VOA 28.X.HOLBROOKE-PREVENC.RAT.ZLOČ.

GLAS AMERIKE - VOA 28. X. 1999. Govor Richarda Holbrookea u Memorijalnom muzeju holokausta na skupu o prevenciji ratnih zločina u prilogu Bojana Klime. "Danas je u Washingtonu, u Memorijalnom muzeju holokausta, počela konferencija o prevenciji i odgovoru na ratne zločine. Skup je organiziralo američko Državno tajništvo, a otvorio ga je veleposlanik Richard Holbrooke, predstavnik Sjedinjenih Država u Ujedinjenim narodima. G. Holbrooke je u svom govoru izjavio da je vanjska politika Sjedinjenih Država snažno utemeljena na moralnim načelima i da zbog toga Amerika treba - kada je to moguće - stati u obranu žrtava, pogotovo ako se radi o rasnom, vjerskom ili nacionalnom progonu. No da bi u tome bila djelotvorna, trebaju joj i dostatna sredstva - rekao je veleposlanik Holbrooke. Ta izjava veleposlanika Holbrookea odnosi se na američki Kongres, koji već godinama nastoji smanjiti državne izdatke za američku vanjsku politiku, od diplomacije, humanitarnih programa i doprinosa Ujedinjenim narodima. Debata o tim rashodima, na relaciji Bijela kuća - Kongres je u tijeku. Veleposlanik Holbrooke je nakon svoga govora u Muzeju holokausta otišao na Capitol Hill, gdje vrlo kritičnom republikanskom kongresnom čelništvu obrazlaže važnost američkog angažmana u humanitarnim intervencijama, poput one na Kosovu. O tome je veleposlanik Holbrooke rekao: = Riječi osude nisu dovoljne. Našu retoriku moraju pratiti sredstva. Jer novinske konferencije na kojima će se osuđivati počinitelji ratnih zločina nisu dovoljne. Kad kažem sredstva, mislim na novac, na ljude koji će posao obaviti na visokoj razini i - u nekim slučajevima - uporabu sile. Veleposlanik Holbrooke je rekao da uporabu sile u slučaju Bosne i Kosova 'nije bilo lako predložiti'. = No, zbog našeg angažmana ti su sukobi završeni. Bosna je na putu da ponovno postane višenacionalno društvo - pod uvjetom da iskažemo volju da se taj cilj ostvari, rekao je gospodin Holbrooke, dodajući da se Bosnu i Hercegovinu ne može podijeliti po etničkom principu. Na Kosovu, rekao je Richard Holbrooke, situacija je znatno teža. Političko rješenje ne postoji, za razliku od Bosne. Osim toga, nacionalna mržnja na Kosovu je znatno dublja i stvarna. U Bosni, nacionalna je mržnja u velikoj mjeri rezultat manipulacije stanovništvom. Razina mržnje kakva postoji u Bosni vjerojatno postoji i u mnogim drugim zemljama, što znači da se s njom vlasti lakše mogu uhvatiti u koštac, rekao je Richard Holbrooke. Prisjećajući se svoga susreta s Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem, Richard Holbrooke je rekao da moderni svijet često ne shvaća prirodu zla, koje na svijetu - po njegovom mišljenju - svakako postoji. Pritom je naveo ovaj primjer: = Kad sam prvi put stigao u Bosnu, pitao sam kolege iz drugih zemalja koji su se već sreli s Karadžićem i Mladićem kakvi su to ljudi. Nekoliko kolega, poznati državnici i diplomati, mi je odgovorilo na vrlo racionalan način - 'morate razumjeti Mladića, njemu su nacisti pobili cijelu obitelj'. Slična su objašnjenja pronašli i za Karadžića. Kada sam na kraju sreo te ljude, u rujnu 1995. godine, shvatio sam da se radi o zlikovcima, zlim ljudima. Nisu to neki neshvaćeni ljudi koji su takvi kakvi su zbog nesretnog djetinjstva. Oni su, jednostavno rečeno, zli - čak i da su imali nesretno djetinjstvo. Kao takve ih treba i identificirati. Od završetka hladnoga rata, u Sjedinjenim se Državama vodi vrlo žustra raspra o tome treba li se uopće obračunavati sa - kako je to veleposlanik Holbrooke rekao - 'zlim ljudima' diljem svijeta ako oni nisu izravan izazov Washingtonu. S jedne strane su takozvani realpolitičari, koji smatraju da bi vanjska politika trebala biti temeljena ne na moralu već na nacionalnom interesu. S druge strane su zastupnici ideje da se američka vanjska politika mora temeljiti i na moralnim vrijednostima. Veleposlanik Holbrooke smatra da se radi o 'lažnom izboru', odnosno kaže da 'taj izbor u stvarnosti uopće ne postoji'. Kao primjere naveo je dva bivša američka predsjednika, Theodorea Roosevelta, kojega su smatrali realpolitičarem, i Woodrowa Wilsona, za čiju su vanjsku politiku smatrali da je inspirirana prvenstveno moralnim vrijednostima. = Radi se o lažnom izboru, ali i o netočnoj interpretaciji povijesti. Theodorea Roosevelta bi vjerojatno pogodilo kad bi čuo da se njegova vanjska politika nije temeljila na moralu. S druge strane, navodni idealist Woodrow Wilson je u Versaillesu vrlo spremno iscrtavao granice jedne nove države - Jugoslavije. Tada se to smatralo vrlo praktičnim potezom, no uspostava te zemlje je i dovela do nedavnog rata. Možemo reći da se Wilsonove pogrješke ispravljaju tek danas, kad onakva Jugoslavija više ne postoji. Naravno, ne radi se samo o Wilsonovoj pogrješci, već i pogrješci njegovih suvremenika iz zapadnih zemalja koji su pomogli u stvaranju Jugoslavije, rekao je veleposlanik Holbrooke na konferenciji koja je danas počela u Memorijalnom muzeju holokausta u Washingtonu." (VOA)