FR MONDE 4.11.RAZG. S ROBERTSONOM

FRANCUSKA LE MONDE 4. XI. 1999. 'Bez vojne moći, Europa će biti tigar od papira' Luc Rosenzweig i Daniel Vernet razgovarali su u Bruxellesu s Georgeom Robertsonom, bivšim britanskim ministrom obrane i sadašnjim glavnim tajnikom NATO-a koji je stupio na dužnost početkom listopada: " - U četvrtak 4. studenoga sastajete se s Jacquesom Chiracom u Parizu. Šteti li Francuskoj poseban položaj u NATO-u? = Francuzi imaju važnu ulogu u NATO-u i u većini djelatnosti ove organizacije. Oni su sigurni saveznici koji su se dobro držali u bitnim trenucima kroz koje smo prolazili prošle godine. Odluka o ulasku u vojne ustroje je na francuskom narodu, no to ne šteti operativnom sudjelovanju Francuske u onome što radimo. - Treba li glavni tajnik NATO-a preuzeti inicijativu kako bi se Francuskoj omogućio povratak u integrirani vojni ustroj koji je napustila 1966.? = Glavni je tajnik u službi vijeća Sjevernoatlantskog saveza. Ne dolikuje mu, dakle, da se gura. Odluke mora donijeti francuski narod i njegovi zastupnici. Zanima me operativni uspjeh Saveza, a Francuska u njemu ima svoje mjesto. - Utječe li poseban položaj Francuske na djelotvornost NATO-a? = Ne. - Što za Vas znači jačanje europskog identiteta sigurnosti i obrane (IESD)? = Najvažnija je zadaća NATO-a da stvori veći potencijal. Kosovo je istaknulo ono što se zacijelo već znalo: Europljani nisu učinili dovoljno da bi svoje oružane snage organizirali u skladu s budućim prijetnjama. Još smo suviše usmjereni na neprijatelje iz prošlosti. Europljani, dakle, moraju učiniti više, u vlastitom interesu i u interesu Saveza. No, više Europe ne znači manje Amerike. To znači jači NATO. - Trebaju li Europljani učiniti više u NATO-u ili izvan NATO-a, u samostalnom ustroju? = Bio sam u Saint-Malou Šgdje su Britanci i Francuzi pokrenuli europsku obranuĆ. Bio sam ministar obrane. Mnoge zamisli iz deklaracije iz Saint-Maloa dolaze iz britanskog ministarstva obrane. Dakle, vrlo sam sklon tome da europski narodi učine više kako bi se mogli braniti, braniti europske interese kad se Amerikanci ne mogu ili ne žele uključiti. Ja sam pragmatik. Želim da Europljani pridonesu jačanju Saveza zahvaljujući boljoj unutarnjoj ravnoteži. Kao što je rekao Jacques Chirac u Strasbourgu, Savez je glavni dio zajedničke europske obrane, a pravi europski stup bit će jedan od jamaca dinamičnog Saveza. Svim se srcem zalažem za to. - Što za Europljane treba biti najvažnije u jačanju njihove obrambene moći? = Moramo raditi više na području strategijskog oružja, na velikim nosačima zrakoplova koji će naše postrojbe prebacivati na nemirna područja, prije nego izbije kriza. Moramo raditi više na logistici jer je suviše sustava iz doba hladnog rata, a nedovoljno za raspoređivanje snaga. Moramo imati više postrojba koje će moći brzo djelovati. Iskreno govoreći, sramota je da europske zemlje NATO-a imaju snage s otprilike dva milijuna ljudi i da smo s razmještanjem 40 do 50 tisuća ljudi na Kosovu blizu točke pucanja. Ako smo kadri rasporediti samo dva posto naših snaga, onda je jasno da smo načinili loš izbor. To su tri područja na kojima moramo postići napredak, ali nisu jedina, mislim također na precizno navođeno streljivo. - Niste spomenuli europski satelit za promatranje... = Ne trebamo razvijati ono što NATO već ima. Jedan od naših velikih problema je što u Europi trošimo gotovo dvije trećine onoga što Amerikanci troše za obranu, a da to ne utječe jako na našu snagu, uglavnom zato što svi radimo isto, konkurencija smo jedni drugima i nismo dovoljno djelotvorni u trošenju novca poreznih obveznika. - Dakle, prioritet IESD-a jest moć, a ne ustanove? = Možemo imati najljepše ustanove na svijetu, ali ako nemamo dobro uvježbane snage koje se mogu na dulji rok rasporediti u zemlji u krizi, onda čemu one služe? Sada smo u prilici da jačanje naše snage povežemo s mogućnostima koje nam nudi g. Pesc ŠJavier Solana, zadužen za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politikuĆ kako bismo Europljanima omogućili da budu utjecajni na području sigurnosti, kao što su na gospodarskom polju. Važno je sve to ujediniti, ali Europa bez moći bit će tigar od papira. - Što mislite o tome što neke zemlje poput Njemačke smanjuju vojni proračun? = Mislim da europske zemlje moraju dvaput o tome razmisliti. S time treba prestati, inače nećemo moći jamčiti sigurnost budućim naraštajima. Ne možemo ubuduće dijeliti dividende od mira ako mira nema. - Kakvi su odnosi između NATO-a i Rusije? = Ukratko bi ih opisao ovako: teški, ali napreduju. Nakon rata na Kosovu, Rusi su se vratili u zajedničko vijeće gdje za sada ne žele govoriti o drugom osim o Balkanu. Ključ za uspostavu povjerenja između NATO-a i Rusije jest konkretna suradnja naših postrojba na terenu, a mislim da je ona jako dobra. - Bi li rat u Čečeniji mogao potkopati to povjerenje? = To je ruski problem. Zemlje NATO-a pojedinačno su očitovale svoje mišljenje. One su zabrinute zbog nerazmjera između primijenjenih postupaka i humanitarnih posljedica. Zajedno s Rusijom žele se boriti protiv terorizma. - Nije li to povod za NATO? = Ne. To nije obuhvaćeno odredbama temeljnog dokumenta iz 1997. o odnosima između NATO-a i Rusije."