DE-HR-GOSPODARSTVO RDW 26. X.KAMATNE STOPE U HRV. NJEMAČKI RADIO - RDW26. X. 1999.O kamatnim stopama i njihovu utjecaju na najvažnija poduzeća u Hrvatskoj, izvješćuje Željko Ivanković."Kamate na kredite koje banke poslužuju jedna
drugoj u posljednjih su mjesec dana dramatično prepolovljene. Na međubankarskom su tržištu samo oko pet posto, što nije zabilježeno od osamostaljenja Hrvatske. Novca je, dakle, u izobilju, a nikome nije teško dokučiti otkud je došao - naime od prodaje Hrvatskih telekomunikacija - no veliko je pitanje koliko će to trajati. Kamate su sigurno sve vrijeme tranzicije, uz nezaposlenost, najizrazitiji negativni pokazatelj u hrvatskom gospodarstvu, pa je i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, napokon, nakon tolikih godina, dao zadatak središnjoj banci i Agenciji za sanaciju banaka da izrade mjere za smanjenje kamatnih stopa. Naime, visoke kamate, koje su povremeno znale prelaziti dvadesetak posto, gotovo onemogućavaju poduzetnicima normalno poslovanje, isisavaju financijske potencijale i pretaču ih u bankovni sustav, bila je teza najgovorljivijeg zagovornika administrativnog ograničavanja kamata, ministra turizma Ivana Heraka, koji je izračunao da su upravo kamate i banke uništile hrvatski turizam. Na
NJEMAČKI RADIO - RDW
26. X. 1999.
O kamatnim stopama i njihovu utjecaju na najvažnija poduzeća u
Hrvatskoj, izvješćuje Željko Ivanković.
"Kamate na kredite koje banke poslužuju jedna drugoj u posljednjih
su mjesec dana dramatično prepolovljene. Na međubankarskom su
tržištu samo oko pet posto, što nije zabilježeno od osamostaljenja
Hrvatske. Novca je, dakle, u izobilju, a nikome nije teško dokučiti
otkud je došao - naime od prodaje Hrvatskih telekomunikacija - no
veliko je pitanje koliko će to trajati. Kamate su sigurno sve
vrijeme tranzicije, uz nezaposlenost, najizrazitiji negativni
pokazatelj u hrvatskom gospodarstvu, pa je i hrvatski predsjednik
Franjo Tuđman, napokon, nakon tolikih godina, dao zadatak
središnjoj banci i Agenciji za sanaciju banaka da izrade mjere za
smanjenje kamatnih stopa.
Naime, visoke kamate, koje su povremeno znale prelaziti dvadesetak
posto, gotovo onemogućavaju poduzetnicima normalno poslovanje,
isisavaju financijske potencijale i pretaču ih u bankovni sustav,
bila je teza najgovorljivijeg zagovornika administrativnog
ograničavanja kamata, ministra turizma Ivana Heraka, koji je
izračunao da su upravo kamate i banke uništile hrvatski turizam. Na
žalost, stvari nisu tako jednostavne. Tako je Hrvatska narodna
banka uvijek bila za to da visinu kamatnih stopa odredi tržište, a
ne neko državno tijelo svojom odlukom. Dokazivala je, vrlo
uspješno, da su za visoke kamate krivci veliki gutači novca, koji su
živjeli od jedne posudbe do druge ili nikad nisu ni namjeravali
vratiti svoje dugove, poput Miroslava Kutle ili spomenutih
turističkih poduzeća.
Tako je i sadašnji pad kamata rezultat tržišta, odnosno uspješne
prodaje Hrvatskih telekomunikacija. Daljnji je pozitivan učinak
rast cijene hrvatskog javnog duga na svjetskim burzama. Pitanje
koje se prije postavljalo - koliko će prodaja Hrvatskih
telekomunikacija biti produktivno iskorištena - ili će otići u
potrošnju, najbolje će se vidjeti na kamatnim stopama. Ako novac
ode u šoping u inozemstvu, kamatne će stope vrlo brzo porasti. Ako
novac bude iskorišten u gospodarstvu, pa Hrvatska bude više
izvozila nego do sada, kamatne će stope ostati niske kao i sada.
Prema dosadašnjim rezultatima, međutim, pozitivan se učinak osjeća
ponajviše kod nekoliko dobrih banaka, dok su loše banke već
potrošile mrvice koje su dobile od priljeva novca iz inozemstva i
njihove kamatne stope opet nezaustavljivo rastu."
(RDW)