ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Na popisu 99 država, po stupnju raširenosti korupcije, Hrvatska se nalazi na nezavidnom 74 mjestu, s indeksom korupcije 2,7, na ljestvici u kojoj indeks 10 označava niski stupanj, a indeks 1 visoki
stupanj korupcije. To pokazuju podatci ovogodišnjeg istraživanja Transparency Internationala (TI), međunarodne organizacije posvećene povećanju odgovornosti i suzbijanju međunarodne i nacionalne korupcije, objavljenom danas u Hrvatskoj i istodobno u 14 zemalja u svijetu.
ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Na popisu 99 država, po stupnju
raširenosti korupcije, Hrvatska se nalazi na nezavidnom 74 mjestu,
s indeksom korupcije 2,7, na ljestvici u kojoj indeks 10 označava
niski stupanj, a indeks 1 visoki stupanj korupcije. To pokazuju
podatci ovogodišnjeg istraživanja Transparency Internationala
(TI), međunarodne organizacije posvećene povećanju odgovornosti i
suzbijanju međunarodne i nacionalne korupcije, objavljenom danas u
Hrvatskoj i istodobno u 14 zemalja u svijetu.#L#
Najmanje korupcije TI je, kao i prošle godine, zabilježio u Danskoj
(indeks 10), a slijede Finska, Novi Zeland, Švedska, Kanada,
Island, Singapur i Nizozemska. Na posljednjim se mjestima kao
zemlje s visokim stupnjem korupcije nalaze Kamerun (indeks 1,5),
Nigerija, Indonezija, Azerbejdžan.
Indeksi stupnja korupcije rezultat su strogih znanstvenih
istraživanja i provjera, ali su i odraz percepcije koju pojedina
zemlja ostavlja na međunarodnom planu pa utoliko i ne moraju biti
potpuno točni, rekao je prigodom današnjeg predstavljanja
istraživanja inicijator osnivanja hrvatske podružnice TI-a Josip
Kregar.
Mjereno indeksom CPI (Corruption Perception Index - indeks
percepcije korupcije) s rasponom od 1 (visoki stupanj korupcije) do
10 (niski stupanj korupcije), ispred Hrvatske, s boljim indeksima,
našle su se, primjerice, Rumunjska, Makedonija i Bugarska sa
indeksima 3,3, Slovačka (3,7), Poljska (4,2), Češka (4,6),
Mađarska (5,2), Slovenija koja je na 25. mjestu, s indeksom 6,0.
Odmah ispred Hrvatske nalaze se Indija i Kolumbija (indeksi 2,9),
Argentina (3,0) i Nikaragva (3,1), a iza Hrvatske slijede Obala
Bjelokosti, Moldavija, Ukrajina, Venezuela i Vijetnam (indeksi
2,6).
Položaj Hrvatske na listi TI-a, koja polazi od definicije korupcije
kao zluporabe javnog povjerenja ili ovlasti za osobni probitak, ne
može se smatrati potpuno jasnim odrazom svih prilika već ga treba
promatrati u odnosu na druge zemlje, pojasnio je na konferenciji za
novinare profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Josip Kregar.
Istaknuo je da se unatoč tome što je istraživanje TI-a temelji na 17
različitih istraživanja znanstvenih institucija iz deset zemalja i
velikoj Gallupovoj anketi koja je obuhvatila 34.000 ispitanika
(poslovnih ljudi, analitičara) ono je ipak mjerenje percepcije
koju pojedina država ostavlja ne međunarodnom planu, što ne daje u
potpunosti točne pokazatelje. Ipak, ocijenio je, to je do sada
najbolja i najobjektivnija agregirana metoda 'mjerenja' korupcije
u državama.
U ovogodišnjem izvješću, TI je uveo i novi indeks za mjerenje
korupcije - BPI (Bribe Payers Perception Index) kojim su rangirane
države za čije tvrtke postoji percepcija da koriste mito u
poslovanju u inozemstvu. Podatci za 14 zemalja, koje predvode u
razvoju tržišnog poslovanja i na koje se odnosi 60 posto ukupnog
uvoza svih zemalja koje razvijaju tržišno gospodarstvo, pokazuju
da mnoge vodeće izvozničke sile, sudeći po istraživanju, uvelike
koriste mito kako bi u tim zemljama ostvarile svoje poslovne
interese.
Listu od 19 zemalja koje bilježe veliku privrednu ekspanziju i
izvoz, po raširenosti korupcije svojih tvrtki u poslovanju u
inozemstvu predvode Kina, Južna Koreja, Tajvan, Italija, Malezija,
Japan i Francuska. Najmanje korupcije u poslovanju s drugim
državama, prema TI-ovoj listi, imaju Švedska, Australija, Kanada,
a dvije zemlje koje su do sada najveći ulagači u hrvatsko
gospodarstvo - Njemačka i SAD, nalaze se u sredini liste.
Navodeći da korupcija smanjuje stupanj gospodarskog rasta i
stranih ulaganja, povećava kreditnu zaduženost zemlje te da je
stupanj siromaštva najviše vezan za korupciju, Kregar je ocijenio
da je korupcija globalni fenomen koji se može rješavati samo općim
mjerama. Upravo stoga je, u suradnji s Hrvatskom udrugom
poslodavaca, hrvatskoj Vladi u travnju upućen Program za
suzbijanje korupcije u Hrvatskoj, na koji Vlada još nije
odgovorila, dodao je Kregar.
Ujedno je najavio osnivanje podružnice Transparency
Internationala u Hrvatskoj te tri okrugla stola koja će se baviti
pitanjem suzbijanja korupcije.
(Hina) kg ds