisnim. Po drugoj strani, s gospodarstvom i vojskom u
teškoćama kakve su sadašnje, Rusija nema načina za razvoj novog
oružja koje bi joj osiguralo primat.
Vojska je to prešutno potvrdila, rekavši kako bi na bilo kakvo
kršenje ABM-a odgovorila montiranjem višestrukih nuklearnih
bojevih glava na svoje nove interkontinentalne rakete Topol-M.
Topol-Ms trenutačno nosi samo po jednu bojevu glavu, u skladu sa
sporazumom START-II.
Ovoga je tjedna ruska vojska na velika zvona objavila najnoviji
razmještaj Topola, od kojih se već u prosincu očekuje operativna
spremnost. Opremljene višestrukim bojevim glavama rakete Topol
mogle bi lako probiti američku obranu, smatraju vojni stručnjaci.
"Povijest oružja govori da je štit uvijek slabiji od mača", u
nedavnom je intervjuu podrugljivo primjetio general Jakovljev.
U još jednom, medijski jako razglašenom, potezu Rusija je najavila
da će od Ukrajine nabaviti 11 strateških bombardera koji mogu
nositi nuklearne krstareće projektile. Osam od tih bombardera su
nadzvučni Tu-160, sovjetski ekvivalent američkim B-1.
Rusija sada ima samo šest Tu-160 i tim bi korakom značajno povećala
svoju sposobnost nuklearnog udara. Prva dva bombardera, jedan Tu-
160 ni jedan Tu-95 u petak su odletjela za Rusiju.
Budući da je Jeljcin u lipnju pristao na Clintonov prijedlog da se
razgovara o amandmanima na ABM, a razgovori nisu dali rezultata,
postoje mišljenja da Moskva posljednjim potezima samo stvara
prostor za neke ustupke druge strane.
"Moguće je da Rusija nastoji zauzeti čvrst stav kako bio kasnije
pregovarala o nekim usptupcima", smatra analitičar Šafrančuk.
On pretpostavlja da bi Moskva zauzvrat mogla tražiti skidanje
zabrane na višestruke bojeve glave na raketana na kopnu i uvođenje
plafona za mornaričke nuklerane projektile, koji predstavljaju
značajan dio američkog nuklearnog arsenala, ali ne i ruskog.
(Hina) dh rb