VOA 1. X. RAZGOVOR S LIONOM

GLAS AMERIKE - VOA 1. XI. 1999. Ovoga se mjeseca obilježava četvrta obljetnica Daytonskoga mirovnog sporazuma i tim povodom upravo u Daytonu treba se održati i međunarodna konferencija o tome koliko je u protekle četiri godine učinjeno u primjeni mirovnog sporazuma. U međuvremenu Međunarodna skupina za krize objavila je potanku analizu pod naslovom 'Propada li Daytonski mirovni sporazum'. O toj analizi s direktorom Međunarodne skupine za krize za Bosnu i Hercegovinu Jamesom Lionom razgovarao je Ivica Puljić. "James Lion, prva osoba Međunarodne skupine za krize za područje Bosne i Hercegovine, smatra da Daytonski nije klasičan mirovni sporazum, da to nije dokument o primirju, nego da je to mnogo ozbiljniji projekt koji zapravo određuje državni poredak i primjenu mirovnog sporazuma. Gospodin Lion kaže da Daytonski sporazum podrazumijeva dva entiteta, ali da je na terenu stvar sasvim drugačija i da zapravo postoje tri nacionalno homogena entiteta s posebnim vojskama, financijama i policijskim snagama. Međunarodna skupina za krize smatra da Aneks 7 koji govori o povratku izbjeglica i koji je ključ provedbe sporazuma, nije poštovan. = Mogu vam reći da ako se izbjeglice vraćaju pod našim rokovima, zadnji Bošnjak će se vratiti 2117. godine, ako se nastavi ovim tempom. Analiza provedbe Daytonskog sporazuma pokazuje da u Bosni i Hercegovini postoje tri vojske koje se financiraju iz državnog proračuna, ali i iz inozemstva. Prvi podatak koji je vrlo zanimljiv jest da je prošle godine i u toku ove godine Hrvatsko vijeće obrane dobilo negdje oko 100 posto svog budžeta direktno iz Hrvatske. To znači nema ni jedne marke koju su oni našli u Herceg-Bosni, nego je sve došlo direktno iz Zagreba. = Budimo pošteni prema HVO, 83 posto budžeta je došlo iz Hrvatske, ostalo je došlo iz međunarodne zajednice putem programa 'Uvježbaj i opremi'. Što se tiče vojske republike srpske, oni su dobili 38 posto budžeta iz SR Jugoslavije. To je po njihovim službenim podacima, ali mi ne znamo jesu li točni ili netočni. I zapravo znamo da svi njihovi časnici dobivaju svoje plaće preko Beograda, ali također moramo priznati da je stanje njihove vojske kritično. Njihova vojska danas se ne bi mogla usporediti ni s teritorijalnom obranom iz '91. ili '92. godine ovdje. Armija BiH-a je u znatno boljem položaju. Oni imaju daleko najveći budžet, daleko najveći broj trupa. Po podacima koje imamo, čini se da su oni išli na kupovinu teškog oružja, posebno topništva. Njihov budžet je prošle godine dobio oko 40 posto iz stranih izvora - Sjedinjene Američke Države, Saudijska Arabija, Arapski Emirati, Kuvajt, Malezija. HVO je dobio pomoć uglavnom iz Hrvatske, ali također je dobio neku pomoć iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Malezije. Ali oni su dobili samo trećinu što je dobila armija BiH. James Lion kaže da postoji pet načina da se riješi budućnost Bosne i Hercegovine. Prvo da se snage SFOR-a odmah povuku, drugo da se održi današnji pristup, zatim da se učini revizija Daytonskog sporazuma. Četvrta je varijanta da se Daytonski sporazum provodi odlučnije i peta je opcija stvaranje protektorata nad Bosnom i Hercegovinom. U Daytonskom sporazumu, u Aneksu A, jasno piše da potpisnici mirovnog sporazuma trebaju osigurati besplatni prostor za SFOR. Međutim, na terenu je stanje potpuno obrnuto i svugdje se plaća i za to se odvajaju golema sredstva. U Modriči je gradonačelnik Novak Gojković, srpski čvrstorukaš; svaki mjesec dobije od SFOR-a 67 tisuća maraka u gotovu novcu, stoji u jednoj analizi. U Slavonskom Brodu SFOR plaća 225 tisuća maraka mjesečno. U Sarajevu se također izdvajaju golema sredstva, a navodi se primjer gradića Olova gdje zapovjednik američke vojske navodno mjesečno plaća 100 tisuća maraka u gotovini gradonačelniku tog mjesta. Zašto SFOR pristaje na ta plaćanja? = To je pitanje politike, mislim oni i žele to. Pomažu općinama gdje su smještene njihove baze da ne bi došlo do socijalnog nemira. U analizi provedbe Daytonskog sporazuma na nekoliko se mjesta spominje utjecaj Zagreba na bosansko-hercegovačke Hrvate, i govori se da taj utjecaj kontrolira hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Koliko mogu rezultati predstojećih izbora u Republici Hrvatskoj utjecati na situaciju u Bosni i Hercegovini? = Kao što znamo, politika koja se provodi u zapadnoj Hercegovini dolazi izravno iz Zagreba. Bez potpore iz najviših razina, bez osobne potpore Franje Tuđmana ne bi postojao danas treći entitet iz Herceg-Bosne. I dosta toga ovisi o samim izborima. Ako HDZ padne na izborima, ako oporba dobije izbore, ja sam siguran da će vidjeti radikalnije promjene u zapadnoj Hercegovini. I kod HDZ-a zapadne Hercegovine jer će oni izgubiti potporu iz Hrvatske. I bez financijske, i vojne, i moralne, i društvene potpore, oni ne mogu ništa. I oni će morati surađivati s Bošnjacima u Federaciji. U zaključku o analizi provedbe Daytonskog sporazuma pristalice Međunarodne skupine za krize smatraju da mirovni sporazum ne uspijeva iz dva osnovna razloga. Prvi je što, prema njihovu mišljenju, ne postoje mehanizmi za njegovu provedbu. Ti su mehanizmi predviđeni, ali SFOR je na početku odustao od primjene tih mehanizama, čime je Ured visokog predstavnika ostavljen bez sredstava da implementira sporazum. Drugi je problem što se mirovni sporazum oslanja na dobru volju i suradnju domaćih političara. Međutim, većina bosanskohercegovačkih domaćih političara ne želi surađivati, većina želi etnički čiste prostore, odnosno žele da stvari ostanu onakve kakve jesu. Dakle potrebna je veća angažiranost SFOR-a što ovisi o političkoj volji Washingtona, Londona i Pariza, istaknuo je u razgovoru za Glas Amerike James Lion, direktor Međunarodne skupine za krize za Bosnu i Hercegovinu." (VOA)