FR-US-DE-ORUŽJE-Obrana-Vojna industrija-Vlada US 25. X. US.- FR. INDUSTR. ORUŽJA SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE25. X. 1999.Ublažavanje državnog stiska u europskoj industriji oružjaJim Hoagland piše o francuskoj
obrambenoj industriji: "(...) Obrambene industrije čine posljednju granicu države nacionalne sigurnosti koja je izrasla iz pepela Drugoga svjetskog rata i cvjetala za hladnog rata. No ta granica sad doživljava odlučan napad globalnog kapitalizma. Što će vlada nadzirati kad prihvati činjenicu da rakete moraju slijediti tržišnu logiku, slično kao i svinjski želuci i mikročipovi?U nestabilnija vremena gotovo sve je doticalo pitanje sigurnosti. Vlade su imale vlasništvo ili nadzor nad bankarstvom, prometom, komunikacijama, stanovanjem i drugim područjima koja se sada sve više predaju poduzetnicima i korporacijama privatizacijom, s obzirom na to da je državna nedjelotvornost preskupa i tegotna.Potonuće države nacionalne sigurnosti u sve dublju zastarjelost posebno je očito danas u Francuskoj, koja stoljećima vješto provodi dvostruko umijeće državnog nadzora i industrijskoga protekcionizma.Premijer Jospin intelektualno prilično zagovara ulogu države. On
SJEDINJENE DRŽAVE
THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE
25. X. 1999.
Ublažavanje državnog stiska u europskoj industriji oružja
Jim Hoagland piše o francuskoj obrambenoj industriji: "(...)
Obrambene industrije čine posljednju granicu države nacionalne
sigurnosti koja je izrasla iz pepela Drugoga svjetskog rata i
cvjetala za hladnog rata. No ta granica sad doživljava odlučan
napad globalnog kapitalizma. Što će vlada nadzirati kad prihvati
činjenicu da rakete moraju slijediti tržišnu logiku, slično kao i
svinjski želuci i mikročipovi?
U nestabilnija vremena gotovo sve je doticalo pitanje sigurnosti.
Vlade su imale vlasništvo ili nadzor nad bankarstvom, prometom,
komunikacijama, stanovanjem i drugim područjima koja se sada sve
više predaju poduzetnicima i korporacijama privatizacijom, s
obzirom na to da je državna nedjelotvornost preskupa i tegotna.
Potonuće države nacionalne sigurnosti u sve dublju zastarjelost
posebno je očito danas u Francuskoj, koja stoljećima vješto provodi
dvostruko umijeće državnog nadzora i industrijskoga
protekcionizma.
Premijer Jospin intelektualno prilično zagovara ulogu države. On
je uvjereni socijalist i čovjek s ljevice. No on je i realist koji je
shvatio moć velikih tržišta koja globalno stapanje znači, a žestoka
konkurencija zahtijeva.
Njegova je zadaća, rekao mi je u nedavnu razgovoru, osigurati da
Francuska 'nije pasivna u globalizaciji' i da se prilagodi
potrebnim promjenama bez velike drame ili stresa.
'Globalizacija je činjenica. Ona nije cilj sama po sebi', nastavio
je. 'Želim globalizaciju, no globalizaciju u kojoj ima mjesta i za
Airbus putničke zrakoplove, također. Ne želim globalizaciju samo s
Boeingom.'
Da bi to postigao i da bi smanjio nezaposlenost koju Francuska trpi,
iako se stopa njezina gospodarskoga rasta povećava, Jospin je
spreman obuzdati državni nadzor u gospodarstvu, koji je bujao
tijekom pola stoljeća vladavine gaullista, socijalista i vlasti
centra i desnice.
'Francuska država može imati utjecaj u gospodarstvu. Sastavljanje
proračuna način je utjecanja, odlučivanja', rekao je Jospin. 'No
francuska država ne može zamijeniti druge čimbenike. Tamo gdje oni
možda trebaju naše resurse ili savjet, možda možemo na njih
utjecati, no oni trebaju igrati svoju ulogu.'
Tih sam se komentara sjetio kad je Francuska nedavno najavila da je
Jospin ovlastio ubrzanu privatizaciju kompanije Aerospatiale
Matra, glavnog proizvođača Airbusa i nekadašnjega krunskog
dragulja u vlasništvu francuske države.
Da omogući slobodan prolaz spajanju kompanije Aerospatiale s
njemačkim DaimlerChrysler Aerospace, Jospin smanjuje državno
vlasništvo u kompaniji Aerospatiale na 15%. Predsjednik Daimlera
Jurgen Schrempp navodno je također dobio dva ustupka. Dobio je
jamce da će se francuska država suzdržati od miješanja u
upravljanje kompanijom i privlačne uvjete otkupa ako se to obećanje
ne održi.
Svečanost povodom spajanja, kojoj su pribivali Jospin i Schroeder,
održana 14. listopada u Strasbourgu, pripremila je teren za još
jedno iznenađenje. Boeing je u Londonu najavio da će s Aerospatiale
Matra i British Aerospace sudjelovati u razvoju rakete zrak - zrak
za predloženi mlažnjak Eurofigher. Ta će se nova skupina natjecati
s Raytheonom, kojemu je Clintonova vlada pružala znatnu pomoć u
prodaji na europskom tržištu, u lovu na raketne ugovore s
Britanijom, Francuskom i drugim državama, kojima će se vrijednost
mjeriti u milijardima dolara.
Tko smo mi, a tko oni, u tim kombinacijama? Schrempp nije samo
čelnik Mercedesa zbog svojeg položaja u Daimleru nego i Chryslera,
jednog od američke 'velike trojke'. Može li predsjednik Clinton i
dalje pritiskati premijera Blaira da kupi Raytheon kad se Boeing
priključi lovu na strani Francuza, koji odjednom pozdravljaju
inozemne partnere? (...)
Najsnažnije i najbolje planirana kampanja koju je Pentagon
pokrenuo ove godine nije bila na Kosovu. Bila je ona u navođenju
europskih proizvođača oružja da slijede prekooceanska spajanja s
američkim tvrtkama, umjesto da slijede pristup 'tvrđave Europe'.
Nekad daleka vizija američko-europskoga obrambenog spajanja
približava se stvarnosti dok nacija-država slabi svoj stisak na
ratna sredstva."