PARIZ, 3. studenoga (Hina/AFP) - Nezanimljiva ulagačima, gurnuta na rubove svjetske trgovinske razmjene, sve više postajući plijenom rastućeg vanjskog duga i tonući još dublje u siromaštvo, subsaharska Afrika suočava se sa tmurnom
slikom budućnosti u idućem mileniju.
PARIZ, 3. studenoga (Hina/AFP) - Nezanimljiva ulagačima, gurnuta
na rubove svjetske trgovinske razmjene, sve više postajući
plijenom rastućeg vanjskog duga i tonući još dublje u siromaštvo,
subsaharska Afrika suočava se sa tmurnom slikom budućnosti u idućem
mileniju.#L#
Prema podacima Programa UN-a za razvoj (UNDP) iz 1996. godine, od
sveukupno 120 milijardi dolara izravnog stranog ulaganja, Afrika
je primila tek tri milijarde. Kina je, za usporedbu, "prigrabila"
31 milijardu dolara, a Brazil 13 milijardi.
Glede svjetske trgovinske razmjene, afrički izvoz iznosi tek 1,8
posto svjetskog izvoza.
No, direktor Centra za međunarodne informacije (CEPII) Jean-Claude
Berthelemy upozorava da je marginalizacija Afrike "prije svega
rezultat nedostatka unutrašnjeg gospodarskog razvoja", te bi
porast trgovinske razmjene omogućio tek "ograničeni napredak".
Gospodarskoj strukturi nedostaju usluge i industrija, jer je 3/4
kontinenta ruralno.
Prirodna bogatstva nisu iskorištena za dobrobit afričkih zemalja,
koje su se, pomoću "korupcije", radije ograničile na
"iskorištavanje institucija". Svi prihodi, po pravilu, "nestaju u
crnoj rupi, s golemim sredstvima izdvojenima za naoružanje",
objašnjava Berthelemy.
Subsaharski dug od 200 milijardi dolara (80 posto bruto domaćeg
proizvoda regije) koči svako unutrašnje ulaganje.
U nekim zemljama, poput Angole ili Mozambika, BDP iznosi od 200 do
300 posto.
Razvoj sekundarnih i tercijarnih djelatnosti podrazumijeva
postojanje "institucija koje funkcioniraju", što također
podrazumijeva "političku stabilnost", upravo ono što Africi
kritično nedostaje, dodao je Berthelemy.
Nepismenost odraslih predstavlja golemu zapreku razvoju Afrike, te
je stoga neophodno omogućiti pristup obrazovanju.
Prema podacima raznih agencija UN-a, vidljivi su sljedeći
socijalni pokazatelji subsaharske Afrike:
- životni vijek u prosjeku iznosi 50 godina, dok je u Europi 69
godina.
- svake godine u Africi na porođaju umre oko 250.000 žena, dok tri
milijuna djece umre tijekom trudnoće, pri porođaju ili u prvom
tjednu života. Ta se brojka objašnjava ne samo nedostakom njege već
i rađanjem u ranim godinama adolescencije.
- smrtnost djece se od 60-ih godina upola smanjila ali je još uvijek
najviša na svijetu. Svake godine od bolesti dišnih puteva umre 1,2
milijuna djece mlađe od pet godina, 800.000 djece umre od dijareje,
500.000 od rubeole ili ospica, a 600.000 od malarije.
- od 590.000 djece oboljele od AIDS-a, 530.000 su afrička djeca.
- čak 80 milijuna djece primorano je raditi. Afrika također broji
120.000 "dječjih vojnika", uključenih u redovne vojne snage ili
gerilske skupine.
- 80 milijuna djece nema pristup školovanju a 70 posto žena starijih
od 25 godina je nepismeno.
- urbana nezaposlenost se od 1975. godine udvostručila i iznosi oko
22 posto.
- u regiji je utočište našlo sedam milijuna izbjeglica, što je
polovica svih izbjeglica na svijetu.
(Hina) vk rt