FR-CH-birači-Izbori-Političke stranke-Parlament-Organizacije/savezi FR-LE MONDE 26.X. ŠVICARSKI IZBORI FRANCUSKALE MONDE26. X. 1999.Švicarska: upozorenje"Isti uzroci, iste posljedice? Tri tjedna nakon uspjeha Slobodarske stranke
Joerga Haidera u Austriji, druga stranka populističke desnice dolazi na čelo Švicarske na izborima za parlament. S 23 posto glasova, Demokratski savez centra (UDC) koji predvodi Christopher Blocher, nešto je lošije prošao od Haidera (27 posto), ali je potukao tradicionalne stranke koje već četrdeset godina dijele vlast u Švicarskoj Konfederaciji. U Švicarskoj, kao i u Austriji, četvrtina glasača glasovala je za politikante koji bestidno očijukaju s krajnjom desnicom.Naravno, Švicarci se kao i Austrijanci brane kako nemaju ništa zajedničko s osobama poput Jean-Marie Le Pena ili njemačkih republikanera. Oni su više skloni Savezu kršćanskih socijalista, CSU-u, područnom ogranku njemačke Kršćanske demokracije koja od završetka rata vlada u susjednoj Bavarskoj. Ta je naklonost uzajamna, budući da je ministar-predsjednik Bavarske Edmund Stoiber preporučio austrijskim konzervativcima da u Beču sastave vladu s Haiderovim liberalima i tako ovim potonjim daju toliko
FRANCUSKA
LE MONDE
26. X. 1999.
Švicarska: upozorenje
"Isti uzroci, iste posljedice? Tri tjedna nakon uspjeha
Slobodarske stranke Joerga Haidera u Austriji, druga stranka
populističke desnice dolazi na čelo Švicarske na izborima za
parlament. S 23 posto glasova, Demokratski savez centra (UDC) koji
predvodi Christopher Blocher, nešto je lošije prošao od Haidera (27
posto), ali je potukao tradicionalne stranke koje već četrdeset
godina dijele vlast u Švicarskoj Konfederaciji. U Švicarskoj, kao i
u Austriji, četvrtina glasača glasovala je za politikante koji
bestidno očijukaju s krajnjom desnicom.
Naravno, Švicarci se kao i Austrijanci brane kako nemaju ništa
zajedničko s osobama poput Jean-Marie Le Pena ili njemačkih
republikanera. Oni su više skloni Savezu kršćanskih socijalista,
CSU-u, područnom ogranku njemačke Kršćanske demokracije koja od
završetka rata vlada u susjednoj Bavarskoj. Ta je naklonost
uzajamna, budući da je ministar-predsjednik Bavarske Edmund
Stoiber preporučio austrijskim konzervativcima da u Beču sastave
vladu s Haiderovim liberalima i tako ovim potonjim daju toliko
žuđeni ugled.
U Austriji, kao i u Švicarskoj, uspjeh populističke desnice tumači
se, čini se, tjeskobom puka koji je smeten globalizacijom, gubitkom
tradicionalnih orijentira i vrijednosti mirnih i uljuđenih
društava. U obje zemlje, isti savezi između 'odgovornih' stranaka
već desetljećima vladaju zemljom. U Beču, socijalisti i
konzervativci dijele dužnosti na svim razinama u upravi i javnim
poduzećima. U Bernu, 'čarobna formula' za vladu koja stalno ima dva
socijalista, dva radikala, dva kršćanska demokrata i jednog iz
umjerenog UDC-a, protivnika Christopha Blochera. Habanje tih dvaju
sustava koji bi trebali osigurati stabilnost i konsenzus, sada
pojačava ekstremizam u desnici koja je, kako se čini, jedino moguće
utočište za oporbu.
Ne treba, dakle, obrazloženje za te uspjehe tražiti u gospodarskim
nevoljama. Naprotiv. Obje alpske zemlje dosta dobro izlaze na kraj
s njima. Životni je standard među najvišima u Europi. Nezaposlenost
koja je u Švicarskoj prije dvadeset godina bila nepoznata, i dalje
je mala. No, upijevaju isti slogani: strah od stranaca, bilo da je
riječ o doseljenim radnicima ili o izbjeglicama, obrana
neutralnosti, protivljenje Europskoj uniji i, u Švicarskoj, svim
međunarodnim organizacijama, porezni i gospodarski pujadizam
(prema Pierreu Poujadeu, osnivaču Saveza za zaštitu francuskih
trgovaca i obrtnika, stajalište koje se temelji na
korporativističkim zahtjevima i odbijanju socijalno-gospodarskog
razvitka, op. prev.)...
Ni Haider ni Blocher nisu proizvodi za izvoz. Velike europske
demokracije nude druge oduške raznim protivljenjima, ali se teme
koje uspješno iskorištavaju dvojica alpskih demagoga i tu vraćaju.
Nakon Austrije, švicarski su izbori novo upozorenje", piše u
uvodniku lista.