ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - U prvih devet mjeseci ove godine u Republici Hrvatskoj broj prijavljenih kaznenih djela zlouporabe opojnih droga veći je za 39,5 posto nego u istom razdoblju prošle godine. Policija je u tom razdoblju
zbog preprodaje ili posjedovanja droga prijavila 4082 osobe. Taj porast prijavljenih kaznenih djela nije samo odraz širenja pošasti zlouporabe droga, već i sustavnog rada na suzbijanju toga problema, ocijenio je u razgovoru za Hinu načelnik Odjela za suzbijanje zlouporabe droga Ministarstva unutarnjih poslova Darko Dundović,.
ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - U prvih devet mjeseci ove godine u
Republici Hrvatskoj broj prijavljenih kaznenih djela zlouporabe
opojnih droga veći je za 39,5 posto nego u istom razdoblju prošle
godine. Policija je u tom razdoblju zbog preprodaje ili
posjedovanja droga prijavila 4082 osobe. Taj porast prijavljenih
kaznenih djela nije samo odraz širenja pošasti zlouporabe droga,
već i sustavnog rada na suzbijanju toga problema, ocijenio je u
razgovoru za Hinu načelnik Odjela za suzbijanje zlouporabe droga
Ministarstva unutarnjih poslova Darko Dundović,.#L#
Zlouporaba i krijumčarenje droga, rekao je Dundović, jedan je od
najvećih problema današnjeg društva, a po procjenama stručnjaka
godišnje se preprodajom droga "okrene" oko 500 milijardi dolara,
što je oko osam posto ukupne svjetske trgovinske razmjene.
Što se tiče konkretnih količina, Dundović je rekao da je u prvih
devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj zaplijenjeno skoro devet
kilograma heroina, više od 6,3 kilograma hašiša, 110 kilograma
marihuane, 11.600 tableta ecstasyja i 245 doza LSD-a. "Smatram da
te zaplijenjene količine nisu bitno poremetile 'opskrbu' na
području Hrvatske, ali su ipak poremetile 'redovan tijek opskrbe'
drogama". Policija je, kaže Dundović, svjesna da svakom velikom
zapljenom netko unutar kriminalnih krugova ostane nekome dužan
novac. Nažalost, u takvim kriminalnim krugovima dugovi se često
utjeruju i pucnjavom, zbog čega su građani uznemireni i ogorčeni.
Policija čini sve da takvih obračuna bude što manje i da ne
stradavaju građani, kaže Dundović.
Govoreći o posebnostima toga oblika kriminala, navodi da je u
najvećoj mjeri prikriven, da se takvi zločini ne prijavljuju, a da
djelatnici policije moraju sami utvrditi postoji li kazneno djelo,
a nakon toga i prikupiti dovoljan broj dokaza koji bi upućivali na
osnovanu sumnju da ga je netko počinio.
Stoga se i hrvatska policija ozbiljno posvetila suzbijanju i
prevenciji zlouporabe droga, a većina naših djelatnika, ističe
Dundović, prošla je FBI akademiju i završila seminare DEA
(Organizacije za suzbijanje zlouporabe droga pri američkom
Ministarstvu pravosuđa). Seminari i tečajevi o toj temi često se
organiziraju i pri lokalnim policijskim upravama, a od posebnog je
značenja za rad Odjela suzbijanja zlouporabe droga i suradnja s
građanima.
Mnoge ovogodišnje zapljene i otkrivanje "uzgajališta" pokazuju da
je u Hrvatskoj i nadalje najrasprostranjenija droga canabis.
Po podacima Odjela za suzbijanje zlouporabe droga, upravo se ta
vrsta, na koju otpada više od 50 posto zapljena, jedina i
"proizvodi" u našoj zemlji.
Iako hrvatsko zakonodavstvo ne poznaje razliku između lakih i
teških droga, u MUP-u smatraju da je društveno najopasnija vrsta
droge - heroin. Upravo zbog toga policija svoje aktivnosti najviše
usmjerava na suzbijanje krijumčarenja i preprodaje te vrste
opijata.
U Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, u posljednje je vrijeme u
znatnom porastu i uporaba droga amfetaminskog tipa (ecstasy), koje
su kao "droga nove generacije" postale popularne kod nekih
subkulturnih skupina. Upravo te droge vrlo su štetne za zdravlje
posebno mlađih osoba, a o njihovoj "popularnosti" govori i brojka
od 11.600 zaplijenjenih tableta ecstasyja ove godine, prema 4.400
komada prošle godine, napominje Dundović.
Ove je godine u Splitu zaplijenjeno i oko 300 grama kokaina, što
pokazuje da naša sredina nije ostala imuna niti na najskuplje
droge. Zapljenom te droge, koja je u Hrvatsku poštanskim putem
došla iz američkog Miamija, očitovala se i uspješna suradnja
hrvatske policije s policijama ostalih zemalja te Interpolom, u
čije je akcije, po Dundovićevim riječima, MUP uključen već duže
vrijeme.
Unatoč brojnim uspjesima, posebice u velikim gradovima poput
Zagreba, Splita, Pule i Rijeke, gdje su nekada "otvorene" narko
scene potisnute u podzemlje, policija je svjesna da taj problem
nikada neće u potpunosti riješiti. "To je uistinu
multidisciplinarno pitanje, te se na takav način mora i rješavati.
Stoga u svom radu djelatnici MUP-a surađuju i s drugim profesijama
koje se bave problematikom droga, a sudjeluju i u provođenju
nacionalne strategije za suzbijanje zlouporabe opojnih droga i u
radu vladine Komisije koja se bavi tom problematikom". Jedino
uključivanjem cjelokupne zajednice i nastavkom kvalitetnog rada
policije, zaključio je Dundović, taj se problem može svesti na
najmanju moguću razinu, a broj od oko 10.000 registriranih ovisnika
"otrgnuti" od daljnjega rasta.
(Hina) am sšh