ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Hrvati iz dviju kosovskih župa - Letnice i Vrnavokola njih 293 koji su u četiri sela Letnica, Vrnavokolo, Vrnaz i Šašare živjeli sedam stoljeća prognani su iz Kosova i prošlu su subotu došli u Hrvatsku.
Kao posljedica rata na Kosovu narastao je ekstremni pritisak na Hrvate lokalnih Albanaca u susjednim selima, a još većim dijelom Albanaca koji su sada doselili iz drugih područja, istaknuo je u razgovoru za Hinu pomoćnik ministra razvitka useljeništva i obnove Marijan Perković, koji je bio na čelu njihova organiziranog dolaska u matičnu domovinu.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Hrvati iz dviju kosovskih župa -
Letnice i Vrnavokola njih 293 koji su u četiri sela Letnica,
Vrnavokolo, Vrnaz i Šašare živjeli sedam stoljeća prognani su iz
Kosova i prošlu su subotu došli u Hrvatsku.
Kao posljedica rata na Kosovu narastao je ekstremni pritisak na
Hrvate lokalnih Albanaca u susjednim selima, a još većim dijelom
Albanaca koji su sada doselili iz drugih područja, istaknuo je u
razgovoru za Hinu pomoćnik ministra razvitka useljeništva i obnove
Marijan Perković, koji je bio na čelu njihova organiziranog dolaska
u matičnu domovinu.#L#
Ti su Hrvati, kaže Perković o svom teškom položaju i svakodnevnim
ugrozama u rujnu pismom izvijestili hrvatskog Predsjednika, a u
listopadu hrvatsku Vladu, koja je koncem toga mjeseca donijela
odluku o njihovom preseljenju u Hrvatsku.
Nakon egzodusa na tom je području ostalo samo 67 Hrvata, a i oni se
spremaju doći u Hrvatsku, ističe Perković koji se, kako kaže, nakon
dvaju posjeta Hrvatima u tim župama i osobno uvjerio u nužnost
njihova odlaska s Kosova.
Perković podsjeća da je don Paško Glasnović, župnik Vrnavokola u
pismu upućenom hrvatskoj Vladi uz ostalo izvjestio o ugrozama i
pritiscima na hrvatske obitelji kao što su svakodnevno
maltretiranje i prijetnje muslimana, ubojstvo jednog Hrvata,
pokušaj silovanja majke četvero djece, čijeg je supruga dok je bila
u bolnici pretukao Albanac samo zato jer je govorio hrvatski, pa do
pljački i paleži imovine Hrvata, te da za hrvatsku djecu već dvije
godine nije organizirana škola.
Objašnjavajući stanje sigurnosti Hrvata na Kosovu i nužnost
njihova napuštanja sedam stoljeća dugog obitavališta Perković
ističe da se sam uvjerio da je odlazak bio nužan, jer snage KFOR-a
nisu jamčile sigurnost Hrvatima - bili su nekoliko kilometara
udaljeni od hrvatskih sela, danju bi obilazili Hrvate, ali noću,
kada je bilo najopasnije, vojnici KFOR-a u hrvatska sela nisu
zalazili, a u razgovoru s njima pozivali su ih na strpljivost, a
pritisci su rasli.
U Letnici i Vrnavokolu 1991. je bilo 4.600 Hrvata, da bi ih početkom
ove godine ostalo 530.
Na cijelom području Kosova sedam stoljeća Hrvati su živjeli u dvije
enklave - u Janjevu i drugoj na granici prema Albaniji i Makedoniji
gdje su živjeli u četiri sela (Letnica, Vrnavokolo, Vrnaz i Šašare)
i uprkos strahotama Otomanskog carstva, Balkanskog i 1. svjetskog
rata uspjeli su se sačuvati. Na cijelom je području Kosova 1991.
bilo oko 9.000 Hrvata, a početkom 1999. oko 1.000. U Janjevu je
1991. bilo 3.450 Hrvata te zajedno s onima iz Uroševca i Prištine
bilo ih je 4.200. U Janjevu sada živi samo 365 Hrvata.
Perković je rekao da će uskoro posjetiti Hrvate u Janjevu i
ragovarati o pomoći da bi i dalje mogli ostati na Kosovu.
Prognani Hrvati iz Kosova sada su smješteni u montažnim kućama u
prognaničnom naselju Dumača kod Perinje, a trajno će se od proljeća
nastaniti u Lici.
(Hina) bma sšh