ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora nastavio je jutros 43. sjednicu raspravom o Izvješću Istražnog povjerenstva koje je osnovano radi utvrđivanja okolnosti i krivnje državnih i političkih tijela
Socijalističke Republike Hrvatske za oduzimanje oružja Teritorijalne obrane Hrvatske do 30. svibnja 1990. Izvješće je predstavio predsjednik Povjerenstva Bosiljko Mišetić. Zadaća Povjerenstva pred kojim je saslušano dvadesetak svjedoka bila je utvrditi činjenice tko je donio odluku o oduzimanju oružja, kako i tko ju je u Hrvatskoj proveo, je li bilo onih koji su se usprotivili, koje su količine oduzete i koliku je vrijednost time Hrvatska izgubila.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora nastavio je jutros 43. sjednicu raspravom o Izvješću
Istražnog povjerenstva koje je osnovano radi utvrđivanja okolnosti
i krivnje državnih i političkih tijela Socijalističke Republike
Hrvatske za oduzimanje oružja Teritorijalne obrane Hrvatske do 30.
svibnja 1990. Izvješće je predstavio predsjednik Povjerenstva
Bosiljko Mišetić. Zadaća Povjerenstva pred kojim je saslušano
dvadesetak svjedoka bila je utvrditi činjenice tko je donio odluku
o oduzimanju oružja, kako i tko ju je u Hrvatskoj proveo, je li bilo
onih koji su se usprotivili, koje su količine oduzete i koliku je
vrijednost time Hrvatska izgubila.#L#
Povjerenstvo je utvrdilo da je protuustavnu i protuzakonitu odluku
o oduzimanju oružja TO Hrvatske donio tadašnji vrh JNA. Odluka je
donesena 14. travnja 1990. poslije prvog kruga provedenih
višestranačkih izbora u Hrvatskoj, a njezina je realizacija
započela 14. svibnja.
Namjera vojnog vrha SFRJ bila je da se bez obzira na rezultate
višestranačkih izbora u Hrvatskoj zadrži političku i vojnu vlast
koja će osigurati velikosrpsku hegemoniju.
Povjerenstvo je utvrdilo da je tadašnji vrh Saveza kommunista
Hrvatske (SKH) propustio na bilo koji način reagirati na odluku
propuštajući preuzeti svoje dužnosti predviđene Ustavom i zakonom.
Tadašnji čelni čovjek SKH-SDP Ivica Račan naveo je pred Istražnim
povjerenstvom da se radilo o političkoj odluci da se ne isprovocira
prijetnja o uvođenju izvanrednoga stanja ili vojna intervencija u
SRH. Povjerenstvo je neuvjerljivom ocijenilo tu političku odluku,
s obzirom da se ne može prihvatiti da čelni ljudi tadašnjeg
političkog života nisu mogli predvidjeti posljedice razoružanja
hrvatskog naroda. Partijski i politički vrh SRH propuštajući
poduzeti odgovarajuće radnje ne može se izuzeti od moralne
odgovornosti za potpuno razoružanje hrvatskog naroda pred
nadolazeću velikosrpsku agresiju, zaključak je Povjerenstva.
Mišetić je naveo da je temeljem iskaza svjedoka Povjerenstvo
utvdilo da je od TO Hrvatske oduzeto oružja za naouružanje oko
204.000 vojnika od kojih se mogla ustrojiti 31 brigada, a unutar
toga i jedna specijalna brigada. Dakle, rekao je Mišetić nije točno
kako su to neki govorili da se radilo o tek nešto zahrđalih cijevi.
Povjerenstvo je utvrdilo da se tek mali broj ljudi suprostavio
oduzimanju TO, a među njima su bili i radnici zagrebačke tvornice
"Mega". Povjerenstvo je također utvrdilo da bi se u tadašnjim
okolnostima bilo tko teško mogao suprostaviti provođenju odluke
vojnog vrha JNA. No, primjer "Mege" u koju su naredbodavci dolazili
nekoliko puta, a dio radnika se suprostavio oduzimanju oružja što
je prošlo bez velikih posljedica po njih, ukazuje da se možda moglo
i drugačije.
Osnivanje Istražnog povjerenstva potaknuo je Klub zastupnika HSP-
a, a utemeljeno je 26. ožujka 1999.
(Hina) sšh/mb dd