ZAGREB, 25. listopada (Hina) - HDZ je još sredinom ljeta bio spreman potpisati dogovor o izbornome zakonodavstvu, no oporbene su stranke napustile dogovore a da nisu iznijele ozbiljne razloge. Ako se dogodio vremenski tjesnac, za to
nije odgovoran HDZ, izjavio je danas Drago Krpina na Odboru za zakonodavstvo Županijskog doma, 'braneći' u ime predlagatelja - Kluba HDZ-a - konačne prijedloge izbornog zakona i zakona o izbornim jedinicama. Prijedlozi tih zakona danas su dobili potporu odbora Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora.
ZAGREB, 25. listopada (Hina) - HDZ je još sredinom ljeta bio spreman
potpisati dogovor o izbornome zakonodavstvu, no oporbene su
stranke napustile dogovore a da nisu iznijele ozbiljne razloge. Ako
se dogodio vremenski tjesnac, za to nije odgovoran HDZ, izjavio je
danas Drago Krpina na Odboru za zakonodavstvo Županijskog doma,
'braneći' u ime predlagatelja - Kluba HDZ-a - konačne prijedloge
izbornog zakona i zakona o izbornim jedinicama. Prijedlozi tih
zakona danas su dobili potporu odbora Županijskog doma Hrvatskoga
državnog sabora. #L#
Primijetivši da u raspravi gotovo nije bilo primjedaba na zakon o
izbornim jedinicama, Krpina je kazao da se u biti može smatrati da
je o njemu postignut dogovor.
Glede kritika prijedlogu da dan izbora bude neradni, istaknuo je da
je ta odluka demokratska stečevina koju će, drži, građani
pozdraviti, a trebalo bi je njegovati i u budućnosti.
U raspravi na Odboru Ratko Maričić (SDP) ustvrdio je da
predlagatelj nije osigurao dosljednu provedbu preporuke stručne
radne skupine da tijela za provedbu izbora budu višestranačka. Jer,
rekao je Maričić, "u tim tijelima zadržava se brojčana prednost
vladajuće pred ostalim parlamentranim strankama". Osim toga,
tvrdi, u biračke se odbore uvodi institucija nestranačke osobe iako
je upozoravano da se to ne može osigurati, a predlagatelj uvodi i
novu instituciju - da dan izbora bude neradni dan.
Po mišljenju Zvonimira Sabatija (HSS), bilo bi poštenije da birački
odbori odražavaju omjer snaga u Saboru. Tvrdi također da se s
izbornim zakonima zapalo u vremenski tjesnac te da to izravno
utječe na mogućnost kvalitetne pripreme za izbore.
U konačnom zakonskom tekstu o izbornim jedinicama predloženo je da
se Hrvatska umjesto na devet razdijeli na deset izbornih jedinica.
Zasebna je jedinica predviđena za hrvatske državljane bez
prebivališta u Hrvatskoj. Pripadnici autohtonih nacionalnih
manjina birali bi svoje zastupnike u jednoj izbornoj jedinici koju
bi tvorilo cjelokupno područje Republike Hrvatske.
Izborne su jedinice skrojene tako da razlika u broju birača među
njima ne prelazi više i manje od pet posto, a čak 16 županija nije
dijeljeno između izbornih jednica, kazao je Krpina.
Izborni je zakon, istaknuo je, proizišao iz načela stručne radne
skupine, a njezin je prijedlog u svibnju poslužio za postizanje
sporazuma između HDZ-a i "šestorice". U konačnome tekstu tog
prijedloga nema bitnih sadržajnih promjena prema prvomu čitanju.
Te je zakonske tekstove, bez rasprave, podupro i Odbor za Ustav i
Poslovnik. Nije uspio pokušaj Josipa Kukuljana (SDP) da Odbor
opširnije raspravlja o izbornoj problematici. Kukuljan je, naime,
zatražio očitovanje o, kako je rekao, najnovijim izjavama
najodgovornijih političara, npr. "dobiti izbore po svaku cijenu",
"ki bi da bi".
Vlado Ošust (HDZ) podsjetio ga je da je svrha Odbora za Ustav
ocjenjivati ustavnost zakona, ne raspravljati o političkim
pitanjima, čime je završena rasprava o Kukuljanovu zahtjevu.
Uoči sutrašnjega nastavka 34. sjednice zasjedali su i drugi odbori,
a uz ostale točke poduprta je predložena hrvatska prometna
strategija.
(Hina) bm sp