GS: STANJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU KAPITALA

ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Ukupni promet od 365 milijuna kuna na Zagrebačkoj burzi u prvih devet ovogodišnjih mjeseci čini tek 74 posto prometa ostvarenog na toj burzi u istom razdoblju lani. Kao i na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV), tako i na Zagrebačkoj burzi, niska likvidnost uzrokovana skromnim obujmom trgovinskih aktivnosti još uvijek je osnovni problem, podatci su publikacije Croatian Market 3Q Overview tvrtke I.C.F. #L# U promatranom je razdoblju na Zagrebačkoj burzi čak 89 posto od ukupnog prometa činio onaj ostvaren trgovinom dionicama Plive, Zagrebačke banke, Podravke i Atlasa. Na VTV-u, pak, pozitivni pomak učinilo je izlistavanje PIF-ova, pa je promet u istom razdoblju iznosio 209 milijuna kuna, od čega u prvih šest mjeseci 46 milijuna kuna. Po podatcima iz publikacije, vrijednost službenog indeksa Zagrebačke burze Crobexa u prvih je devet mjeseci pala 29 posto, pa je koncem rujna iznosila 508,7 bodova. Prema istraživanju I.C.F.- a, u usporedbi sa drugim službenim indeksima tržišta kapitala srednje i istočne Europe kretanje indeksa Crobex vrlo je loše. Jedno od objašnjenja za takvo stanje su nadolazeći izbori u Hrvatskoj što je situacija kada se investitori običavaju suzdržavati od aktivnosti te čekaju ishod događaja. Ipak, naglašava se, na kretanje Crobexa ponajviše je utjecalo kretanje cijena dionica Plive i Zagrebačke banke. Naime, nakon objave poslovnih podataka tih dviju tvrtki za prvo ovogodišnje polugodište, cijena njihovih dionica počela je padati. U prvih šest ovogodišnjih mjeseci Plivina neto dobit iznosila je 377 milijuna kuna, 7,4 posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Cijena dionica te farmaceutske industrije zabilježila je značajniji pad, pa je krajem trećeg tromjesečja iznosila 380 kuna, za razliku od 550 kuna iz prvih šest mjeseci ove godine. I podatak o dobiti Zagrebačke banke, koja je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci pala za 40 posto na 71 milijun kuna u odnosu na isto razdoblje lani, obeshrabrio je investitore. No, neke su druge državne banke objavile dobru zaradu u prvom polugodištu. Tako je, primjerice, Privredna banka Zagreb zabilježila dobit od 92 milijuna kuna, dok je iz Riječke banke objavljeno kako je u prvih osam mjeseci ostvareno 75,6 milijuna kuna dobiti. Promatrano prema kretanju cijene dionica na Zagrebačkoj burzi zamjetno je da su najznačajniji rast imale one dionice kojima se zapravo rijetko trgovalo, stoji u publikaciji I.C.F.-a. Tako je, primjerice, u odnosu na prvu vrijednost sa kojom su se te dionice pojavile u 1999. godini, cijena dionica Croatia osiguranja porasla 33,3 posto a Riviere holdinga 31,6 posto. I cijena dionice Trgovačke banke porasla je 29,3 posto, Riječke banke 27,5 posto a Varteksa 26,7 posto, što je, prema mišljenju analitičara I.C.F.-a, vrlo dobar rezultat s obzirom na teško stanje u hrvatskoj tekstilnoj industriji. No, bilo je i dosta dionica koje su izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Atlantske plovidbe već tradicionalno predvodila u padu sa 69,2 posto, a slijedio ju je Sunčani Hvar sa 58,8 postotnim padom. I cijena dionica brodogradilišta Viktor Lenac pala je 47,5 posto, a među najvećim gubitašima, po pitanju cijene dionice, na Zagrebačkoj burzi nalaze se i Zagrebačka banka sa 41,2 posto nižom cijenom te Podravka sa 40 posto nižom cijenom dionice. Nakon privatizacije telekomunikacija, koja je uspješno završena sa 35 posto prodanog udjela Deutsche Telecomu za 850 milijuna američkih dolara, na redu je privatizacija Privredne banke Zagreb, Riječke banke i Splitske banke te Croatia osiguranja i naftne kompanije Ina. Privatizacija tih banaka, prema mišljenju analitičara I.C.F.-a, osigurat će potreban novac u državnom proračunu, a prisutnost strateških partnera - snažnih stranih banaka na hrvatskom tržištu - povećat će kredibilitet bankarskog sektora te osnažiti poziciju spomenutih banaka na tržištu. (Hina) alt ds