FR-LIBERATION 26.X.KULTURNA RAZNOLIKOST

FRANCUSKA LIBERATION 26. X. 1999. Kulturna raznolikost: Francuska još uvijek pri vrhu programa "Hoće li u Seattleu, na otvaranju pregovora Svjetske trgovinske organizacije (WTO) biti rata za 'kulturnu raznolikost' koja je zamijenila 'kulturnu posebnost' jer su je francuske vlasti na koncu ocijenile suviše ograničenom? Nije sigurno. No, francuski dužnosnici, pod pritiskom stvaralaca na području filma i audiovizualnih proizvoda koji svoju djelatnost žele zaštititi od zakona međunarodnoga tržišta, pripremili su se na to. Posebno su se borili u Bruxellesu kako bi petnaestorica utvrdila zajedničko stajalište o tom pitanju. U petak su napokon uspjeli u tome, ali su morali prihvatiti načelo pregovora o kulturnim pitanjima - što nije bilo tako na zadnjim pregovorima GATT-a 1993. i 1994. - i načiniti ustupke na traženje nekih europskih zemalja koje se ne slažu s francuskom nepopustljivosti u svezi s tim. Rezultat: pitanje neće a priori biti isključeno iz pregovora WTO-a čija je glavna zadaća liberalizacija trgovine. Borba bi se, ipak, mogla dogoditi na drugoj razini: u SAD-u su brojni oni koji u kulturnoj posebnosti vide liniju Maginot koju je bolje mimoići nego zauzimati na juriš. Napose, mimoići zahvaljujući novim tehnologijama koje će za pet do deset godina iz temelja promijeniti bit problema. Francuske se vlasti prave važne: nakon homerske borbe uspjele su postići da njihovi partneri iz Europske unije prihvate 'kulturnu posebnost' koja je koncem 1993. zauzeta silom. U stvari, kultura neće biti isključena iz novog kruga pregovora za veću liberalizaciju u trgovini, koji će započeti u Seattleu 30. XI. u sklopu Svjetske trgovinske organizacije. 'Nećemo odbaciti rasprave o toj temi', priznaje europski diplomat. Jedino čemu se protive petnaestorica jest davanje 'ponude' za liberalizaciju. Za šest godina riječi su se ponešto promijenile. Sada se govori o 'kulturnoj raznolikosti' jer je izraz puno blaži za anglosaksonske i liberalnotrgovačke uši. Time se potvrđuje da kultura nije gospodarsko dobro kao druga i da, kao takva, može tražiti zaštitu, da ne kažemo protekcionizam. U mandatu koji su u petak prihvatile prijestolnice, a koji će Pascalu Lamyju, povjereniku za vanjskotrgovinske poslove, omogućiti da pregovara, jasno se kaže: 'Unija će nastojati (...) da zajednici i državama članicama jamči (kao što to danas čini) da će očuvati i proširiti mogućnosti za utvrđivanje i provedbu svoje kulturne i audiovizualne politike radi očuvanja kulturne raznolikosti'. Drugim riječima, petnaestorica postavljaju sebi zadaću da i ubuduće subvenicioniraju proizvodnju filmova (europskih) državnim novcem i da televizijama nameću kvote za prikazivanje djela (europskih), a da ne izazovu srdžbu pandura iz WTO-a. Dakle, jako smo daleko od ciljeva Francuza koji su htjeli da se iz mandata Povjerenstva, čiji su pregovori započeli u rujnu, kultura izričito isključi iz kruga u Seattleu kako bi se izbjegla neugodna iznenađenja. No, Velika Britanija, Nizozemska i Švedska nisu htjele ni čuti za takav prijedlog, ističući da Unija ne može istodobno tražiti da se Seattle Round tiče niza tema o kojima Amerikanci ne bi željeli govoriti - od konkurencije do okoliša, preko pomorskog prometa - i da se isključi kultura. To je logično pitanje. (...) Na američkoj strani, pomalo su iznenađeni ovom europskom psihodramom. 'Već dugo ne dovodimo u pitanje javnu pomoć proizvodnji i kvote u prikazivanju', veseli se predstavnik američkog 'majora' u Bruxellesu. Američke su vlasti jedva nešto blaže: 'To je rasprava iz prošlog stoljeća.' U Povjerenstvu nisu daleko od takvog mišljenja: 'Amerikanci su već prihvatili zamisao o kulturnoj raznolikosti s onim što ona uključuje', kaže visoki dužnosnik. Za Amerikance, izazov je u novim tehnologijama (digitalna, internet, sateliti) i opasnostima koje one znače za autorska prava. Štititi svoj film i televiziju, koji će za nekoliko godina biti tek jedan od načina da se dođe do publike, to je vraški 'old fashion' već viđen u Washigtonu", piše Jean Quatremer.