NJ 23.X.NSZ:PERSPEKTIVA ČLANSTVA EU HRV

NJEMAČKA NORDSEE-ZEITUNG 23. X. 1999. Novi obzori za Europu - ne zaboravite Hrvatsku! List objavljuje prilog umirovljenog njemačkog ministra vanjskih poslova Hansa-Dietricha Genschera o aktualnim modifikacijama koncepta širenja EU na istok. "Novo povjerenstvo EU dobro je startalo. Donijelo je dalekovidnu i povijesnu odluku o pokretanju pregovora o pristupu Latvije, Litve, Slovačke, Bugarske i Malte. Time je ispravilo tešku pogrješku prethodnog povjerenstva, koje je uvelo dvorazredni sustav pregovora o pristupu EU. Naime, prethodno povjerenstvo odlučilo je pokrenuti pregovore o pristupu samo s Estonijom, Poljskom, Češkom Republikom, Mađarskom, Slovenijom i Ciprom. Ostale pridružene članice tješene su obećanjima da će biti uključene u pregovore nešto kasnije. Ustrajavanje na toj pogrešnoj odluci dodatno bi povećalo razmak među potencijalnim kandidatima za pristup. Pritom valja napomenuti da paralelni pregovori o pristupu ionako ne podrazumijevaju njihovo istodobno dovršenje. Štoviše, njihovo trajanje i sadržaj ovisit će o stanju u svakoj zemlji-kandidatu. No, nije svejedno je li zemlja već uključena u pregovore o pristupu pa nazire svjetlo na kraju tunela ili je tek tješe neodređenim obećanjima o datumu pokretanja pregovora. Valja također očitovati zadovoljstvo činjenicom da su šefovi država i vlada, dakle Europsko vijeće, na sjednici u Tampereu potvrdili strategiju pristupa, koju je izradilo novo Povjerenstvo. Time je i Europsko vijeće obavilo nužnu korekturu. Može se opravdano ustvrditi da je tom odlukom novi povjerenik EU Guenther Verheugen, nadležan za pregovore o pristupu, položio prvi ispit. Novi koncept pristupa nosi jasne tragove Verheugenova rukopisa. Netom pronađena strategija pregovora o pristupu ima dalekosežno značenje. To vrijedi i za inozemne ulagače, koji sada mogu biti sigurni da će i Latvija, Litva, Slovačka, Bugarska, Rumunjska i Malta u dogledno vrijeme postati članicama Europske unije. Tom odlukom Europska unija nastavlja opsežnu europsku strategiju iz prve polovice pedesetih godina. Cilj povećanja stabilnog prostora Europske unije prijamom novih članica time postaje gotovo opipljiv. Sadašnjim članicama - posebno Njemačkoj - ona donosi znatne prednosti budući da je razvoj naših gospodarskih odnosa sa zemljama-kandidatima rezultirao bitnim povećanjem našeg izvoza u te zemlje. Naravno, i u vezi s tom odlukom vrijedi sljedeće upozorenje: ništa nije savršeno! Među nedostatke aktualne odluke, za koje pak nije moguće odgovornim proglasiti ovlaštena povjerenika Verheugena, pripada i okolnost da Hrvatska - za razliku od Slovenije - nije primljena u krug kandidata za prijem. Upravo u jugoistočnoj Europi valja iskoristiti europsku perspektivu za poticanje politike stabilizacije i stabilnosti. U nedavnom sukobu na Kosovu - ali ne samo tom prigodom - Hrvatska se dokazala u funkciji faktora stabilnosti. Bila je također pouzdan partner u naporima usmjerenim na dovršenje sukoba na Kosovu. Gospodarske perspektive u Hrvatskoj pozitivne su, ali bi se mogle još pozitivnije razvijati kada bi se i za tu zemlju konkretizirala perspektiva budućeg članstva pokretanjem pregovora o pristupu i sklapanjem nužnih sporazuma koji tom potezu moraju prethoditi. Objektivno gledano, perspektiva budućeg članstva mora vrijediti za sve države-nasljednice bivše Jugoslavije, ali to ne smije značiti da će ritam čitavog konvoja diktirati najsporiji brod među državama-nasljednicama - riječ je o Miloševićevoj Srbiji. U slučaju Slovenije blokirajući učinak takvog pristupa opravdano je izbjegnut. Povjerenstvo bi tako trebalo postupiti i u slučaju Hrvatske. Europsko vijeće imat će krajem godine u Helsinkiju priliku za tu dopunu dopune koncepta pristupa", ističe Hans-Dietrich Genscher na kraju svog priloga.