RDW 26. X. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 26. X. 1999. Pregled tiska U Bonnu je jučer započela dvotjedna UN-ova konferencija o klimi na kojoj sudjeluje oko 5000 stručnjaka i predstavnika vlada. Upravo je to tema koju danas prati njemački tisak. O konferenciji, na kojoj će se raspravljati kako u djelo provesti zaključke iz Kyota, bonnski 'General Anzeiger' piše da kako nitko nije očekivao dirljiv govor saveznog kancelara Gerharda Schroedera, nitko nije ni mogao biti razočaran. Da je za svoj nastup dobio aplauz i od zaštitnika prirode, utoliko iznenađuje još više. Ipak je u suštini samo preformulirao ono što se podrazumijeva - industrijske zemlje, koje i jesu najveći onečišćivači, trebaju prednjačiti pri očuvanju klime, a savezna vlada želi ispuniti obveze koje si je sama postavila. Kad se takve izjave ocjenjuju kao 'novi signali' ili 'akcenti', tada to već pokazuje kakvo je stanje međunarodne politike o očuvanju klime - debata o jednom od najvažnijih pitanja za budućnost stala je u mjestu. I hvatamo se za svaku slamčicu kako bismo je ponovno pokrenuli, iznosi svoje mišljenje 'General Anzeiger'. O istoj temi pišu i drezdenske 'Saechsische Zeitung' koje naglašavaju da se sedam godina nakon Rija diljem svijeta onečišćivanje ugljičnim dioksidom povećava, a još nisu provedeni nikakvi dogovori koji bi spriječili klimatski kolaps. To se ne može očekivati niti u Bonnu, ali ovdje bi morale biti postavljene smjernice. Ali na djelovanje međunarodne zajednice još utječu nacionalni i gospodarski interesi. U pozadini sasvim sigurnoga zagrijavanja zemljine atmosfere i njezinih katastrofalnih posljedica za civilizaciju, i dalje se trguje i cjenka kao na tržnici, kritične su 'Saechsische Zeitung'. Optimističnu budućnost ne vidi ni 'Westfaelischer Anzeiger' koji piše da bi 'fleksibilnost' trebala omogućiti provedbu protokola, no upravo na tome protokol do sada nije uspijevao. Jer fleksibilnost znači i da: industrijske države i dalje mogu u atmosferu izbacivati stare količine onečišćenja ako otkupe kontingent od onih zemalja koje su onečišćivanja smanjila i više nego što su trebale. Sasvim kontraproduktivno bilo je izuzeti zemlje u razvoju, koje proizvode polovicu plinova štetnih za okoliš, iz ovog dogovora. One će, ako se prognoze ostvare, do 2010. godine svoje onečišćivanje povećati za 30 posto, zato što će i dalje biti prisiljene primjenjivati fosilnu energiju, 'crnom' prognozom 'Saechsische Zeitunga' zaključujemo ovu temu. Ovih dana u Njemačkoj rasplamsale su se mnoge rasprave, kojoj i danas mnogi dnevnici posvećuju prostor na svojim stranicama, pa tako i 'Bild Zeitung'. Riječ je o prodaji njemačkih tenkova Turskoj za koju list piše da je za crveno-zelenu berlinsku koaliciju eksplozivno punjenje puno unutarnjih opreka. S jedne strane, zeleni ministar vanjskih poslova Joschka Fischer koji ne može odobriti isporuku Leoparda II Turskoj. S druge savezni kancelar Gerhard Schroeder, koji mora odobriti posao državnom logikom, zbog vjernosti Savezu i zbog toga što o njemu ovise radna mjesta. Ono što se pri temi odustajanja od nuklearne energije još nekako uspjelo sakriti, na vidjelo dolazi kada je riječ o dostavi oružja - crveni i zeleni u važnim su pitanjima još jako daleko. S izjavama kao s neba to se neće više dugo moći skrivati, smatra 'Bild Zeitung'. Berlinski dnevnik 'Neues Deutschland' drži da Schroeder ne smije tek tako prodati Leoparde Južnom krilu NATO-a, kako kažu zeleni. Ako Schroeder želi pucati u novom NATO-u, neka pita parlament, dodaje PDS, a dodaje i tužbu. Koliko god oboje bilo ispravno, toliko oni izgleda precjenjuju ono što si Schroeder dopušta. Jer milost industrije ima kraja. Slično je i u Atlantskom savezu, koji ne želi bez razloga rasporediti 1000 novih tenkova na svoje Južno krilo. Čiji god oni bili. Za NATO se već odavna ne radi o obrani granica Saveza. 'Sigurnosni interesi' su ključne riječi. U SAD-u se bez ograda govori o 'vitalnim interesima', a takvima se proglašavaju i oni oko Kaspijskog mora, piše 'Neues Deutschland'. (RDW)