ZAGREB, 28. listopada (Hina)RIM - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman na čelu hrvatskog izaslanstva stigao je u četvrtak prijepodne u Rim. U rimskoj zrakoplovnoj luci hrvatskog su predsjednika dočekali hrvatski veleposlanik pri Svetoj
Stolici Marijan Šunjić i hrvatski veleposlanik u Italiji Davorin Rudolf. Predviđeno je da predsjednika Tuđmana danas u audijenciju primi papa Ivan Pavao II. Tijekom posjeta Vatikanu i Italiji, u četvrtak i petak, hrvatski će predsjednik također otvoriti izložbu "Hrvati - kršćanstvo, kultura i umjetnost", koja je postavljena u Vatikanskim muzejima, a sastat će se i s talijanskim kolegom Carlom Azegliom Ciampijem.GROZNI - Ruski zrakoplovi u četvrtak već drugi dan rastjeruju prestrašene stanovnike Groznoga, a vojnici opkoljavaju čečenske borce za neovisnost koji se ukopavaju na prilazima glavnome čečenskom gradu. Još se ne zna ima li stradalih u najnovijim napadima, ali zna se da su neki Čečeni uspjeli pobjeći u susjedna sela. Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane kaže: "U zadnja 24 sata zrakoplovi su bombardirali položaje u Groznom i drugdje". Nakon mjesec dana ofanzive, ruske su snage sada na deset kilometara
ZAGREB, 28. listopada (Hina)
RIM - Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman na čelu hrvatskog
izaslanstva stigao je u četvrtak prijepodne u Rim.
U rimskoj zrakoplovnoj luci hrvatskog su predsjednika dočekali
hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić i hrvatski
veleposlanik u Italiji Davorin Rudolf.
Predviđeno je da predsjednika Tuđmana danas u audijenciju primi
papa Ivan Pavao II.
Tijekom posjeta Vatikanu i Italiji, u četvrtak i petak, hrvatski će
predsjednik također otvoriti izložbu "Hrvati - kršćanstvo, kultura
i umjetnost", koja je postavljena u Vatikanskim muzejima, a sastat
će se i s talijanskim kolegom Carlom Azegliom Ciampijem.
GROZNI - Ruski zrakoplovi u četvrtak već drugi dan rastjeruju
prestrašene stanovnike Groznoga, a vojnici opkoljavaju čečenske
borce za neovisnost koji se ukopavaju na prilazima glavnome
čečenskom gradu.
Još se ne zna ima li stradalih u najnovijim napadima, ali zna se da
su neki Čečeni uspjeli pobjeći u susjedna sela.
Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane kaže: "U zadnja 24 sata
zrakoplovi su bombardirali položaje u Groznom i drugdje".
Nakon mjesec dana ofanzive, ruske su snage sada na deset kilometara
od grada, a prema riječima toga glasnogovornika, zauzele su više od
50 posto teritorija oko grada.
Najavio je da će u sklopu druge faze operacije protiv islamističkih
pobunjenika ruski vojnici do početka studenoga opkoliti Grozni.
Ruske novinske agencije javljaju da je ruska vojska gotovo opkolila
i drugi čečenski grad Gudermes, tridesetak kilometara istočno od
Groznog.
MOSKVA - Kazahstan je zabranio u četvrtak svako lansiranje raketa s
kozmodroma Bajkonur nakon što se ruska raketa Proton srušila u
srijedu navečer na njegov teritorij, prenijela je agencija
Interfax riječi kazahstanskog premijera Kasimjomarta Tokajeva.
Raketa Proton, s komunikacijskim satelitom, srušila se nakon što je
ruska kontrola leta izgubila nadzor nad letjelicom neposredno
nakon lansiranja u srijedu navečer s kozmodroma Bajkonur,
precizirao je kazahstanski Odbor za krizna stanja.
Raketa se srušila 220 sekundi nakon lansiranja, 25 km
sjeveroistočno od sela Atasu, blizu Karagande, prenijela je
agencija Interfax.
Kazahstanske vlasti već su ranije bile zabranile lansiranje raketa
tipa Proton nakon što je jedna takva raketa eksplodirala 5. srpnja
ove godine zagadivši jedan dio teritorija Kazahstana, no nedavno su
ukinule zabranu.
BERLIN - Turska još nije zrela za ulazak u EU, ocijenio je u četvrtak
njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer.
"Pregovori o pridruženju s Ankarom počet će tek kada budu ispunjeni
potrebni politički uvjeti", rekao je Fischer u govoru pred
zastupnicima Bundestaga.
No, Turska i sama savršeno zna "koliko je udaljena" od tih ciljeva,
istaknuo je Fischer dodajući da poštivanje političkih kriterija ne
važi samo za Tursku nego za sve zemlje kandidate.
EU mora, međutim, otvoriti perspektivu Ankari i podržati je kako bi
ojačala demokraciju, ljudska prava i prava manjina, smatra šef
njemačke diplomacije.
On se sastao u utorak s turskim kolegom Ismailom Cemom u Berlinu.
VILNIUS - Litvanski parlament u četvrtak je ratificirao sporazum o
morskoj granici prema Latviji na čije se potpisivanje čekalo pet
godina zbog mogućih podmorskih naftnih nalazišta.
Članovi parlamenta jedoglasno su prihvatili taj sporazum, rekao je
zamjenik predsjednika parlamenta Andrius Kubilius.
Pregovori o sporazumu bili su dugi i teški jer se vjeruje da pod dnom
Baltika, u području kojemu obje zemlje žele ostvariti pristup, leži
pedesetak milijuna tona nafte.
Premijeri Litve i Latvije sporazum su potpisali u srpnju, a
latvijski parlament tek mora glasovati o njemu.
(Hina) ii